Evo, dok mi ovdje sjedimo u Hrvatskoj narodnoj banci i razgovaramo, prvi put u hrvatskoj povijesti jedan mandatar - čovjek iz financijskog sektora, menadžer - pokušava sastaviti Vladu. Pa, evo moje prvo pitanje Vama, da li je to dobro za Hrvatsku u ekonomskom smislu, da li Vi očekujete kao guverner vjetar u leđa, s obzirom da čovjek jako dobro pozna ekonomiju?

Što se tiče gospodina Oreškovića, poznam ga. Znamo se iz doba dok je radio u Hrvatskoj.

Jeste li surađivali nekad?

Jesmo, da. Surađivali smo na način na koji središnja banka i Pliva mogu surađivati. On je govorio ovdje u Hrvatskoj narodnoj banci na konferenciji. Što se toga tiče, ukoliko on postane mandatar Vlade, mislim da iz onog o čemu smo razgovarali već tada, da se u velikoj mjeri razumijemo i slažemo u ocjeni nekih problema koje ima hrvatsko gospodarstvo. Ali moramo pričekati da se Vlada formira, pa da vidimo koji će biti sastav Vlade i onda naravno početi suradnju.

Dobro. Evo, postoji jedan dio potencijalne izvršne vlasti koji je do sada imao neke specifične najave s obzirom na monetarnu politiku koje su suprotne od politike koju Vi vodite za vrijeme Vašeg mandata. Da li u tom smislu, govorim o gospodinu Lovrinoviću, da li očekujete neke pritiske? Neki su čak išli toliko ekstremno pa su govorili o mogućim smjenama guvernera. Očekujete li Vi takav pritisak?

Ne, ne očekujem takav pritisak. Zna se tko vodi monetarnu politiku. Monetarnu politiku vodi Hrvatska narodna banka, odnosno Savjet Hrvatske narodne banke. Hrvatska narodna banka je neovisna institucija po zakonu i po Ustavu hrvatskom. Dapače, piše u zakonu da ne smije primati naputke ni od koga, ali smo spremni sa svakime razgovarati.

Vi ste već razgovarali sa gospodinom Lovrinovićem i prije, ako se ne varam?

Jesam, da. Uostalom znam ga desetljećima, tako da nije stvar u tome, da li ćemo mi razgovarati s nekime ili ne, ali odluke o monetarnoj politici se zna tko donosi i tako će i biti u budućnosti.

Imamo jednu potencijalnu situaciju, gdje Vlada nastupa koja može imati i prilično nestabilnu podršku ili ne baš toliko stabilnu, idemo to tako reći. Je li to može biti problem s obzirom na način na koji kreditne institucije, bonitetne agencije gledaju u Hrvatsku dugoročno?

Bonitetne institucije, kreditne agencije i općenito međunarodna financijska zajednica prvenstveno će gledati poteze, odnosno već najave poteza nove Vlade.

Da li su ove najave za sada u tom smislu dobre ili ...?

Mislim da svi, u kontaktu sam praktički dnevno sa tržištima, da tako kažem, sa ljudima iz bilo kreditnih agencija, bilo međunarodne financijske zajednice, svi još čekaju da vide, naravno, što će biti.

Koji bi to prvi potez trebao biti u smislu dovođenja proračuna u red? Da li je to jedna od glavnih reformi koje se očekuju?

Rekao bih da se očekuju dvije temeljne stvari. Jedna je, kao što ste rekli, fiskalna konsolidacija. Budući da Hrvatska ima vrlo visok fiskalni deficit još uvijek u odnosu na druge zemlje i s obzirom na to da već šest godina imamo kontinuirani rast javnoga duga koji se približava sada 90 % BDP-a, znači, to je percipirano kao veliki problem. Tržišta očekuju da se zaustavi rast postotka javnog duga u BDP-u. Za to je potrebno, naravno, konsolidirati proračun.

Kad kažete konsolidirati, što to znači?

Odnosno prijeći u takozvani primarni suficit, što znači da prihodi proračuna moraju biti veći od rashoda proračuna, kada se iz rashoda isključe kamate. Druga stvar koja je bitna jest konkurentnost Hrvatske, lakoća poslovanja, privlačnost Hrvatske kao investicijskog odredišta.

