3. travnja 2013.

Uspostavljanje odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije započinje međunarodnim priznanjem Republike Hrvatske kao nezavisne i suverene države 15. siječnja 1992. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 29. listopada 2001. Republika Hrvatska prvi put stupa u ugovorne odnose s Europskom unijom. Nedugo nakon što je Hrvatska 20. travnja 2004. od Europske komisije dobila pozitivno mišljenje (avis) o zahtjevu za punopravno članstvo u Europskoj uniji, Hrvatska dobiva status kandidata za članstvo. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupa na snagu 1. veljače 2005., nakon čega 3. listopada iste godine Hrvatska i Europska unija službeno otvaraju pregovore o pristupanju. Pregovori su završeni 30. lipnja 2011. zatvaranjem posljednjih četiriju otvorenih poglavlja.
Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju RH EU 9. prosinca 2011. u Bruxellesu, započinje proces njegove ratifikacije u parlamentima svih 27 zemalja članica EU. Hrvatski Sabor ratificirao je Ugovor o pristupanju 9. ožujka 2012. Uz pretpostavku pravodobnog završetka procesa ratifikacije Ugovora, Hrvatska bi 1. srpnja 2013. trebala postati 28. punopravna članica EU. U razdoblju od potpisivanja Ugovora do pristupanja EU Hrvatska sudjeluje u radu institucija EU u svojstvu aktivnog promatrača.

Pregovori Republike Hrvatske s EU
Pregovori o pristupanju jesu pregovori o uvjetima pod kojim država kandidat pristupa Europskoj uniji i njezinim osnivačkim ugovorima, a koji se nakon završetka pregovora utvrđuju međunarodnim ugovorom između država članica Europske unije i države kandidata – tzv. Ugovorom o pristupanju.

Općenito, pregovarački proces započinje analitičkim pregledom i ocjenom usklađenosti nacionalnoga zakonodavstva države kandidata s pravnom stečevinom Europske unije, poznatijim kao screening. Nakon završetka analitičkog pregleda Odluku o otvaranju pregovora u pojedinom poglavlju, ovisno o ocjeni spremnosti države kandidata, donose države članice u okviru Vijeća Europske unije. Otvaranjem pregovora o pojedinom poglavlju započinje sadržajna faza pregovora tijekom koje se pregovara o uvjetima pod kojima će država kandidat prihvatiti, primijeniti i provesti pravnu stečevinu Europske unije u tom poglavlju, uključujući prijelazna razdoblja koja su eventualno zatražena tijekom pregovora. Nakon postizanja dogovora između Europske unije i države kandidata o pojedinom poglavlju pregovora ono se smatra privremeno zatvorenim ako su ispunjeni preduvjeti za njegovo zatvaranje.

Pregovaračka skupina za vođenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji bila je zadužena za stručnu i tehničku razinu pregovora s institucijama Europske unije i državama članicama Europske unije po svim poglavljima pregovora. Ona je razmatrala i donosila nacrte prijedloga pregovaračkih stajališta te ih upućivala Koordinaciji za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i izvještavala Državno izaslanstvo i Vladu Republike Hrvatske o stanju pregovora. Članovi pregovaračke skupine bili su zaduženi za koordinaciju pojedinih skupina poglavlja pregovora te su pružali stručnu potporu glavnom pregovaraču u pregovorima, sudjelovali u pregovorima prema nalogu glavnog pregovarača, usklađivali rad radnih skupina za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima pregovora, surađivali s europskim koordinatorima tijela državne uprave te su bili odgovorni za izradu prijedloga pregovaračkih stajališta i odgovarajućih izvješća.

Pregovori po poglavljima u nadležnosti HNB-a
U skladu s Odlukom o uspostavljanju strukture za pregovore o pristupanju RH Europskoj uniji, Hrvatska narodna banka bila je nositelj dvaju poglavlja pregovora – Sloboda kretanja kapitala (poglavlje 4) te Ekonomska i monetarna politika (poglavlje 17), a još je bila sunositelj dvaju poglavlja – Financijske usluge (poglavlje 9) te Financijski nadzor (poglavlje 32). Zamjenik guvernera, dr. sc. Boris Vujčić, bio je zamjenik glavnog pregovarača i član pregovaračke skupine zadužen za tri poglavlja pregovora – Sloboda kretanja kapitala, Financijske usluge te Ekonomska i monetarna politika, a voditelji radnih skupina za pripremu pregovora za ta tri poglavlja, kao i velik broj članova skupina, također su bili predstavnici HNB-a.
 

Sloboda kretanja kapitala (poglavlje 4)
Bilateralni screening za ovo poglavlje završen je 21. prosinca 2005. Pregovori o ovom poglavlju otvoreni su na Međuvladinoj konferenciji 2. listopada 2009. Za zatvaranje pregovaračkog poglavlja Sloboda kretanja kapitala bilo je nužno ispuniti tri mjerila koje je zadalo Vijeće EU. Pregovori u tom poglavlju su privremeno zatvoreni 5. studenoga 2010.

