SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA
 
24. travnja 2013.

  1. O pranju novca

  2. O financiranju terorizma

  3. Suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj

  4. Zakonski okvir sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj

  5. Uloga HNB-a u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj

  6. O Odboru SPNFT

  7. Međunarodne institucije i grupe koje se bave problemom pranja novca i financiranja terorizma i njihovi dokumenti

 

 

I. O PRANJU NOVCA
Pojam "pranje novca" podrazumijeva niz aktivnosti u bankovnom, novčarskom ili drugom gospodarskom poslovanju s ciljem prikrivanja pravoga izvora novca, odnosno imovine ili prava priskrbljenih novcem koji je stečen na nezakonit način. Važno obilježje pojave pranja novca jest to da njemu uvijek prethodi neka nezakonita radnja. Općenito, pod pojmom pranja novca podrazumijeva se svaki postupak usmjeren na prikrivanje nezakonito stečenog prihoda na način da se prikaže kao da se radi o zakonitoj zaradi.

Vijeće Europe prvi se put poslužilo ovim izrazom 1980., i to u Preporuci o mjerama protiv transfera i čuvanja dobara nastalih iz kriminalnih radnji (Recomendation NoR (80) 10), a u SAD-u službeno se prvi put spominje 1982. u presudi kolumbijskoj kokainskoj mafiji.

Prvi Zakon o pranju novca (Money Laundering Act) donesen je 1986. u saveznoj državi Washington, SAD. Predviđao je stroge kazne za obveznike koji neuredno prijavljuju gotovinske novčane transakcije veće od 10.000 USD te ne ispunjavaju obvezu dugog čuvanja potvrda o poslovanju svotama većim od 3000 USD.

 
II. O FINANCIRANJU TERORIZMA

Pojam terorizma, u najširem smislu, obuhvaća svaku uporabu nasilja radi ostvarenja političkih ciljeva. Rizik financiranja terorizma je opasnost da će financijski sustav biti zlorabljen za financiranje terorizma, odnosno da će neki pravni odnos, transakcija ili proizvod biti posredno ili neposredno uporabljeni za financiranje terorizma.

Za razliku od pranja novca, kojemu uvijek prethodi neka nezakonita radnja, terorizam može biti financiran iz prihoda legalnih aktivnosti (humanitarne organizacije, razne udruge, donacije). Ta okolnost uvelike otežava otkrivanje financiranja terorizma, tim više što su iznosi transakcija kojima se terorizam financira vrlo često manji od iznosa propisanog za prijavu Uredu za sprječavanje pranja novca. Mjere koje se poduzimanju u cilju sprječavanja pranja novca nisu dostatne u borbi protiv financiranja terorizma, već moraju biti dopunjene posebnim mjerama koje propisuju nadležna međunarodna tijela.

Navodimo poveznice na liste osoba i subjekata povezanih s terorizmom koji su pod nekim oblikom sankcija:

UN consolidated list

Consolidated List of Persons, Groups and Entities Subject to EU financial sanctions

OFAC Specially Designated Nationals List

World Compliance – Global Sanction List
III. SUZBIJANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije nego je to sustav u kojemu su zakonski definirane uloge sudionika i njihova međusobna interakcija i suradnja, a čine ga:

  1. tijela prevencije – obveznici (banke, stambene štedionice, mjenjačnice, društva za osiguranje, brokeri, odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici i dr.) i Ured za sprječavanje pranja novca kao središnja analitička služba
  2. nadzorna tijela – Financijski inspektorat, Porezna uprava, HNB, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
  3. tijela kaznenog progona – policija, državno odvjetništvo i sudstvo.

 
IV. ZAKONSKI OKVIR SPRJEČAVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

ZAKONI, PRAVILNICI I ODLUKE
  • Kazneni zakon (NN, br. 125/2011.), od 1. siječnja 2013.

