Pogledajte guvernerove odgovore na zastupnička pitanja

Objavljeno: 7.11.2016.

Video s guvernerovim odgovorima počinje u trenutku 5:24:10.

Hrvatsku narodnu banku izgradili smo kao kvalitetnu instituciju i ne bi bilo dobro da se institucija središnje banke slabi i da se dovodi u pitanje njena neovisnost – odgovorio je guverner zastupnicima Hrvatskog sabora u raspravi o Polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2015. održanoj 4. studenoga 2016.

Žao mi je što slušam raspravu koja ide u smjeru politizacije monetarne politike, nastavio je guverner Vujčić. Hrvatska je i prije ulaska u Europsku uniju odlučila imati neovisnu središnju banku i to je bitno zadržati, bez obzira na to tko bio na njezinu čelu.

Klubovi zastupnika i zastupnici dali su mišljenje o Polugodišnjoj informaciji te postavili niz pitanja o monetarnoj politici Hrvatske narodne banke, mišljenju Europske središnje banke o izmjenama Zakona o HNB-u te konverziji kredita u švicarskom franku. U raspravi su sudjelovali Grozdana Perić (HDZ), Miro Bulj (Most), Branko Bačić (HDZ), Ivica Mišić (PH), Branimir Bunjac (Živi zid), Boris Lalovac (SDP), Marin Škibola (Živi zid), Tomislav Žagar (SDP), Gordan Maras (SDP), Maro Kristić (Most), Željko Glasnović (NZ), Ivan Pernar (Abeceda demokracije), Goran Aleksić (SNAGA), Ivan Lovrinović (PH), Branko Grčić (SDP), Nikola Grmoja (Most), Andrija Mikulić (HDZ) i Ivan Klarin (SDP).

Guverner Vujčić osvrnuo se na pitanje suverenosti te objasnio da je HNB svojom monetarnom i regulatornom politikom omogućio da Hrvatska ne mora ući u program s Međunarodnim monetarnim fondom i Europskom komisijom. Da HNB nije provodio takvu politiku, naglasio je guverner, suverenost odlučivanja bila bi znatno manja, a Hrvatski sabor trebao bi prihvatiti točno određene pakete zakona prema programu.

Boris Vujčić ponovio je da je Hrvatska narodna banka od početka problema sa švicarskim frankom bila aktivno uključena u njegovo rješavanje. Predlagala je rješenja i predložila više modela rukovodeći se time da ti modeli umanje pravni rizik za Republiku Hrvatsku.

Europska središnja banka redovito daje i objavljuje mišljenja i za druge središnje banke, rekao je guverner Vujčić, a tvrdnje da je mišljenje ESB-a pisano u HNB-u vrijeđaju integritet i profesionalnu etiku i zaposlenih u Hrvatskoj narodnoj banci i institucija Europske unije.

Naglasio je da Hrvatska narodna banka ne može zabraniti kreditiranje u švicarskom franku već je za to nadležan upravo Hrvatski sabor, koji može promijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima. Trebalo bi dopustiti dugoročno stambeno kreditiranje isključivo u kuni i u euru jer je monetarna politika HNB-a vezana uz euro, a takvu će politiku Hrvatska narodna banka i nastaviti, istaknuo je guverner. Uvjeren sam da je to najbolja monetarna politika i ona je omogućila da kriza bude manja, a ne veća i zato ćemo je i nastaviti provoditi, zaključio je guverner, a ako netko misli da treba voditi drugačiju monetarnu politiku, onda treba objasniti zašto i kako, koje instrumente treba mijenjati, na koji način i koje bi efekte oni imali.

HNB ne priča o "ružičastom svijetu", rekao je guverner. Ne postoji monetarna niti fiskalna politika koja može riješiti strukturne probleme. Tiskanjem novca ne mogu se riješiti strukturni problemi kao što su regulacija tržišta proizvoda, zdravstvenog i mirovinskog sustava, efikasnosti javne uprave te obrazovanja. Isto tako, iseljavanje nije povezano s monetarnom politikom.

Treba obratiti pozornost na činjenicu na to da razina duga čini zemlju vrlo osjetljivom na poremećaje na međunarodnom tržištu, naglasio je Vujčić. Opasno je misliti da će trenutne niske kamatne stope ostati jako dugo na ovoj razini jer stvaraju nove rizike za financijsku stabilnost. Ti rizici iz dana u dan rastu, te ako budemo u trenutku kad počnu rasti kamatne stope imali nisku potencijalnu stopu rasta BDP-a i ovakvu razinu duga, to će biti trenutak kada gubimo suverenost – ako ne budemo mogli izvršavati svoje obveze.

Guverner je objasnio i ulogu Hrvatske narodne banke u regulaciji banaka te istaknuo da HNB ne odobrava kredite, već je to poslovna odluka poslovnog subjekta (banke). Uloga regulatora je da zaštiti depozite u bankama i određuje potreban kapital koji banka mora imati da stoji između depozita i rizika koje ta banka preuzima kada daje kredite.