Banke s visokim udjelom loših plasmana manje su sklone kreditnom rastu

Objavljeno: 14.9.2017.

"Hrvatska narodna banka prati cjelokupni kreditni proces u bankama, od procesa odobravanja plasmana do naplate i praćenja neprihodonosnih plasmana (NPL-ovi; loši krediti). Iako udio NPL-ova  u hrvatskom bankovnom sustavu opada, njihov trenutni udio od 13% još uvijek je iznad 10% te se smatra visokim. Visoka opterećenost bilanci banaka NPL-ovima negativno utječe na cijeli sustav kroz dva temeljna aspekta. Niz istraživanja upućuje na činjenicu da banke s visokim udjelom NPL-ova nisu sklone rastu kreditne aktivnosti budući da na naplatu loših kredita troše značajne resurse koje bi mogle koristiti u pronalaženju mogućnosti financiranja novih profitabilnih i održivih projekata. Osim toga, budući da imaju visoki udio NPL-ova u svojim bilancama, percepcija investitora jest da je riječ o rizičnim bankama, te su i cijene izvora takvih banaka visoke, što se posljedično reflektira i na visoku cijenu plasmana istih", naglasila je Sanja Petrinić Turković, direktorica Direkcije za bonitetnu regulativu u HNB-u, u panel-raspravi "Upravljanje potraživanjima: pokretač rasta tvrtki", koja je u organizaciji Lidera održana 12. rujna u Zagrebu, a čija je svrha upoznavanje s individualnim i sustavnim rješenjima upravljanja potraživanjima koja mogu poslužiti i pomoći gotovo svakoj tvrtki i instituciji u Hrvatskoj. Podržala je mišljenje panelista da je pozitivno što je u Hrvatskoj oživjelo sekundarno tržište loših plasmana. "Iako nakon ulaska u Europsku uniju imamo manje fleksibilnosti u kreiranju vlastite regulative, ipak smo u uvjetima kad se kupoprodaja plasmana na hrvatskom tržištu intenzivirala, donijeli regulatorno rješenje kako bismo, između ostalog, zaštitili i potrošače čiji plasmani mogu biti predmet kupoprodaje, i to na način da banka prodavatelj solidarno odgovara za štetu ako se dokaže da je potrošač pri prodaji plasmana došao u nepovoljniji položaj od onoga u kojem je bio kad je bio klijent banke. To je vjerojatno jedan od razloga zašto je u dosada prodanim plasmanima banaka udio plasmana fizičkim osobama daleko manji u odnosu na plasmane trgovačkim društvima", dodala je. Smatra i da banke raspolažu informacijama o svojim korporativnim klijentima na temelju kojih bi mogle izdvojiti one koji imaju profitabilan i održiv poslovni model, a koji su zbog nekih objektivnih razloga došli u lošu financijsku situaciju, te im omogućiti restrukturiranje plasmana ili čak i otpisati dug, ako ocijene da su koristi od zadržavanja tog korporativnog klijenta veće od troškova restrukturiranja njegova plasmana. Prepoznavanje i održavanje na životu tvrtki s održivim i profitabilnim poslovnim modelom, koje zapošljavaju radnike koji generiraju novu potražnju za kreditima kao i novu potrošnju pa posljedično i gospodarski rast, korisno je ne samo za banku već i za ekonomiju u cjelini, istaknula je Sanja Petrinić Turković.

U raspravi su sudjelovali i Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko banke, Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka, Blaženka Klobas, direktorica odjela za financijske odnose s kupcima Hrvatskog telekoma, Velimir Vilović, direktor Cemexa i Barbara Cerinski, direktorica EOS Matrixa.

Uvod u raspravu bilo je predstavljanje rezultata istraživanja o navikama plaćanja u Hrvatskoj koje je EOS Matrix proveo petu godinu zaredom među 200 hrvatskih tvrtki. U 2017. negativniji je trend plaćanja obveza u Hrvatskoj, a brojke govore o 76% naplaćenih faktura. Kao i u europskim zemljama, i u Hrvatskoj se trenutačno nakon datuma dospijeća naplaćuje svaki četvrti račun. Ove godine u Hrvatskoj treba 20 dodatnih dana za naplatu potraživanja, što je pozitivan pomak od prošle godine, no 14% anketiranih izjavilo je da strahuje za budućnost svoje tvrtke upravo zbog nemogućnosti naplate potraživanja. U osvrtu na rezultate istraživanja Hrvoje Stojić istaknuo je da je bolja naplata potraživanja važna jer povećava ukupnu likvidnost, poboljšava kvalitetu novčanih tokova i poboljšava transmisijski mehanizam (kreditni rast), a prodaja potraživanja može privući inozemni kapital i pozitivno utječe na nadoknadivost.

Zaključak je rasprave da kašnjenje u plaćanjima i neplaćanje djeluju kao kočnica za ulaganja i usporavaju razvoj, a djelomično je krivnja, smatraju panelisti, i na pravosudnom sustavu i legislativi.