Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom je tromjesečju 2017. ostvaren manjak u iznosu od 1,5 mlrd. EUR, neznatno manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pritom se manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom povećao za 0,2 mlrd. EUR, unatoč bržem rastu robnog izvoza od uvoza (18,6% prema 15,8%). Također se blago smanjio neto izvoz usluga, i to najviše zbog povećane turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu, dok su prihodi tek neznatno porasli zbog kasnijeg Uskrsa (travanj 2017. u odnosu na ožujak 2016.). Ipak, neto prihodi od drugih usluga povećali su se, zahvaljujući poboljšanju salda u razmjeni osobnih usluga i usluga kulture i razonode, zatim usluga istraživanja i razvoja te usluga popravaka. Saldo na računu primarnog dohotka poboljšao se za 0,1 mlrd. EUR, najviše dohoci od izravnih ulaganja zbog porasta prihoda rezidenata po osnovi njihovih vlasničkih ulaganja u inozemstvo te istodobnog smanjenja rashoda po osnovi ulaganja nerezidenata u tuzemstvu. Slabiji poslovni rezultati domaćih subjekata u vlasništvu nerezidenata uglavnom se odnose na financijsku djelatnost (rezervacije banaka za kredite povezane s koncernom Agrokor), dok je u drugim djelatnostima uglavnom zabilježen rast dobiti, posebice u farmaceutskoj i naftnoj industriji te djelatnosti trgovine. Povećali su se i primici od naknada zaposlenima u inozemstvu, a troškovi kamata na inozemni dug smanjili su se. Ukupan saldo na računu sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija također se poboljšao (0,2 mlrd. EUR), najviše zahvaljujući povećanom korištenju sredstava iz fondova EU-a, dok su uplate u proračun EU-a bile manje nego u istom razdoblju prethodne godine.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Pomični prosjek četiriju tromjesečja

Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.

Izvor: HNB

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom se tromjesečju 2017. zadržao na prošlogodišnjoj razini od 3,8% BDP-a. Pritom su se kretanja na računima primarnog i sekundarnog dohotka poboljšala, za razliku od razmjene robe i usluga.

Na financijskom računu platne bilance u prvom tromjesečju 2017. zabilježen je neto priljev kapitala (povećanje neto inozemnih obveza) od 1,0 mlrd. EUR, koji je uglavnom ostvaren zahvaljujući smanjenju inozemne imovine banaka i neto inozemnom zaduživanju ostalih domaćih sektora. Promatrano po pojedinim računima, najveći je porast neto obveza ostvaren na računu ostalih ulaganja^[1], i to u iznosu od 2,7 mlrd. EUR. Međutim, više od polovine tog priljeva (1,4 mlrd. EUR) odnosi se na rast obveza HNB-a zbog ulaganja međunarodnih pričuva u obratne repo poslove koje u istom iznosu povećava i međunarodne pričuve pa ima neutralan učinak na saldo financijskog računa. Što se tiče preostalog priljeva kapitala na računu ostalih ulaganja, ostali domaći sektori povećali su neto inozemne obveze za 0,4 mlrd. EUR, dok su poslovne banke smanjile svoju inozemnu imovinu za 0,9 mlrd. EUR, što se djelomično može povezati s inozemnim državnim obveznicama koje su kupili domaći institucionalni investitori.^[2]

Ulaganje nerezidenata u spomenuto izdanje državnih obveznica glavni je činitelj ukupnog priljeva kapitala na računu portfeljnih ulaganja u iznosu od 0,7 mlrd. EUR. Ipak, navedena je transakcija imala neutralan učinak na saldo financijskog računa jer je država tako prikupljena sredstva, uključujući i dio koji su upisali domaći institucionalni investitori, deponirala kod središnje banke, što je dodatno pridonijelo privremenom rastu međunarodnih pričuva. Naime, rast depozita države i ranije spomenuti repo poslovi gotovo u potpunosti objašnjavaju snažan rast međunarodnih pričuva u prvom tromjesečju od ukupno 2,7 mlrd. EUR.

Po osnovi inozemnih izravnih ulaganja ostvaren je neto priljev kapitala u iznosu od 0,2 mlrd. EUR. Pritom su ulaganja domaćih subjekata u inozemstvo iznosila 0,2 mlrd. EUR, od čega se polovina odnosila na vlasnička ulaganja u sektor telekomunikacija. Ukupna ulaganja nerezidenata u Hrvatsku u vrijednosti od 0,4 mlrd. EUR tek manjim dijelom odražavaju nova vlasnička ulaganja (0,1 mlrd. EUR), koja su većinom realizirana u sektoru nekretnina i trgovini. Preostali se dio odnosi na zaduživanje kod vlasnički povezanih poduzeća te u nešto manjoj mjeri na zadržanu dobit.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a (ulaganje jednog dijela pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnim povećanjem imovine i obveza HNB-a u jednakom iznosu).
² Odnosi se na zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.

Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.

Izvor: HNB

Opisana kretanja na financijskom računu platne bilance utječu i na stanje neto međunarodnih ulaganja RH koje se pogoršalo za 0,9 mlrd. EUR, najviše zbog pogoršanja neto pozicije poslovnih banaka i središnje države, te je na kraju prvog tromjesečja 2017. iznosilo –33,4 mlrd. EUR (Slika 2.). Relativni pokazatelj stanja međunarodnih ulaganja također se blago pogoršao sa –71,0% BDP-a na kraju 2016. na –72,0% BDP-a na kraju prvog tromjesečja 2017.

Slika 2. Stanje međunarodnih ulaganja (neto)

Napomena: Stanje međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora. U neto dužnička ulaganja uključene su i financijske izvedenice.

Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na temelju naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance

Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Obuhvaćaju promjenu inozemne imovine i obveza domaćih sektora po osnovi kredita, trgovinskih kredita te valute i depozita. ↑

2. Središnja država u ožujku 2017. izdala je obveznice na inozemnom tržištu u iznosu od 1,25 mlrd. EUR radi refinanciranja obveznice koja je dospjela u travnju. ↑