Negativan utjecaj Agrokorovih problema na rast BDP-a vrlo umjeren, a financijska stabilnost neupitna

Objavljeno: 4.5.2017.

Na dvadesetoj znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište, koja se održava u Opatiji 4. i 5. svibnja, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić održao je izlaganje pod naslovom Gospodarski izgledi u 2017. godini. „Kretanja u međunarodnom okružju sve su povoljnija, ali uz naglašene rizike“, istaknuo je guverner rekavši da je gospodarstvo europodručja krajem 2016. i početkom 2017. godine nastavilo bilježiti rast, pri čemu bi prosjek za čitavu tekuću godinu mogao iznositi 1,6%. Glavni pokretač agregatnog rasta u europodručju bilo je jačanje domaće potražnje, na što su poticajno djelovali relativno niska cijena nafte i deprecijacija eura te povoljni uvjeti financiranja. Unatoč razmjerno povoljnim kretanjima, gospodarska aktivnost europodručja i dalje je izložena rizicima s obzirom na visoke razine duga kao i dalje prisutne političke rizike. „Kod hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera u kratkoročnom razdoblju očekuje se vrlo blago ubrzanje rasta“, naglasio je guverner i dodao da bi „zemlje koje su glavni vanjskotrgovinski partneri trebale bilježiti ubrzanje rasta u 2017., pa bi potražnja iz ove skupine zemalja mogla biti važan čimbenik za rast hrvatskog izvoza u narednom razdoblju.“
„Kada je riječ o promjenama u financijskom okruženju, valja naglasiti ponajprije očekivano daljnje podizanje kamatnih stopa u SAD-u, te posljedično poskupljenje globalnih uvjeta financiranja“, najavio je guverner. Pored toga, razvijene su zemlje sve više izložene političkim rizicima, koji bi se u srednjem roku mogli početi odražavati na njihovu gospodarsku aktivnost i prelijevati na zemlje u razvoju kroz povećane troškove financiranja i pogoršane uvjete trgovinske razmjene. 

Hrvatska: nastavak gospodarskog rasta 
Realni BDP mogao bi u 2017. godini porasti oko 3% (2,9% u 2016.). Ta očekivanja uključuju i umjereni negativni učinak na BDP koji bi mogao proizaći iz financijskih problema s kojima se suočava Agrokor koncern. „Uz ogradu da se trenutna projekcija temelji samo na podacima koji se odnose na razdoblje do uspostave prinudne Uprave u Agrokoru 10. travnja ove godine, očekujemo vrlo umjeren negativni utjecaj od otprilike 0,3 postotna boda na rast BDP-a, uz pretpostavku urednog procesa restrukturiranja. Kad dobijemo podatke za travanj i svibanj, obnovit ćemo našu prognozu BDP-a, i moći ćemo biti konkretniji u procjenama“, objavio je guverner Vujčić. „Jedan dio ovog negativnog utjecaja tiče se smanjivanja investicija, a drugi  utjecaja na osobnu potrošnju, odnosno na tržište rada kroz nužno restrukturiranje kompanije, kao i dijela dobavljača. Očito je da je utjecaj Agrokorovih problema – bez obzira što je riječ o velikom poduzeću - na gospodarski rast umjeren, i zato ne smijemo izgubiti fokus na sve druge obveze koje moramo odraditi za rast gospodarstva, a to su prvenstveno strukturne reforme. Potencijalna stopa rasta BDP-a je u Hrvatskoj niža nego što bi trebala biti prvenstveno zbog nedostatka restrukturiranja cijelog gospodarstva, a puno manje zbog utjecaja restrukturiranja jedne kompanije, pa bila ona značajna poput Agrokora“, izjavio je guverner. 

„Zahvaljujući regulatornoj politici visoke razine kapitaliziranosti i likvidnosti, kao i aktivnosti HNB-a na ograničavanju izloženosti bankovnog sustava prema onome što smo prepoznali kao zajednički rizik Agrokora, bankovni sustav u stanju je podnijeti gubitke koji mogu proizaći iz restrukturiranja Agrokora i dijela dobavljača, čime financijska stabilnost RH ostaje neupitna, odnosno proces restrukturiranja se može provoditi bez bojazni da bi moglo doći do sistemskog rizika“, zaključio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

Osobna potrošnja u Hrvatskoj mogla bi se povećati za 3,1% uslijed rasta nominalnih neto plaća te nastavka smanjenja stope nezaposlenosti te opet, od svih sastavnica domaće potražnje, najviše pridonijeti gospodarskom rastu. Međutim, i ove se godine očekuje da će najveći pozitivan doprinos realnom rastu BDP-a dati izvoz.

