Za održavanje rasta potrebne su reforme

Objavljeno: 12.12.2016.
Za održavanje rasta potrebne su reforme

Gospodarstvo Hrvatske se oporavlja, pri čemu su stope rasta u Hrvatskoj nakon dugog zaostajanja počele hvatati priključak s usporedivim zemljama Srednje i Istočne Europe, naglasio je viceguverner Šošić u svom izlaganju pod nazivom "Poluutemeljeni optimizam: ubrzavanje na starom putu?".  Nakon što je Hrvatska početkom 2000-ih ostvarivala stope rasta koje su bile među višima usporede li se s gospodarstvima srednje Europe, uslijedilo je desetljeće relativnog ekonomskog zaostajanja. Posljedično, niz usporedivih zemalja pretekao je Hrvatsku prema bruto domaćem proizvodu po stanovniku. No, nakon izlaska iz recesije, u 2016. rast se dodatno ubrzao, pa je tako u trećem tromjesečju ove godine Hrvatska imala najveći tromjesečni rast BDP-a u Europskoj uniji.  Postavlja se pitanje je li ovaj rast samo ciklički uzlet uslijed zatvaranja negativnog jaza proizvodnje nakon dugotrajne recesije ili je riječ o dugoročno održivom ubrzanju potaknutom strukturnim promjenama hrvatskog gospodarstva. Zbog same metodologije izračuna potencijalnog outputa koja je uobičajeno podložna znatnim naknadnim revizijama, odgovor na ovo pitanje vrlo je teško dati u realnom vremenu. Pozitivno je što je oporavku ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj najviše pridonio zamjetan rast izvoza roba i usluga, podržan rastom necjenovnih čimbenika konkurentnosti, povećanjem broja izvoznika kao i diverzifikacijom robnog izvoza. Na dinamiku gospodarske aktivnosti nedvojbeno trajno će povoljno utjecati i priljevi sredstava iz EU fondova. Također, suprotno pretkriznom razdoblju, čini se da ovaj put u podlozi rasta nije prekomjerno zaduživanje, pa se akumulirane neravnoteže, u prvom redu privatni dug poduzeća i stanovništva, postupno smanjuju.

S druge strane, postoje brojni čimbenicima koji daju navijestiti da bi sadašnji rast barem djelomično mogao predstavljati ciklički uzlet koji se može očekivati nakon dugotrajne duboke recesije. Oporavak je tako podržan i snažnim jačanjem poslovnog i potrošačkog optimizma, kao i ekspanzivnom monetarnom politikom. Usporavanje procesa fiskalne prilagodbe, koja je znatno opterećivala rast u proteklim godinama zbog nužnosti postizanja održivih javnih financija, također pridonosi jačanju rasta. Trenutni se rast događa i u vrlo povoljnim okolnostima relativnog zatišja na međunarodnim financijskim tržištima, niskih cijena sirovina (u prvom redu nafte). Nadalje, oporavku znatno pridonosi uslužni sektor vezan uz turizam, koji je bio pod snažnim pozitivnim utjecajem geopolitičke nestabilnosti na konkurentnim tržištima. Čini se kako se nije dogodila znatnija integracija u preko-granične proizvodne lance, koja je posljedica nepovoljne sektorske strukture direktnih stranih investicija u pretkriznom razdoblju. Postojeće akumulirane neravnoteže, među kojima se ističe visoki javni dug, će se smanjivati tek postupno, što umanjuje otpornost hrvatskog gospodarstva na globalne poremećaje. Konačno, sve procjene potencijalnog rasta za Hrvatsku su vrlo niske, dok je rast ukupne faktorske proizvodnosti (TFP) praktički iščeznuo.

Ključno pitanje u ovom trenutku, smatra viceguverner Šošić, postaje što učiniti kako bi se poboljšali izgledi rasta, a time i otpornost, kao i brzina izlaska, iz eventualnih budućih kriza. Usporedna analiza standardnih pokazatelja konkurentnosti kao što su "Global Competitiveness Index", "Doing Business Indicator", "Product Market Regulation", upućuje da zemlje koje su bolje plasirane na međunarodnim ljestvicama u pravilu znatno ranije izlaze iz krize. Pored toga, Hrvatska se, promatrano u odnosu na usporediva gospodarstva, na većini spomenutih ljestvica nalazi pri dnu. Istraživanja Međunarodnog monetarnog fonda i Europske komisije istovremeno pokazuju da Hrvatska može jako puno profitirati od provođenja reformi.

Empirijska HNB-ova istraživanja sugeriraju da je nakon dužeg vremena, rast u Hrvatskoj podržan domaćim čimbenicima, pri čemu podjednako djeluju čimbenici na strani ponude i potražnje. Takav rezultat sugerira utjecaj pozitivnih strukturnih promjena u gospodarstvu, ali i postojanje elemenata uzleta u poslovnom ciklusu. Stoga će za održavanje postignutih stopa rasta biti nužno ojačati provedbu reformi s ciljem povećanja potencijalne stope rasta hrvatskog gospodarstva, zaključio je viceguverner Šošić.

Nakon izlaganja je viceguverneru Šošiću, kao i svim govornicima prethodnih godina, uručena medalja Ante Čičin-Šain.