| PRISTUPANJE EU/EMU |
9. svibnja 2012.
| Institucionalni ustroj i uloga središnjih banaka u Europskoj uniji |
|
Europska središnja banka, Europski sustav središnjih banaka i Eurosustav
Europska središnja banka (ESB)
nezavisna je nadnacionalna monetarna institucija
i predstavlja jezgru Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) te Eurosustava. Sjedište ESB-a je u Frankfurtu na
Majni, u Njemačkoj.
Primarni je cilj ESB-a održavanje stabilnosti cijena, s tim da ESB – ne dovodeći
u pitanje svoj osnovni cilj – podupire opću ekonomsku politiku EU. Svi drugi
ciljevi su sekundarnog karaktera i ne smiju dolaziti u sukob s primarnim ciljem.
Zadaci ESB-a jesu: 1) definiranje politika Eurosustava; 2) odlučivanje,
koordiniranje i praćenje operacija monetarne politike; 3) donošenje pravnih
akata (ponajprije smjernica i uputa da bi operacije koje se provode
decentralizirano putem nacionalnih središnjih banaka bile konzistentne); 4) planiranje, koordinacija i
praćenje izdavanja novčanica eura; 5) intervencije na deviznom tržištu; 6)
međunarodna i europska suradnja; 7) praćenje financijskih rizika te 8)
savjetodavna uloga prema institucijama EU i nacionalnim vlastima.
Upravljačka tijela ESB-a jesu Opće vijeće, Upravno vijeće i Izvršni odbor. Ova
tijela ujedno rukovode i ESSB-om i Eurosustavom.
| Nezavisnost ESB-a i nacionalnih središnjih banaka I ESB i nacionalne središnje banke nezavisne su u obavljanju svojih zadataka. Pod funkcionalnom nezavisnošću podrazumijeva se to da ESB – za ostvarivanje svog osnovnog cilja stabilnosti cijena – ima na raspolaganju sve instrumente i ovlasti monetarne politike te samostalno odlučuje kako i kada će se njima koristiti. Pod institucionalnom nezavisnošću podrazumijeva se to da ESB, nacionalne središnje banke i članovi upravljačkih tijela ne smiju primati upute od institucija i tijela EU, vlada država članica ni bilo kojeg drugog tijela. Istodobno je tim institucijama, vladama i tijelima zabranjeno davati upute te na bilo koji način utjecati na upravljačka tijela ESB-a ili na nacionalne središnje banke. Pod osobnom nezavisnošću podrazumijeva se minimalni mandat od pet godina za guvernere nacionalnih središnjih banaka (s mogućnošću reizbora) te od osam godina za članove Izvršnog odbora ESB-a (bez mogućnosti reizbora). Također, članovi upravljačkih tijela ne mogu biti razriješeni dužnosti, osim u slučajevima navedenim Statutom ESSB-a i ESB-a. Pod financijskom nezavisnošću podrazumijeva se to da ESB i nacionalne središnje banke moraju biti u mogućnosti samostalno osigurati dovoljno financijskih sredstava za ispunjenje svojeg mandata. ESB ima vlastiti kapital, upisan i uplaćen od strane nacionalnih središnjih banaka, a također ima svoj budžet nezavisno od ostalih institucija EU. Nacionalne središnje banke također moraju imati dovoljno financijskih izvora za provođenje svojih zadataka, kako onih vezanih uz ESSB tako i vlastitih. |
Opće vijeće ESB-a upravljačko je tijelo ESB-a kojega čine predsjednik i potpredsjednik ESB-a te guverneri nacionalnih središnjih banaka svih 27 država članica EU. Ono ima prijelazni karakter i postojat će toliko dugo dok sve države članice EU ne uvedu euro (jer će tada sastav Općeg vijeća ESB-a biti jednak sastavu Upravnog vijeća ESB-a).
Upravno vijeće ESB-a glavno je upravljačko tijelo Eurosustava koje donosi odluke o monetarnoj politici europodručja, a čine ga Izvršni odbor (predsjednik i potpredsjednik ESB-a te četiri druga člana) i guverneri nacionalnih središnjih banaka 17 država članica EU koje su uvele euro.Izvršni odbor operativno je upravljačko tijelo ESB-a i Eurosustava koje donosi odluke svakodnevno. Čine ga predsjednik ESB-a, potpredsjednik ESB-a te četiri druga člana (ukupno 6 članova).
Što se tiče organizacijske strukture, ESB se sastoji od 17 organizacijskih cjelina, među kojima je 10 osnovnih i 7 pomoćnih djelatnosti. Zaposlenici ESB-a su iz svih 27 država članica EU, a ukupno ih je oko 1600 (podatak za 2011.).
Europski sustav središnjih banaka (ESSB) skup je središnjih banaka kojeg
čine Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke (NSB) svih
članica EU.
Eurosustav je skup središnjih banaka kojeg čine Europska središnja banka i nacionalne središnje banke država članica koje su uvele euro.
Nacionalne središnje banke kao dio ESSB-a i Eurosustava
U provođenju aktivnosti ESSB-a i Eurosustava važnu ulogu imaju nacionalne
središnje banke (NSB), a svoje zadatke provode u skladu s pravilima, uputama i
smjernicama koje donose upravljačka tijela ESB-a. Odluke se donose u ESB-u, a
provode se decentralizirano, odnosno preko nacionalne središnje banke.
Zadaci NSB-a jesu: 1) provođenje operacija monetarne politike (kao agenti ESB-a);
2) operativno upravljanje deviznim pričuvama ESB-a; 3) upravljanje vlastitim
deviznim pričuvama; 4) obavljanje platnog prometa i nadzor platnih sustava; 5)
izdavanje novčanica zajedno s ESB-om; 6) prikupljanje i obrada statističkih
podataka te 7) pomoć ESB-u pri prevođenju i izdavanju publikacija te izradi
ekonomskih analiza.