Euro: da ili ne?

Objavljeno: 6.7.2017.

Maroje Lang, glavni savjetnik u Sektoru istraživanja HNB-a, sudjelovao je u javnoj raspravi s temom uvođenja eura

Po istraživanjima Eurobarometra građane Hrvatske najviše brine porast cijena (69%) pri uvođenju eura te zlouporaba u zaokruživanju (82%). To je posljedica percepcije građana drugih država članica da je euro donio i znatan porast cijena, što statistički podaci i istraživanja niječu. Takvu će percepciju ekonomska struka teško sama promijeniti, ali naša je zadaća na to upozoravati, rekao je Maroje Lang, glavni savjetnik u Sektoru istraživanja Hrvatske narodne banke, na prvom ekonomskom doručku u organizaciji Ekonomskog laba s temom Euro: da ili ne?, koji je održan u povodu obljetnice ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije te izlaska iz procedure pri prekomjernom manjku. Zadaća je ekonomista procijeniti kanale kroz koje će uvođenje eura utjecati na gospodarstvo kako bi pomogli odabrati između različitih oblika ekonomskih politika, uključujući i uvođenje eura. Lang je podsjetio da je Hrvatska visokoeuroizirana zemlja te da se ulaskom u EU obvezala uvesti euro nakon ispunjenja propisanih kriterija. Za to će, uz nacionalni konsenzus, trebati i podrška 19 članica europodručja, Europske komisije i Europske središnje banke. Uz utjecaj članstva u euru na pad kamatnih stopa na državne obveznice, zajednička monetarna politika smanjit će i regulatorne troškove i time dodatno utjecati na smanjenje kamata za hrvatske građane i poduzeća. Smatra da se Hrvatska mora usmjeriti na ispravljanja vlastitih utvrđenih makroekonomskih neravnoteža i drugih ekonomskih slabosti.

Uvodne prezentacije održali su Velimir Šonje (ekonomski analitičar i glavni urednik Ekonomskog laba) i Jasena Torma (stručna suradnica u Državnom zavodu za statistiku), a potom su u panel-raspravi, uz Langa, sudjelovali i Zdenko Adrović (direktor Hrvatske udruge banaka), Marijana Ivanov (profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu) i Marina Tkalec (znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu u Zagrebu).

Velimir Šonje predstavio je "mapu" troškova i koristi uvođenja eura. U korist eura ide uklanjanje valutnog rizika i troškova konverzije, smanjuju se rizici promjena kamatnih stopa i regulatornog troška, a pozitivan je utjecaj na financijsku te preko nje na gospodarsku i društvenu stabilnost. Suprotno od toga, negativne su posljedice moguć rast inflacije zbog efekta zaokruživanja cijena, gubi se mogućnost korištenja instrumenta slabljenja domaće valute u razdoblju krize, monetarna politika vodit će se prema potrebama moćnih država članica EU-a, članstvo u EMU-u "plaća" se, a prisutna je i potencijalna mogućnost raspada europodručja.

Jasena Torma prikazala je svoje istraživanje procesa konvergencije cijena u članicama EU-a. Navela je oprečne analize u kojima jedna pokazuje da su države koje su imale niže razine cijena pri uvođenju eura imale i tendenciju bržeg rasta cijena u odnosu na zemlje koje su u startu imale više razine cijena, dok u drugoj nisu pronašli dokaze koji zbog ulaska u europodručje pojedine zemlje upućuju na specifičnu konvergenciju cijena. Njezino istraživanje pokazuje da je od 2007. uvođenje eura privremeno usporavalo proces porasta cijena.

Marina Tkalec kao razlog visoke euroiziranosti navodi naše iskustvo hiperinflacije zbog kojeg hrvatski građani ne štede u domaćoj valuti. Iznijela je argument protivnika uvođenja eura da su se u krizi brže oporavile države koje nisu imale euro i fiksni tečaj te je naglasila da turizam i BDP rastu unatoč stabilnoj kuni. Trenutačni status quo nije dobar zbog prisutnoga valutnog rizika za kredite u eurima. Ako nećemo uvesti euro, onda moramo mijenjati i ekonomske politike, rekla je Tkalec.

Marijana Ivanov smatra da HNB treba voditi politiku kontrolirane blage deprecijacije radi podrške izvozu. Naglasila je da se ne smijemo oslanjati isključivo na turizam koji je konkurentan uz postojeći tečaj te da treba dati podršku i drugim sektorima gospodarstva. Također je kao alternativu deprecijaciji predložila i odobravanje kredita od središnje banke po nultoj i negativnoj kamatnoj stopi.

Zdenko Adrović ustvrdio je da smo na raskršću na kojem treba odlučiti da li uvesti euro čim prije, za pet godina ili u srednje dugom razdoblju, za desetak godina, što dovodi do problema s poticanjem odobravanja kunskih kredita s fiksnom kamatnom stopom, a koji su skuplji u odnosu na eurske. Potrošači bi se tako u slučaju ranijeg prelaska na euro mogli naći u situaciji da su platili skuplje kunske kredite koje će ionako ubrzo morati pretvoriti u eurske. Iznio je podatke iz HUB-ove analize po kojoj bi poslovne banke uvođenjem eura izgubile znatan prihod od konverzije. No, smanjenje regulatornog troška povećalo bi konkurentnost bankovnog sustava, što bi smanjilo kamate i bankarske marže, rekao je Adrović.

Sudionici rasprave složili su se da je deeuroizacija teško provediva jer su i tvrtke i građani, a najviše država, zaduženi u eurima. Jedno od rješenja, navela je Ivanov, jest konvergencija prema poslovnim ciklusima većih država prema kojima Europska središnja banka vodi monetarnu politiku, ali zbog velikog iseljavanja radnika iz Hrvatske bit će teško pratiti takve cikluse.