Objašnjavamo

Objavljeno: 23.11.2017.

U tekstovima Objasni mi i videomaterijalima odnosno animacijama Pokaži mi naučite više o pojmovima povezanima s radom središnjih banaka i drugih važnih financijskih i ekonomskih institucija.

Videomaterijali na engleskom jeziku imaju hrvatske titlove.

Nije isto štedjeti u kreditnim unijama i štedjeti u kreditnim institucijama

Objavljeno: 16.2.2018.
Pojašnjavamo razlike u smislu izloženosti riziku pri deponiranju novca u kreditne unije i kreditne institucije.

Hrvatska narodna banka primila je u posljednje vrijeme brojne upite građana koji – potaknuti ponuđenim višim kamatnim stopama na oročena sredstva u kreditnim unijama u odnosu na kamatne stope u kreditnim institucijama – razmatraju deponiranje svoje štednje u kreditne unije i žele se pravodobno informirati o razlikama u smislu izloženosti riziku pri deponiranju novca u spomenute institucije. S time u vezi smatramo potrebnim istaknuti nekoliko činjenica.

Deponiranje sredstava u kreditne unije u smislu izloženosti riziku znatno se razlikuje od polaganja sredstava u kreditne institucije (banke, štedne banke, stambene štedionice), i to zbog različitih uvjeta poslovanja i statusa tih institucija.

Kreditne unije su financijske institucije, čiji su deponenti ujedno njihovi članovi. Dakle, obveznom uplatom članskog uloga deponent postaje članom kreditne unije. Time dobiva mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka na skupštini kreditne unije (jedan član jedan glas bez obzira na visinu članskog uloga).

Imajući na umu navedeno, deponent pri učlanjenju u kreditnu uniju mora odlučiti o tome jesu li mu prihvatljiva načela (i uvjeti) po kojima kreditna unija posluje. Pritom u cijelosti snosi rizik deponiranja, odnosno ulaganja novca u kreditnu uniju: novčana sredstva članova kreditne unije nisu, upravo zbog opisanog načina poslovanja, uključena u sustav osigurane štednje u skladu sa Zakonom o osiguranju depozita.

Za razliku od kreditnih unija, kreditne institucije organizirane su kao dionička društva i deponent (ili korisnik kredita) može biti i građanin koji ne posjeduje niti jednu dionicu banke niti može sudjelovati u donošenju odluka. Depoziti građana koji se ugovaraju s kreditnim institucijama osigurani su do iznosa od 100.000 EUR po osobi (više na www.dab.hr).

Naposljetku, napominjemo da je odluka o tome komu povjeriti vlastita novčana sredstva odluka svakog pojedinca, koju valja donijeti sagledavajući ponuđene uvjete deponiranja sredstava, ali i  sve druge s tom financijskom odlukom povezane okolnosti koje utječu na njezinu rizičnost. Stoga ponuđena kamata stopa nije jedini element o kojemu je nužno povesti računa pri donošenju odluke o oročavanju novčanih sredstava.