Banka za međunarodne namire (BIS) najstarija je međunarodna financijska institucija, osnovana 1930. godine kao dioničko društvo sa sjedištem u Švicarskoj, u Baselu. Članice su BIS-a središnje banke, koje su ujedno i dioničari. BIS trenutačno ima 60 članica.

Glavni su ciljevi BIS-a poticanje suradnje među središnjim bankama, pružanje usluga vezanih uz njihovu zadaću osiguranja monetarne i financijske stabilnosti te djelovanje kao banka središnjih banaka. Osim središnjim bankama BIS bankarske usluge pruža i međunarodnim organizacijama. Za širu javnost važne su BIS-ove analize povezane s monetarnom i financijskom stabilnosti te široki raspon statističkih podataka s područja međunarodnog bankarstva i financija.

U središtu je BIS-ova doprinosa suradnji središnjih banaka program međunarodnih sastanaka, među kojima značajno mjesto zauzimaju dvomjesečni sastanci guvernera, te podrška radu niza odbora, među kojima su Bazelski odbor za superviziju banaka (BCBS), Odbor za globalni financijski sustav (CGFS) te Odbor za platnu i tržišnu infrastrukturu (CPMI). BIS je domaćin i tijelima s vlastitom pravnom osobnošću, kao što je Odbor za financijsku stabilnost (FSB), koji je osnovan 2009. godine kao nasljednik Foruma za financijsku stabilnost. Osnivanje FSB-a potaknuto je svjetskom gospodarskom krizom, a njegova uloga i aktivnosti usmjereni su na jačanje međunarodne financijske stabilnosti i karakterizira ih uska suradnja s MMF-om glede sustava ranog upozorenja na opasnosti ostvarivanja makroekonomskih i financijskih rizika.

Hrvatska narodna banka članica je BIS-a od 1997. godine. Sredinom 2001. godine, kada je riješeno pitanje sukcesije članstva bivše Narodne banke Jugoslavije (NBJ) u BIS-u, Hrvatska narodna banka primila je dionice u visini od 28,49% dionica bivše NBJ.

Predstavnici rukovodstva HNB-a sudjeluju u radu Glavne skupštine BIS-a, a guverner HNB-a i na dvomjesečnim sastancima guvernera, na kojima se raspravlja o nizu aktualnih tema iz međunarodnog bankarstva i financija.