Povećanje proizvodnosti rada ključno je za gospodarski rast

Objavljeno: 5.12.2017.

U Okrugloj dvorani Hrvatske narodne banke 4. prosinca 2017. održana je međunarodna konferencija „Gospodarski rast u Europskoj uniji: dobrobiti za Hrvatsku“, u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta u RH u partnerstvu s Hrvatskom narodnom bankom te u suradnji s Predstavništvom Europske komisije.

U uvodnom izlaganju o gospodarskom rastu u Europskoj uniji i Hrvatskoj guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić istaknuo je: „Nakon ulaska u EU Hrvatska ostvaruje rast na zdravijim temeljima: povećava se izvoz, višak na tekućem računu stabilan je, a smanjuju se i makroekonomske neravnoteže. No, hrvatsko gospodarstvo još uvijek karakterizira slab rast proizvodnosti rada, a rast trpi i zbog prekomjernoga regulatornog opterećenja i nedovoljno poticajnoga poslovnog okružja. I zato su strukturne reforme nužne za jačanje rasta, a time i približavanje hrvatskog BDP-a i životnog standarda gospodarski vodećim članicama EU-a. Ujedno, provedba takvih politika pridonijet će i dobivanju potpore za ulazak u europodručje.“ Guverner Vujčić je naglasio da je Hrvatska prije krize imala više stope rasta, međutim taj rast bio je neodrživ jer se temeljio prije svega na zaduživanju u inozemstvu. U krizi je došlo do naglog zaustavljanja priljeva kapitala te je Hrvatska morala krenuti u dugo razdoblje razduživanja, koje je trajalo šest godina. Osim toga, u Hrvatskoj je došlo do promjene strukture gospodarstva: smanjuje se važnost velikih poduzeća, a raste važnost malih i srednjih poduzeća koja su najviše profitirala od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Guverner je istaknuo važnost bolje apsorpcije europskih fondova. Oni sada dosežu gotovo 1,2 posto BDP-a, a projekcije pokazuju da će se to u idućim godinama intenzivirati. Ipak, iskorištenost fondova EU-a može biti veća, o čemu svjedoče i iskustva drugih zemalja nakon ulaska u Europsku uniju. Također, s oporavkom gospodarstva naše zemlje smanjile su se makroekonomske neravnoteže, međutim još su prisutne one koje se odnose na neto stanje međunarodnih ulaganja, dug opće države i stopu nezaposlenosti, iako se i one smanjuju. Osim toga, oporavak kreditne aktivnosti podupiru povoljniji uvjeti financiranja, a duže je trajao zbog procesa razduživanja.

Nužnost povećanja proizvodnosti rada guverner je naglasio ključnim za gospodarski rast. "U Hrvatskoj nisu problem investicije, već je najveći problem neiskorišteni radni potencijal, o čemu dovoljno svjedoči činjenica da stopa zaposlenosti iznosi tek 56,57 posto. Potrebno je podići stopu participacije radne snage na tržištu rada i stopu zaposlenosti jer će u suprotnom to značiti zaostajanje Hrvatske za usporedivim zemljama", zaključio je.

Uvodnim govorom konferenciju je otvorio Zdravko Marić, ministar financija i posebni izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, koji je, među ostalim, poručio „Hrvatska je duboko integrirana u Europsku uniju i jedinstveno tržište. Dvije trećine našeg izvoza ide u države članice EU-a, a tri četvrtine ukupnog uvoza dolazi iz država članica. Međutim, postoji još prostora za napredak, posebice u izvozu usluga, poglavito robe, te u strukturnom dijelu, bilo da je riječ o novim tržištima ili porastu izvoza i prisutnosti na već postojećim tržištima.“ Ministar Marić također je naglasio da je u idućem razdoblju fokus Republike Hrvatske što bolje, efikasnije i brže korištenje fondova EU-a, što je jako važno i za javne financije i za cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske. Dodao je da se u Hrvatskoj događaju pozitivni trendovi: Hrvatska je izašla iz procedure pri prekomjernom manjku te je smanjena cijena državnog zaduživanja pa je tako samo u ovoj godini ušteđeno više od 800 milijuna kuna refinanciranjem dugova po nižoj cijeni.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić u svom izlaganju o europskoj perspektivi rasta naglasila je sljedeće: „U vremenu velikih ekonomskih, sigurnosnih, društvenih i političkih izazova za Europsku uniju izuzetno je važno zajedništvo, solidarnost, partnerstvo i kohezija država članica. Isto je ključno i za uspjeh na razini svake od država članica pa tako i za Hrvatsku. Hrvatska je krenula u smjeru gospodarskog oporavka, a za dugotrajan, održiv i visok rast koji će osigurati konvergenciju neophodna je provedba reformi, ulaganja u održive projekte te poticanje inovacija, istraživanja i razvoja.“

U prvom panelu konferencije govornici su detaljno predstavili dimenzije ekonomskog rasta iz hrvatske i iz europske perspektive. O europskoj makroekonomskoj dimenziji govorili su Ivana Maletić, zastupnica u Europskom parlamentu i Manfred Bergmann, direktor ekonomija država članica Glavne uprave za ekonomske i financijske poslove Europske komisije. Ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb Maruška Vizek aktualne makroekonomske pokazatelje pojasnila je iz hrvatske perspektive.

Tema drugog panela konferencije bilo je poslovanje u Republici Hrvatskoj s obzirom na njezin status države članice Europske unije. U kojoj se mjeri kretanja na tržištima glavnih trgovinskih partnera Republike Hrvatske – država članica Europske unije odražavaju na poslovanje hrvatskoga korporativnog sektora samo su neka od pitanja o kojima su razgovarali sudionici drugog panela. Gospodarski oporavak u Europskoj uniji posredno se odražava i na sve povoljnije financijske rezultate poslovanja hrvatskih poduzeća, posebice izvoznika, što je dobra osnova za pokretanje novoga investicijskog ciklusa. O tim aspektima govorili su Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj i Marinko Došen, predsjednik Uprave tvrtke AD Plastik d.d., a dodatnu, europsku dimenziju mikroekonomskih aspekata rasta skicirao je Francisco Caballero Sanz, voditelj Službe za europski semestar i konkurentnost država članica Glavne uprave za unutrašnje tržište, industriju, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća Europske komisije.

Konferenciju su moderirali ekonomski analitičar Željko Kardum i novinarka i urednica Eliana Čandrlić s HRT-a.

Prezentaciju guvernera Borisa Vujčića možete pročitati ovdje.