Istovremeno bi se ukupni uvoz u 2017. mogao nastaviti povećavati kao odraz nastavaka rasta izvoza te daljnjeg jačanja domaće potražnje pa bi očekivani doprinos neto inozemne potražnje gospodarskom rastu mogao ostati blago negativan. 

Nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada
Stopa porasta zaposlenosti mogla bi se u 2017. blago smanjiti u odnosu na 2016. godinu (1,7% u 2017. u odnosu na 1,9% u 2016.), dok bi anketna stopa nezaposlenosti mogla iznositi 11,6%.  Ove se godine očekuje i zamjetno ubrzanje rasta nominalnih bruto plaća (2,8% u usporedbi s 1,9% u 2016.) generiranog u većoj mjeri rastom plaća u javnom sektoru nakon što je Vlada RH donijela odluku o povećanju osnovice plaća zaposlenih u javnom sektoru za 6%. Također se očekuje i ubrzanje plaća u privatnom sektoru zbog ubrzanja rasta proizvodnosti rada i višeg rasta potrošačkih cijena. Ukupne nominalne neto plaće bi mogle rasti po stopi od 3,9% (prethodno 3,5%) zbog očekivanog rasta nominalnih bruto plaća, ali i zbog poreznih izmjena od siječnja 2017. godine kojima je smanjeno porezno opterećenje rada.

Pouzdanje potrošača i poslovnog optimizma na visokim razinama
Indeksi pouzdanja poduzeća i potrošača u Europskoj uniji kontinuirano rastu od sredine 2016. godine. Kada je riječ o pouzdanju poduzeća u Republici Hrvatskoj, u građevinarstvu je vidljiv trend rasta optimizma još od početka 2014., a u industriji od sredine 2016. godine. Dok su se očekivanja u djelatnostima usluga blago pogoršala u odnosu na kraj 2016., u trgovini je zabilježena stagnacija. Indeks pouzdanja potrošača pao je u travnju zbog lošijih očekivanja glede ekonomske i financijske situacije u narednih godinu dana u odnosu na situaciju danas. Lošija očekivanja mogu se povezati s financijskim problemima u koncernu Agrokor. Međutim, unatoč navedenom padu, indeks pouzdanja potrošača i dalje se nalazi na razmjerno visokim razinama naspram pretkriznog razdoblja.

Očekuje se intenziviranje rasta kapitalnih investicija
Bruto investicije mogle bi se u 2017. povećati za 5,9% u odnosu na 2016. Pritom se pretpostavlja da će u tekućoj godini ulaganja sektora države rasti isključivo zbog snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova. Istovremeno se očekuje i intenziviranje rasta privatnih ulaganja pa bi privatne investicije mogle ostati glavnim pokretačem investicijske aktivnosti. 

EU fondovi postaju važan izvor financiranja
U 2016. zabilježeno je snažnije korištenje sredstava iz EU fondova u odnosu na prethodnu godinu, od čega se nešto više od polovine odnosilo na sredstva kapitalne prirode. Višak iskorištenih sredstava iz fondova EU-a nad uplatama u proračun EU-a iznosio je 1,0% BDP-a, što je za 0,3 postotna boda više nego u 2015. godini. U 2017. pozitivan neto učinak transakcija s EU proračunom mogao bi doseći 1,3% BDP-a, pri čemu bi se uplate u proračun EU-a mogle zadržati na razini prethodne godine. Kod zemalja usporedivih značajki porast prosječnih priljeva sredstava iz fondova EU-a pozitivno je koreliran s boljim poretkom na ljestvici konkurentnosti s obzirom na lakoću poslovanja. 

