Nastavljamo ekspanzivnu monetarnu politiku

Objavljeno: 22.1.2016.

Hrvatska središnja banka planira uvesti dugoročnije repo operacije krajem veljače da bi lokalnim bankama osigurala dugoročniju kunsku likvidnost, izjavio je u četvrtak guverner središnje banke Boris Vujčić.

"Središnja banka nastavit će provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku uz podršku  strukturnih repo operacija. Glavna je zamisao da se bankama osigura kunska likvidnost u razdoblju od tri do četiri godine, uporabom državnih vrijednosnih papira kao instrumenta osiguranja", izjavio je Vujčić u intervjuu.

Trenutačno središnja banka provodi tjedne obratne repo aukcije, koje će se i nadalje održavati kao stalna mogućnost.

"Ove godine planiramo održati dvije do četiri dugoročnije repo aukcije. Što je čvršća  fiskalna konsolidacija, to ćemo imati više prostora za mjere monetarne politike", rekao je Vujčić.

Prema preliminarnim procjenama dugoročnije repo aukcije mogle bi iznositi 3,0 do 4,0 mlrd. kuna (568,36 mil. USD), ovisno o potražnji.

Očekuje se da će nova vlada desnog centra biti uspostavljena glasovanjem u Saboru u petak. Mandatar vlade Tihomir Orešković već je najavio da će njegov glavni cilj biti smanjenje visokoga javnog duga.

"Održivost hrvatskoga javnog duga najveći je makroekonomski rizik u ovome trenutku. Tržišta očekuju fiskalnu konsolidaciju i zaokret u smislu rastućeg trenda duga. Očekuje se također i poboljšanje poslovne klime kao uvjeta za brži rast", rekao je Vujčić.

Na kraju 2015. hrvatski javni dug dosegnuo je 86 posto bruto domaćeg proizvoda, od čega je znatan dio nominiran u eurima. Nakon šest uzastopnih godina recesije, od 2008., predviđa se da će rast gospodarstva u 2015. ove najnovije članice Europske unije iznositi otprilike 1,5 posto ili čak malo više od toga.

"Trebamo pojednostavniti administrativne procedure, smanjiti parafiskalne namete tvrtkama i poboljšati učinkovitost javne uprave", rekao je Vujčić.

Vujčić je izjavio da će središnja banka nastaviti čvrsto održavati stabilnost nacionalne valute kune prema euru, što služi kao glavno sidro financijske i cjenovne stabilnosti. Središnja banka primjenjuje tečajni režim upravljanoga plivajućeg tečaja, uz povremene intervencije na lokalnom deviznom tržištu.

Vujčić je odbacio ideje koje u posljednje vrijeme zagovaraju pojedini ekonomisti, a odnose se na slabljenje kune i izravnu kupnju državnih obveznica od strane središnje banke da bi se olakšalo zaduživanje države.

"Hrvatsko je gospodarstvo visoko euroizirano, a država ima spekulativni kreditni rejting. Potpuno je nejasno kakve bi pozitivne učinke mogla imati takva politika, a da se ne ugrozi stabilnost tečaja", izjavio je Vujčić.

Otprilike 83 posto depozita u Hrvatskoj je u eurima. Kreditni rejting Hrvatske, koji su joj dodijelile tri vodeće agencije za dodjelu kreditnog rejtinga, na najvišoj je spekulativnoj razini i ima negativne izglede.

Vujčić je rekao da bi Hrvatska trebala nastaviti koristiti i lokalna i međunarodna tržišta te nastojati smanjiti proračunski jaz. Hrvatska trenutačno treba odvajati gotovo četiri posto BDP-a za podmirivanje kamata na javni dug.

Čak je 24 posto portfelja lokalnih banaka izloženo državi, što je druga po redu najviša izloženost te vrste među usporedivim zemljama Srednje i Istočne Europe, nakon Rumunjske.

"Trebamo vjerodostojnu srednjoročnu strategiju fiskalne konsolidacije da bismo ograničili javni dug. Porast javnog duga mogao bi biti zaustavljen 2017. ili 2018., no brzina takvoga kretanja ovisit će već i o proračunu za 2016.", rekao je Vujčić.

Nova vlada mora donijeti novi proračun do kraja ožujka ove godine.