U novom broju Pregleda HNB-a, pod nazivom Cjenovna konkurentnost prerađivačkog sektora – sektorski pristup po razinama tehnološke opremljenosti, Enes Đozović analizira cjenovnu konkurentnost prerađivačkog sektora s pomoću realnih efektivnih tečajeva na razini sektora koji su klasificirani prema tehnološkoj intenzivnosti proizvodnje.

Kretanje realnih efektivnih tečajeva među različitim prerađivačkim djelatnostima ili sektorima može biti raznoliko, što upućuje na postojanje različitih uvjeta cjenovne konkurentnosti unutar gospodarstva. Pokazatelji cjenovne konkurentnosti na razini sektora stoga mogu pružiti dodatne informacije koje se ne mogu prepoznati iz kretanja pokazatelja na razini ukupnoga gospodarstva, koji se obično koriste u analizama promjena cjenovne konkurentnosti gospodarstva.

Provedena analiza pokazuje da se u Hrvatskoj cjenovna konkurentnost, mjerena kretanjem realnih efektivnih tečajeva kune uz proizvođačke cijene, poboljšala u srednje niskotehnološkom, a pogoršala u visokotehnološkom sektoru u razdoblju od 2000. do 2016. Istodobno se u niskotehnološkom i srednje visokotehnološkom sektoru cjenovna konkurentnost u Hrvatskoj nije znatno promijenila. Kretanje cjenovne konkurentnosti na razini sektora bilo je raznoliko i u drugim zemljama EU-a, posebice u novim članicama. Među njima, cjenovnu konkurentnost u niskotehnološkom i srednje visokotehnološkom sektoru najviše je poboljšala Poljska, dok je u srednje niskotehnološkom sektoru najveće poboljšanje zabilježeno u Hrvatskoj, a u visokotehnološkom sektoru u Sloveniji. Autor na kraju pokazuje da promjene cjenovne konkurentnosti u različitim sektorima u većini promatranih članica EU-a uglavnom nisu bile popraćene očekivanim promjenama udjela izvoza na svjetskom tržištu, što među ostalim upućuje na važnost necjenovnih činitelja izvozne konkurentnosti.