Okvir za praćenje makroekonomskih neravnoteža u Europskoj uniji - značenje za Hrvatsku

Objavljeno: 25.8.2014.
Publikacija Pregledi
Broj P - 25
Autori Mislav Brkić i Ana Šabić
Datum Svibanj 2014.
JEL E610, F550
ISSN 1334-0085

Ključne riječi

procedura pri makroekonomskim neravnotežama, makroekonomske neravnoteže, reforma gospodarskog upravljanja

Sažetak

U prosincu 2011. u Europskoj uniji na snagu je stupio paket zakonskih propisa kojima je cilj jačanje otpornosti gospodarstva EU-a na buduće financijske krize. Jedan od najvažnijih elemenata novog okvira gospodarskog upravljanja jest uspostavljanje procedure pri makroekonomskim neravnotežama (engl. Macroeconomic Imbalances Procedure, MIP). MIP je zamišljen tako da upotpuni sustav nadziranja gospodarstava država članica jer je u postojećem okviru strože nadgledanje postojalo samo u području fiskalnih pokazatelja, i to na osnovi odredaba Pakta o stabilnosti i rastu. S obzirom na to da nije postojao mehanizam nadziranja ostalih varijabli, države članice koje su bilježile druge vrste makroekonomskih neravnoteža nisu bile dužne poduzimati bilo kakve korektivne mjere u smislu prisutnih neravnoteža. Uspostavljanje MIP-a stoga bi trebalo poboljšati otpornost gospodarstva EU-a jer bi se zahvaljujući njegovoj dosljednoj provedbi smanjila vjerojatnost ponavljanja neželjenih događaja koji su uslijedili nakon izbijanja posljednje financijske krize. U okviru MIP-a prati se ukupno jedanaest pokazatelja koji pomažu u otkrivanju makroekonomskih neravnoteža. Osim pokazatelja vanjskih ranjivosti i unutarnjih neravnoteža, u MIP su uključeni i pokazatelji koji mogu upućivati na slabljenje konkurentnosti gospodarstva. Kada se određenoj državi članici na osnovi analize ostvarenja utvrdi prekoračenje referentne vrijednosti za određeni pokazatelj, Europska komisija započinje dubinsku analizu njezina gospodarstva kako bi utvrdila postoje li u njemu makroekonomske neravnoteže, te, ako postoje, jesu li one prekomjerne. S obzirom na to da je Hrvatska počevši s MIP-om za 2014. godinu također obuhvaćena ovakvim praćenjem makroekonomskih neravnoteža u EU-u, u radu se detaljnije ocjenjuju ostvarenja Hrvatske prema pojedinim pokazateljima te se raspravlja o mogućim posljedicama sudjelovanja u toj proceduri za hrvatsko gospodarstvo.