Financijske usluge (poglavlje 9)
Bilateralni screening za ovo poglavlje učinjen je 4. i 5. svibnja 2006., a u lipnju 2007. otvoreni su pregovori o ovom poglavlju te je od strane EU postavljeno pet mjerila koje Hrvatska mora ispuniti za privremeno zatvaranje poglavlja, najvećim dijelom vezanih uz usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU iz područja rada kreditnih institucija, osiguranja, infrastrukture financijskog tržišta, investicijskih usluga i tržišta vrijednosnih papira. Osim Zakona o kreditnim institucijama, Hrvatski sabor je 26. rujna 2008. usvojio i Zakon o institucijama za elektronički novac, kao i Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita usvojen je u Hrvatskom saboru 15. listopada 2008., a Zakon o financijskim konglomeratima 5. prosinca 2008. Time je Hrvatska ispunila sva postavljena mjerila za privremeno zatvaranje pregovora o ovom poglavlju što se i dogodilo na Međuvladinoj konferenciji 27. studenoga 2009.

Ekonomska i monetarna politika (poglavlje 17)

Pregovori o ovom poglavlju otvoreni su u prosincu 2006. godine. Za njegovo privremeno zatvaranje bilo je nužno ispuniti jedno mjerilo koje se veže uz usklađivanje zakonodavstva o HNB-u sa zakonodavstvom EU. Stupanjem na snagu novog  Zakona o HNB-u u srpnju 2008. godine izvršeno je potrebno usklađivanje te je, nakon potvrde o ispunjenju tog mjerila od strane Europske komisije, ovo pregovaračko poglavlje privremeno zatvoreno 19. prosinca 2008.

Financijski nadzor (poglavlje 32)
Pregovori o ovom poglavlju formalno su otvoreni na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2007., nakon čega je pred Hrvatsku postavljeno pet mjerila za zatvaranje tog poglavlja. Pregovori o ovom poglavlju su privremeno zatvoreni na Međuvladinoj konferenciji 27. srpnja 2010. Uloga Hrvatske narodne banke u ovom poglavlju bila je vezana uz osnivanje i rad nacionalnih centara za borbu protiv krivotvorenja te analizu novčanica i kovanog novca.

Pretpristupni fondovi Europske unije
Hrvatska narodna banka bila je korisnica prve komponente instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) putem twinning light projekta "Razvoj djelotvornog sustava za borbu protiv krivotvorenja novčanica i kovanica u Hrvatskoj". Projekt je službeno započeo 1. travnja 2011., a uspješno je dovršen 31. prosinca 2011.

Nadalje, Europska središnja banka, zajedno s 13 nacionalnih središnjih banaka Eurosustava, pokrenula je 19. siječnja 2010. program tehničke suradnje u području makrobonitetnog i mikrobonitetnog nadzora u osam država kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU (Hrvatskoj, Makedoniji, Turskoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji). Navedeni je program bio osmišljen kao dio većeg programa tehničke pomoći pod nazivom "Paket odgovora na krizu". Cilj je programa bio ojačati otpornost financijskog sustava država kandidata i potencijalnih kandidata na učinke financijske krize u srednjem roku, prije svega na osnovi usklađivanja makrobonitetnog i mikrobonitetnog nadzora s novim međunarodnim standardima i standardima EU. Program je uspješno okončan 16. siječnja 2012.

Eventualne sumnje na nepravilnosti pri provedbi projekata pomoći mogu se prijaviti na e-mail adresu: nepravilnosti.eu@mfin.hr, kojom upravlja Samostalni odjel za suzbijanje nepravilnosti i prijevara pri Ministarstvu financija Republike Hrvatske.
 

Hrvatska narodna banka nakon pristupanja EU
Pristupanjem RH Europskoj uniji Hrvatska narodna banka postaje dijelom Europskog sustava središnjih banaka. HNB će – kao i druge središnje banke – provoditi aktivnosti u ispunjavanju zadataka ESSB-a, u skladu s pravilima, uputama i smjernicama ESB-a. Guverner HNB-a postaje član Općeg vijeća ESB-a, a određeni broj zaposlenika HNB-a sudjeluje u radu odbora, pododbora i radnih skupina u tijelima EU.
U daljnjem koraku, tj. na dan uvođenja eura kao novčane jedinice Republike Hrvatske, HNB će postati dio Eurosustava, te će prenijeti svoje ovlasti za vođenje monetarne politike i deviznih operacija, upravljanje dijelom međunarodnih pričuva i funkcioniranje platnog sustava na ESB. Istodobno će, kao sastavni dio Eurosustava, sudjelovati u utvrđivanju i vođenju zajedničke monetarne i devizne politike. Guverner HNB-a postat će član Upravnog vijeća ESB-a. Predstavnici HNB-a sudjelovat će u punom opsegu u radu svih struktura ESSB-a/Eurosustava.