U 2017. porast inflacije na 1,4% zbog jačanja uvoznih inflatornih pritisaka
Početkom 2017. inflacija potrošačkih cijena se ubrzala, zbog jačanja uvoznih inflatornih pritisaka te nepovoljnih vremenskih prilika. Najveći doprinos povećanju godišnje stope inflacije na 1,1% u ožujku 2017. (s 0,2% u prosincu 2016.) dale su cijene hrane i naftnih derivata. Povećanje inflacije ublažio je pad cijena električne energije i odvoza smeća zbog smanjenja stope PDV-a. Temeljna inflacija se ubrzala s 0,5% u prosincu na 1,4% u ožujku, uglavnom zbog povećanja godišnje stope promjene cijena hrane (mesa, mlijeka, ulja), ugostiteljskih usluga i motornih vozila. Poskupljenje ugostiteljskih usluga bilo je potaknuto povećanjem stope PDV-a, dok su motorna vozila poskupjela zbog povećanja trošarina. U 2017. je prognozirano povećanje prosječne godišnje stope inflacije na 1,4% (s –1,1% u 2016.). Na ubrzanje inflacije ponajviše djeluje znatni rast cijena sirove nafte i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu i ubrzanje inflacije u europodručju. „Tako bi ove godine moglo doći do povećanja prosječne godišnje stope promjene cijena svih triju komponenti projekcije inflacije, pri čemu bi porast doprinosa cijena energije i hrane ukupnoj inflaciji mogao biti najizraženiji“, rekao je guverner. U 2018. je prognozirano blago usporavanje inflacije potrošačkih cijena na 1,3% zbog slabljenja uvoznih inflatornih pritisaka. 

Nastavlja se ekspanzivna monetarna politika osnažena strukturnim operacijama
Hrvatska narodna banka je u 2016. i 2017. godini nastavila provoditi izrazito ekspanzivnu monetarnu politiku, čime podržava oporavak domaćeg gospodarstva. Ekspanzivnost monetarne politike najbolje se ogleda u velikom višku kunske likvidnosti koji je u prva tri mjeseca 2017. u prosjeku premašivao 16 mlrd. kuna, dvostruko više od prosjeka prošle godine. Veliko povećanje viška kunske likvidnosti, do kojeg je došlo potkraj prošle godine, rezultat je otkupa deviza od banaka u prosincu, čime je HNB kreirao veliku količinu kunske likvidnosti. Naime, za razliku od prethodnih godina, kada su prevladavali pritisci u smjeru slabljenja kune, u 2016. su se pojačali pritisci na jačanje kune pa je HNB uglavnom otkupljivao devize s ciljem stabilizacije tečaja. U 2016. ukupno je otkupio preko 1 milijarde eura, a najveći dio tog otkupa ostvaren je potkraj godine. „Usporedimo li monetarnu politiku HNB-a s Europskom središnjom bankom, razmjer njihove ekspanzivnosti zapravo je vrlo sličan. Naime, iako se ECB koristi drugačijim instrumentarijem, i proteklih je godina uvodio niz nekonvencionalnih mjera za jačanje ekspanzivnosti svoje monetarne politike, kreirani višak likvidnosti u odnosu na bruto domaći proizvod zapravo je na gotovo istoj razini kao i u Hrvatskoj, a proteklih je godina u Hrvatskoj bio i znatno veći nego u europodručju“, objasnio je guverner Vujčić. 

Uvjeti financiranja se kontinuirano poboljšavaju
Zahvaljujući izrazito visokoj likvidnosti, nastavio se i pad kamatnih stopa, kako na zaduživanje države, tako i na zaduživanje ostalih sektora. Kamatne stope na jednogodišnje trezorske zapise Ministarstva financija spustile su se na povijesno niske razine, te su na kraju godine iznosile 0,65% za trezorske zapise u kunama, te svega 0,05% za trezorske zapise u eurima. I kamatne stope banaka za kredite stanovništvu i poduzećima nastavile su višegodišnji trend pada. Primjerice, kamatna stopa na nove stambene kredite u kunama krajem ožujka 2017. iznosila 4,3%, a 2010. godine 6,3%. Kamatne stope za poduzeća su se također spustile na dosad najnižu zabilježenu razinu od 4,1% za dugoročne i 4,3% za kratkoročne kredite, što je za oko tri postotna boda niže nego 2010.

Poboljšanje uvjeta na tržištu kredita
Uz pad kamatnih stopa, banke su tijekom 2016. te posebice na početku 2017. ublažavale i druge uvjete za odobravanje kredita, kako za poduzeća, tako i za stanovništvo. I potražnja za kreditima nastavila je rasti pod utjecajem pozitivnih očekivanja glede budućih gospodarskih kretanja. Pritom su poduzeća posebice povećala potražnju za kreditima za financiranje investicija, a kod stanovništva je rasla potražnja i za stambenim i za potrošačkim kreditima (osim u prvom tromjesečju ove godine, kada je potražnja za stambenim kreditima blago pala, vjerojatno pod privremenim utjecajem očekivanog uvođenja Vladinih poticajnih mjera za kupnju prve nekretnine.

