Komentari statističkih objava

Objavljeno: 2.2.2017.

Komentari statističkih objava jesu kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva.

Nazad

Komentar platne bilance i međunarodnih ulaganja za drugo tromjesečje 2017.

Komentar platne bilance i međunarodnih ulaganja za drugo tromjesečje 2017.

Objavljeno: 30.9.2017.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom tromjesečju 2017. ostvaren je višak od 0,2 mlrd. EUR, malo manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom povećao se za 0,2 mlrd. EUR, u gotovo podjednakom iznosu povećao se neto izvoz usluga, a blago su se pogoršali saldo na računu primarnog dohotka i zbroj salda sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance na kraju drugog tromjesečja 2017. iznosio je 3,6% BDP-a. Pritom se nastavio njegov blagi pad, poglavito zbog rasta manjka u robnoj razmjeni.

Povećanje manjka robne razmjene u drugom tromjesečju rezultat je činjenice da je rast robnog uvoza bio brži od rasta izvoza (8,6% prema 7,3% na godišnjoj razini), dok je povećanje viška u razmjeni usluga odredio rast izvoza, koji je bio snažniji od rasta uvoza (8,2% prema 1,6% na godišnjoj razini). Pritom je poboljšanje salda u turizmu ostvareno uz vrlo visoke stope rasta prihoda i rashoda (13,4% i 25,1% na godišnjoj razini), čemu je pogodovao i kasniji Uskrs, dok se neto prihodi od ostalih usluga nisu značajno promijenili.

Saldo na računu primarnog dohotka blago se pogoršao u odnosu na drugo tromjesečje 2016., pod utjecajem rasta dohodaka nerezidenata od njihovih izravnih ulaganja u tuzemstvu. Pritom je dobit poslovnih subjekata u vlasništvu nerezidenata porasla u većini djelatnosti, osim u bankarstvu, u kojem je dobit smanjena zbog rezervacija banaka za kredite povezane s koncernom Agrokor. S obzirom na to da je putem dividenda isplaćen zamjetan dio dobiti ostvarene u prethodnoj godini, što je uobičajeno za drugo tromjesečje, iznos zadržane dobiti bio je izrazito skroman, a u bankarskom sektoru čak i zamjetno negativan. Kod dohodaka povezanih s portfeljnim i ostalim ulaganjima nastavio se trend pada negativnog salda, koji je posljedica manjih rashoda za kamate na inozemni dug. Zbroj salda na računu sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija neznatno se pogoršao, zbog većih uplata u proračun EU-a, ali i slabijega korištenja sredstava iz EU-a. Naime, unatoč većem iznosu primljenih sredstava iz fondova EU-a u usporedbi s drugim tromjesečjem 2016., nešto je manje sredstava raspoređeno krajnjim korisnicima[1].

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun b) Financijski račun

1 Pomični prosjek četiriju tromjesečja

Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.

Izvor: HNB

Na financijskom računu platne bilance u drugom tromjesečju 2017. zabilježen je neto odljev kapitala (smanjenje neto inozemnih obveza) od 0,4 mlrd. EUR, uglavnom zahvaljujući neto inozemnom razduživanju domaćih sektora. Promatrano po pojedinim računima snažno smanjenje neto obveza ostvareno je na računima ostalih i portfeljnih ulaganja, što se financiralo smanjenjem međunarodnih pričuva.

Smanjenje neto obveza na računu ostalih ulaganja[2] (1,4 mlrd. EUR) većim je dijelom povezano sa smanjenjem inozemnih obveza HNB-a na osnovi obratnih repo poslova s inozemnim bankama. Preostali dio odljeva kapitala na računu ostalih ulaganja odnosi se na smanjenje neto obveza kreditnih institucija (0,4 mlrd. EUR), a nastavilo se i blago razduživanje poduzeća.

Na računu portfeljnih ulaganja također je zabilježen priličan odljev kapitala (1,3 mlrd. EUR) s obzirom na to da je središnja država u travnju otplatila petogodišnju dolarsku obveznicu vrijednu 1,5 mlrd. USD[3]. Budući da je obveznica bila izdana uz zaštitu od tečajnog rizika, stvarna vrijednost otplate bila je manja od one prikazane na računu portfeljnih ulaganja (gdje se transakcije vrednuju po tekućem tečaju), i to za iznos prikazan na računu financijskih izvedenica (0,3 mlrd. EUR). Za otplatu obveznice država je iskoristila sredstva deponirana kod središnje banke, što je rezultiralo smanjenjem međunarodnih pričuva. Smanjenje depozita države kod HNB-a, kao i spomenutih repo poslova[4] u potpunosti objašnjava snažan pad međunarodnih pričuva u drugom tromjesečju (1,9 mlrd. EUR). Istodobno, otkup deviza od kreditnih institucija intervencijama središnje banke ublažio je pad pričuva.

Na osnovi inozemnih izravnih ulaganja u drugom je tromjesečju 2017. ostvaren neto priljev kapitala od 0,1 mlrd. EUR, što se uglavnom odnosilo na zaduživanje domaćih poduzeća kod vlasnički povezanih društava u inozemstvu. Zadržane dobiti i izravnih vlasničkih ulaganja gotovo da nije ni bilo. Što se tiče zadržane dobiti, njezino je smanjenje uglavnom posljedica niže dobiti u bankarskom sektoru koju su istodobno pratile povećane isplate dividenda. Izravna vlasnička ulaganja bila su čak i negativna zbog preuzimanja poduzeća koje je bilo u inozemnom vlasništvu od strane rezidenta. Ipak, zabilježena su i nova ulaganja, premda skromna, uglavnom u sektoru nekretnina i trgovini.

Tablica 1. Platna bilanca

1 Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a (ulaganje jednog dijela pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnim povećanjem imovine i obveza HNB-a u jednakom iznosu).
2 Odnosi se na zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.

Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.

Izvor: HNB

Opisana kretanja na financijskom računu platne bilance rezultirala su i blagim poboljšanjem stanja neto međunarodnih ulaganja RH tijekom drugog tromjesečja 2017., i to zbog poboljšanja neto dužničke pozicije domaćih sektora, dok se na osnovi vlasničkih ulaganja nastavio trend blagog rasta neto obveza prema inozemstvu. Na kraju drugog tromjesečja 2017. stanje neto međunarodnih ulaganja iznosilo je –33,3 mlrd. EUR, a relativni pokazatelj poboljšao se na –71,0% BDP-a (Slika 2.).

Slika 2. Stanje međunarodnih ulaganja (neto)

Napomena: Stanje međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora. U neto dužnička ulaganja uključene su i financijske izvedenice.

Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na temelju naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja


  1. Od ukupnih sredstava primljenih iz fondova EU-a na račun Nacionalnog fonda na tekućem i kapitalnom računu platne bilance bilježe se samo sredstva koja su isplaćena krajnjim korisnicima, dok se sredstva koja nisu raspoređena bilježe na financijskom računu. 

  2. Obuhvaćaju promjenu inozemne imovine i obveza domaćih sektora na osnovi kredita, trgovinskih kredita te valute i depozita. 

  3. Središnja država prethodno se u ožujku 2017. zadužila na inozemnom tržištu izdavši obveznicu u iznosu od 1,25 mlrd. EUR kako bi u travnju otplatila dolarsku obveznicu. 

  4. Ulaganje međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine i obveza HNB-a te ima neutralan učinak na promjenu neto inozemne pozicije središnje banke, kao i na saldo financijskog računa.