Prvi novac - Povijest hrvatskog novca

 
Hrvatski dinar - prijelazno sredstvo plaćanja

Hrvatski dinar pušten je u optjecaj 23. prosinca 1991. godine, na dan kada je na snagu stupila Uredba o narodnoj banci Hrvatske, koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, a kojom je Narodna banka Hrvatske postala potpuno samostalna republička institucija, neposredno odgovorna Saboru s temeljnim ciljem očuvanja vrijednosti domaće valute. Zamjena jugoslavenskog dinara za hrvatski dinar u omjeru 1 : 1 trajala je od 23. do 31. prosinca (redovni rok). Tečaj hrvatskog dinara prema stranim valutama utvrdila je Narodna banka Hrvatske na svojoj prvoj tečajnici 1. siječnja 1992. godine – 1 njemačka marka vrijedila je tada 55 hrvatskih dinara.

Uvođenje hrvatskog dinara kao zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj označilo je dovršetak procesa monetarnog osamostaljenja Republike Hrvatske. Monetarno osamostaljivanje Hrvatske počelo je već u srpnju 1991. odlukama Vlade Republike Hrvatske kojima se Hrvatska pokušala zaštititi od negativnih posljedica koje su proizlazile iz odluke Savjeta guvernera Narodna banke Jugoslavije od 27. lipnja 1991. godine – tom su odlukom banke iz Republike Hrvatske i Slovenije i njihove narodne banke bile isključene iz primarne emisije NBJ. Iako je tada došlo do odvajanja navedenih dviju republika od jugoslavenske monetarne jezgre, Brijunskim moratorijem (od 7. srpnja do 7. listopada) pokušalo se uz potporu međunarodne zajednice zaustaviti monetarno osamostaljenje, no to više nije bilo moguće.

Hrvatski dinar bio je privremeni novac izdan od Ministarstva financija i novčanice te valute nosile su potpis ministra financija. Taj novac nije izdala Narodna banka jer je trebao poslužiti kao prijelazno sredstvo u procesu monetarnog osamostaljivanja i stvaranju zdravih temelja, a ponajprije u postizanju stabilnosti cijena, za uvođenje nacionalne valute. Novčanice hrvatskog dinara izdane su u apoenima od 1, 5, 10, 25, 100, 500,  1000, 2000, 5000, 10000, 50000 i 100000 a kovanice nisu izrađivane.

HNB je obavljala zamjenu novčanica HRD u redovnom roku od 30. svibnja do 31. prosinca 1994., te u naknadnom roku do 30. lipnja 1995. Od 1. srpnja 1995. više nije moguće zamijeniti novčanice HRD.
hrvatski dinar

Na sredini lica svih novčanica je lik hrvatskog znanstvenika Ruđera Boškovića.
Veći apoeni su na naličju imali motiv spomenika "Povijest Hrvata" autora Ivana Meštrovića, 
a manji Zagrebačku katedralu.

 

 
Kuna i lipa - hrvatska valuta

Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa, zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000.  Izdavanje kune omogućila je stabilnost uspostavljena uspješnom provedbom Stabilizacijskog programa koja je započela u listopadu 1993. godine. Taj je program počivao na koordiniranim mjerama monetarne i fiskalne politike, uz deviznu liberalizaciju i određene strukturne reforme. U uvjetima snažne deprecijacije tečaja hrvatskog dinara, Stabilizacijskim programom ponuđena je gornja granica vrijednosti DEM prema HRD od 4.444. Tečaj hrvatskog dinara nije se nikad više približio toj granici, već je počeo jačati. Stabilizacijskim programom u kratkom su roku zaustavljena inflacijska očekivanja, pa je nakon hiperinflacije od preko 1000 posto godišnje u 1993., u godini 1994. uspostavljena stabilnost cijena uz 3 postotnu deflaciju na prosinačkoj razini.

Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u monetarnoj i fiskalnoj povijesti Republike Hrvatske. Povijest naziva novčane jedinice Republike Hrvatske  kune počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja,  zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica i, napokon, novac u modernom smislu. Nekoliko detalja iz povijesti kune: kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjevjekovnoj Slavoniji, Primorju, Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovci; kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske te stvarni novac u izdanju Nezavisne države Hrvatske i ZAVNOH-a.
 

Kuna - papirnati novac RH

Kune i lipe, kovani novac RH

Nastavci:  1234 5

 

Izvori:

Dalibor Brozović:  
Kune i lipe, novac Republike Hrvatske, Narodna banka Hrvatske, Zagreb, 1994.

prof. Bože Mimica:
Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske, Rijeka, Zagreb, 1994.
Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske - Rani srednji vijek, Rijeka, Zagreb, 1995.
Irislav Dolenec:  
Hrvatska numizmatika, Zagreb, 1994.
dr. Vladimir Srb, dr. Branko Matić:  
Numizmatika u baštini i gospodarstvu Hrvatske, Osijek, 1997.
Gjuro Krasnov: 
Novac Bijelih Hrvata u Češkoj X. stoljeća, Numizmatičke vijesti, br.45, Zagreb, 1992.
Edgar Fabry:
Asignat grada Paga iz 1778. godine, Zbornik radova I. međunarodnog numizmatičkog kongresa, Opatija, 1996.
Privredna banka Zagreb d.d.:
2500 godina kulture štednje i novčarstva na povijesnom hrvatskom tlu, Zagreb, 1998.
Encyclopedia Britannica
Opća enciklopedija Leksikografskog zavoda
Anić-Goldstein:
Rječnik stranih riječi