U 2017. očekuje se nastavak oporavka plasmana poduzećima i stanovništvu
U 2016. je ostvaren oporavak kreditne aktivnosti domaćih banaka, a ove godine očekujemo njegovo daljnje intenziviranje. Nakon dvije godine kontrakcije, plasmani banaka poduzećima porasli su u 2016. za 3%, a stanovništvu za 0,5%, što je prvi ostvareni godišnji prirast kredita kućanstvima nakon sedam godina razduživanja. Usto, valja istaknuti da je kod poduzeća rast kredita bio rasprostranjen po gotovo svim glavnim gospodarskim djelatnostima (osim građevinarstva). Za 2017. očekujemo nastavak oporavka kreditiranja poduzeća i stanovništva.

U 2016. je nastavljena snažna fiskalna prilagodba
Snažna fiskalna prilagodba započeta u 2015. nastavljena je i u 2016. U 2015. manjak je smanjen za 2 postotna boda, a u 2016 za 2,6, na razinu od samo 0,8%  BDP-a. Pad manjka odražava poglavito kretanja na prihodnoj strani proračuna. Istodobno rast je većine kategorije rashoda bio ograničen. S obzirom na visoku dosegnutu razinu primarnog viška i povoljna gospodarska kretanja te aprecijaciju tečaja kune u odnosu na euro i korištenje sredstava s depozita u 2016. došlo je do prvog godišnjeg smanjenja udjela duga u BDP-u 
(s 86,7 na 84.2%) nakon 2007. godine.

Postoji prostor za daljnje jačanje izvoza
Višak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 3,7% BDP-a u 2016., što je manje nego u prethodnoj godini (5,5% BDP-a) isključivo zbog baznog učinka povezanog s troškom očekivane konverzije kredita u švicarskim francima (ocijenjenog na oko 2% BDP-a u 2015.). Isključujući bazni učinak, višak se tek blago povećao, ponajviše zbog rasta viška u međunarodnoj razmjeni usluga, čemu su najviše pridonijela iznimno dobra ostvarenja u turizmu. U robnoj je razmjeni s inozemstvom ostvaren veći manjak, što je povezano s jačanjem osobne potrošnje i investicijske aktivnosti. Pogoršanje na računu primarnog dohotka posljedica je baznog učinka konverzije kredita u švicarskim francima te boljih poslovnih rezultata trgovačkih društava u stranome vlasništvu. Rastu viška na računu sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija uvelike je pridonijelo jače korištenje sredstava iz EU fondova. Višak na tekućem i kapitalnom računu mogao bi u 2017. iznositi 4,9% BDP-a, a njegovo povećanje odražava poboljšanje salda na računu primarnog dohotka povezanog s očekivanim izostankom dobiti banaka zbog porasta ispravaka vrijednosti njihovih potraživanja povezanih s koncernom Agrokor (oko 1,3% BDP-a). Tržišni udio RH u svjetskom izvozu robe i usluga raste već četvrtu godinu zaredom, čime su djelomično ublaženi znatni gubici akumulirani u razdoblju od 2009. do 2012. godine. Kada je riječ o promjeni tržišnog udjela u petogodišnjem razdoblju (koja se koristi u Izvješću o mehanizmu upozoravanja Europske komisije za mjerenje neravnoteže tržišnog udjela) Hrvatska u 2015. više nije prelazila referentnu granicu (od -6%) te je u 2016. ušla u pozitivni teritorij. Tržišni je udio hrvatskog izvoza još uvijek manji nego u godinama prije početka krize pa postoji prostor za njegovo daljnje jačanje.

Snažniji oporavak robnog izvoza je započeo tek nakon ulaska u EU
Rast ukupnog izvoza u 2016. ponovno je rezultat snažnijeg izvoza na tržište Europske unije, pri čemu se od „starih” zemalja članica izdvaja rast izvoza u Njemačku i Italiju, a kod „novih” u Sloveniju i Madžarsku. Istodobno se smanjio izvoz u zemlje Cefte, najvećim dijelom zbog pada izvoza u Srbiju i Albaniju. Kada je riječ o tržištu izvan EU-a i Cefte, izvoz u te zemlje je nastavio jačati drugu godinu zaredom, ponajprije zbog snažnijeg izvoza u SAD i Saudijsku Arabiju. U 2017. očekuje se ubrzanje ukupnog robnog izvoza u odnosu na prethodnu godinu (za 11,8%) zahvaljujući nastavku gospodarskog oporavka u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima, daljnjem korištenju olakšanih procedura pristupu EU tržištu te poboljšanju ostalih ne-cjenovnih i cjenovnih činitelja konkurentnosti.

