Na 18. Ekonomskoj radionici Hrvatske narodne banke održanoj 31. svibnja 2017. Rafael Ravnik iz Direkcije za modeliranje predstavio je rad pod nazivom "Usklađenost poslovnih ciklusa i ekonomskih šokova između Hrvatske i država europodručja", napisan u koautorstvu s Davorom Kunovcem i Karlom Kotarcem. Navedeni je rad relevantan u kontekstu procjene potencijalnih troškova i koristi povezanih s ulaskom Republike Hrvatske u Ekonomsku i monetarnu uniju (EMU). Kriteriji opravdanosti ulaska u monetarnu uniju detaljno su razrađeni u teoriji optimalnih valutnih područja (engl. Optimal Currency Area – OCA). U radu je analiziran jedan od najvažnijih kriterija OCA literature: usklađenost poslovnih ciklusa i ekonomskih šokova. Navedena teorija, naime, sugerira kako će troškovi ulaska u monetarnu uniju biti zanemarivi ako su poslovni ciklusi i ekonomski šokovi između potencijalne članice i postojećih članica usklađeni. Stoga je u ovom radu analizirano u kojoj su mjeri šokovi agregatne ponude i potražnje te poslovni ciklusi u Hrvatskoj usklađeni s onima u zemljama europodručja.

Prezentacija i pripadajući rad podijeljeni su u dva dijela. U prvom dijelu istraženo je u kojoj su mjeri poslovni ciklusi Hrvatske i zemalja jezgre europodručja međusobno usklađeni. Analiza usklađenosti ciklusa zasnovana je na mjerama fazne sinkroniziranosti i sličnosti ciklusa, pri čemu fazna sinkroniziranost mjeri usklađenost predznaka ciklusa, dok sličnost mjeri usklađenost amplituda ciklusa. Na temelju navedenih mjera može se zaključiti kako je usklađenost poslovnih ciklusa Hrvatske i jezgre europodručja relativno visoka i općenito je nešto veća u odnosu na usklađenost ciklusa ostalih rubnih zemalja EU-a sa zemljama jezgre. Rezultati također upućuju na ubrzani proces konvergencije ciklusa Hrvatske i europodručja koji počinje u razdoblju neposredno prije globalne financijske krize.

U drugom koraku analizirano je u kojoj su mjeri šokovi agregatne ponude i potražnje, koji generiraju ciklus RH, usklađeni s odgovarajućim šokovima zemalja jezgre europodručja. Navedeni šokovi, u skladu sa srodnom literaturom, identificirani su iz jednostavnih bivarijatnih VAR modela. Iz dobivenih rezultata proizlazi da je korelacija šokova ponude i potražnje između Hrvatske i zemalja jezgre europodručja relativno visoka. Nakon toga, predstavljen je bogatiji VAR model male otvorene ekonomije u kojoj domaći blok prikazuje Hrvatsku, a strani blok europodručje. Ovaj model omogućuje detaljniju analizu mehanizama koji generiraju domaći i strani ciklus i tako izravno upućuje na ključno pitanje o isplativosti odricanja vlastite monetarne politike u kontekstu pristupanja monetarnoj uniji – u kojoj je mjeri hrvatski BDP pod utjecajem simetričnih i asimetričnih šokova? Simetrični šokovi definirani su kao oni koji u jednakom smjeru djeluju na domaći i strani BDP. Prema dobivenim rezultatima tako definirani simetrični šokovi dominantni su za objašnjavanje dinamike hrvatskog BDP-a, dok su doprinosi asimetričnih šokova znatno manji. Također je jasno vidljiv trend porasta važnosti simetričnih šokova za hrvatski BDP.

Iz svega navedenog može se zaključiti kako potencijalni ulazak u EMU ne bi trebao biti značajan trošak za hrvatsko gospodarstvo s gledišta protucikličkog djelovanja zajedničke monetarne politike.