Dugo već podsjećate na te strukturne probleme, koliko ja radim ovaj posao, i koliko Vi radite ovaj posao, ali evo, hoće li se to konačno pokrenuti?

Nadam se, ljudi me obično pitaju koje su to strukturne reforme. Kažem nije jedna, govorimo vjerojatno o sedamdeset, osamdeset, sto stvari koje treba rješavati.

Kroz cijelu godinu prošlu afera franak ili konverzija kredita u švicarskim francima je bila top tema, dakle, i Vi ste tu sudjelovali prilično u toj priči. Što građani koji imaju kredite u švicarcima mogu očekivati? Vlast se promijenila, što Vi očekujete, hoće li ta priča ići dalje? Kakvu poruku možete poslati tim dužnicima?

Donesen je zakon koji je sada u tijeku provođenja. Mi smo od svih koji su imali kredite, koji su podložni konverziji, primili prigovore od otprilike 3 i pol posto ljudi, i Hrvatska narodna banka je promptno reagirala. Mi smo osigurali da se dio tih prigovora riješi već u inicijalnoj fazi.

Banke su vas poslušale?

Da, poslušale su nas. Znači, uklonile su iz aneksa ugovora one stvari koje smo mi rekli da ne trebaju biti u aneksima ugovora i na taj način je dio prigovora riješen. Dio prigovora će se sada rješavati, budući da će banke ponuditi nove izračune, kao što je najavljeno, povoljnije, u kojima će se opet tretirati na način na koji mi mislimo da je korektno nešto što su se zvale povlastice i mogućnosti dobivanja kredita. Ondje gdje
ljudi nisu zadovoljni, a gdje ne postoji takva pravna osnova, morat će ići sudskim putem rješavati svoje prigovore.

Banke će izgubiti dosta novca na toj priči, ali vi ćete na jedan drugi način pomagati bankama kroz svoje ovlasti, kroz monetarnu politiku u 2016. i to će se isto odraziti i na građane, pa evo otkrijte nam o čemu se radi.

Ono što smo vidjeli da se sada pojavilo na tržištu, a što smo mi počeli poticati već od proljeća banke da rade, jest da nude kunske kredite građanima i to ako je moguće sa fiksnom kamatnom stopom ili opet eurske sa fiksnom kamatnom stopom.

I to mnoge banke i rade intenzivno vidimo i reklamiraju.

Tako je. Znači sad je krenula, u drugoj polovici godine možete vidjeti, velika ponuda kredita s fiksnom kamatnom stopom.

Je li to dobro da su kunski krediti u igri?

Pa jest, naravno. Središnja banka Hrvatske najviše voli vidjeti kunske kredite i što veći udio kuna. Naravno, to je ograničeno time da ljudi pretežno štede u eurima, kao što uvijek ponavljamo. Međutim, mi ćemo početkom godine osigurati, kako bi potaknuli taj dio kreditiranja kunskoga, i dugoročnija sredstva bankama u kunama, znači dvije do tri godine, što će omogućiti bankama da daju lakše i više kunskih kredita.

Bili ste optimistični kada ste predviđali rast gospodarstva za 2016., poboljšali ste svoje prognoze i što nas čeka u 2016.? Nastavak rasta ili ...?

U 2016. očekujemo praktički rast na razini ove godine, malo veći od 1,8%, gdje bi opet glavni doprinos rasta došao od strane izvoza. Naravno postoje i rizici za materijalizaciju te prognoze rasta budući da se dosta toga temelji na optimizmu kako potrošača tako u ovom trenutku i gospodarstva. Ukoliko se ta očekivanja promijene ...

Je li to psihološki element onda?

Jest. Gospodarstvo funkcionira i na psihološkom elementu. Zato je bitno ovaj momentum sada iskoristiti i ne dozvoliti da se očekivanja prelome ponovo na negativnu stranu.

Gospodine Vujčić, hvala lijepa na gostovanju u RTL-u Danas.

Hvala Vama.