Poslovno okruženje u Hrvatskoj i dalje nepovoljnije nego u drugim zemljama Srednje i Istočne Europe
Glavna prepreka poslovanju je promjenjivost i kompleksnost propisa. Druga važna prepreka je nemogućnost naplate potraživanja. Pristup financiranju također otežava poslovanje malim i srednjim poduzećima, ali u manjoj mjeri od drugih čimbenika

Pokazatelji investicijskog i poslovnog okruženja upućuju kako i dalje postoji potreba za provođenjem strukturnih reformi koje bi u srednjem i dugom roku povećale potencijalnu stopu rasta hrvatskog gospodarstva. Iako je određeni napredak postignut u odnosu na pretkrizno razdoblje, prema izvješću Doing Business koji izrađuje Svjetska banka, u Hrvatskoj je i dalje nepovoljnije poslovno okruženje nego u zemljama Srednje i Istočne Europe. Izvješće za 2017. pokazuje kako Hrvatska ima relativno visoke troškove u odnosu na prosjek odabranih zemalja u većini područja poslovanja, kao što su npr. troškovi dobivanja građevinske dozvole,  priključka električne energije i uknjižbe vlasništva, te troškovi tražbine kod naplate vjerovnika sudskim putem. Osim toga, Hrvatska bi trebala pojednostaviti administriranje  u pojedinim područjima tako da smanji broj procedura i ubrza provedbu. S druge strane, Hrvatska je bolje ocijenjena kada je riječ o plaćanu poreza, zaštiti manjinskih ulagača te prekograničnom trgovanju. 
Na relativno nepovoljno poslovno okruženje u Hrvatskoj upućuje i indeks globalne konkurentnosti (engl. Global Competitiveness Index) budući da je, u usporedbi s odabranim zemljama, Hrvatska povoljnije ocijenjena samo u području infrastrukture. 

I dalje kamatni rizik kroz promjenjive kamatne stope
Kamatni rizik kroz moguć rast referentnih kamatnih stopa ostaje važan izvor rizika za klijente s obzirom na izraženu dominaciju financiranja privatnog nefinancijskog sektora uz promjenjive kamatne stope. Krajem ožujka 2016. godine 81% svih kredita poduzećima bilo odobreno uz promjenjivu kamatnu stopu. Iako nešto manja, dominacija kreditnih ugovora s varijabilnom stopom prisutna je i kod kućanstava, koja su se s udjelom od 67% financirala uz promjenjive stope. U strukturi kredita sektora kućanstava odobrenih uz varijabilnu stopu, Euribor i NRS gotovo su podjednako su kao referentni promjenjivi parametri (46% odnosno 43% kredita). Kreditiranje nefinancijskih poduzeća uz varijabilnu stopu pretežno se vezuje uz EURIBOR kao varijabilni parametar (45%), dok je zastupljenost NRS-a u korporativnom kreditnom portfelju (5%) značajno manja nego što je to slučaj kod kreditiranja kućanstava.
Tijekom 2016. primjetno je preusmjeravanje kreditne potražnje kućanstava prema kreditima s nepromjenjivim (fiksnim) kamatnim stopama. Ovaj je trend posebno izražen kod dugoročnog stambenog kreditiranja, kod kojeg je kamatni rizik, s obzirom na ročnosti obveza, i najizraženiji. Novo stambeno zaduživanje kućanstava uz kamatne stope nepromjenjive u razdoblju kraćem od dospijeća kredita, čiji je udio krajem 2016. dosegao razinu od 47%. Ovakvi trendovi sugeriraju kako su klijenti postali osjetljiviji na preuzimanje kamatnog rizika čemu su banke, u uvjetima relativno niskog kreditnog rasta, prilagodile svoje proizvode. Promjeni preferencija potrošača dijelom je doprinijelo i višegodišnje aktivno nastojanja HNB-a da kroz redovne publikacije te posebne informativne materijale  upozori potrošače na rizike koji proizlaze iz kreditnih odnosa, pa tako i na kamatni rizik, čime smo banke potaknuli na ponudu takvih proizvoda.