Odluke Vlade Republike Hrvatske (poveznica na MVEP)

  • Zakon o deviznom poslovanju (NN, br. 96/2003., 140/2005., 132/2006., 150/2008., 92/2009., 153/2009. i 145/2010.), neslužbeni pročišćeni tekst
    • sprječavanje pranja novca članak 40.
  • Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN, br. 151/2003. i 110/2007.)
 

SMJERNICE

Hrvatska narodna banka (HNB)


Ministarstvo financija – Ured za sprječavanje pranja novca


Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)


Ministarstvo financija – Financijski inspektorat


Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
V. ULOGA HNB-a U SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Nadležnosti i obveze HNB-a
VI. O ODBORU SPNFT
Odbor Hrvatske narodne banke za sprječavanje pranja novca i sprječavanje financiranja terorizma (u nastavku teksta: Odbor) osnovan je u ožujku 2007. Zadaća Odbora je da određuje i koordinira postupke i aktivnosti HNB-a pri obavljanju zakonskih nadležnosti središnje banke u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te da definira stavove o pojedinim pitanjima iz tog područja. Odbor odlučuje o zahtjevima drugih tijela za dostavu informacija i podataka, prati provođenje uzajamno preuzetih prava i obveza, uključujući razmjenu informacija i podataka na temelju sklopljenih sporazuma s drugim tijelima, priprema i predlaže zaključivanje sporazuma o suradnji s drugim tijelima, predlaže izradu i donošenje podzakonskih akata stručnim službama te sudjeluje u izradi zakonskih propisa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. U suradnji s HGK i HUB-om Odbor sudjeluje u organizaciji edukacija za obveznike koje HNB nadzire.

Članstvo Odbora čine predstavnici više organizacijskih jedinica, koji su ujedno i članovi MIRS-a i MRST-a. Odbor djeluje kao interno konzultativno tijelo koje o svom radu redovito izvješćuje guvernera.

U svom radu Odbor surađuje s:

Jedan od zadataka Odbora je i davanje tumačenja o primjeni smjernica koje donosi HNB. Pitanja Odboru na tu temu moguće je uputiti na sljedeću e-mail adresu: odbor-SPNFT@hnb.hr


Aktivnosti Odbora

  • Projekt CARDS 2003 "Sprječavanje i suzbijanje pranja novca"
    Program CARDS (Community Assistance for Restructuration, Development and Stabilisation – Pomoć zajednice u obnovi, razvoju i stabilizaciji) jest program tehničko-financijske pomoći Europske unije usvojen u prosincu 2000., čiji je osnovni cilj potpora zemljama jugoistočne Europe u aktivnom sudjelovanju u Procesu stabilizacije i pridruživanja te provedbi obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Projekt CARDS 2003 "Sprječavanje i suzbijanje pranja novca" dovršen u prosincu 2007. Sveobuhvatni cilj ovog projekta bio je potpora institucionalnom jačanju sa svrhom sprječavanja pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma, organiziranoga kriminala i općenito ozbiljnih oblika financijskog kriminala.
     
  • Hrvatska gospodarska komora (HGK)
    U okviru suradnje s HGK-om Odbor od svog osnutka svake godine održava Seminar o novinama u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma za kreditne institucije. Postoji kontinuirana suradnja vezano uz tumačenje Zakona o sprječavanja pnnja novca i financiranja terorizma, kao i suradnja sa HGK kao strukovnim udruženjem prilikom izrade Smjernica za kreditne institucije, kreditne unije i institucije za elektronički novac.
     
  • Hrvatska udruga banaka (HUB)
    Odbor surađuje s HUB-om i razmjenjuje informacije u vezi sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma koje dobiva od MVEP-a, a i od drugih tijela glede izrade liste izvanteritorijalnih destinacija, ekvivalentnih trećih zemalja, liste indikatora za sumnjive transakcije i problematike kibernetičkoga kriminala. Pri izradi Smjernica za kreditne institucije, kreditne unije i institucije za elektronički novac Odbor surađuje s HUB-om kao strukovnim udruženjem.
     
  • Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)
    Hrvatska narodna banka i Hanfa surađuju i koordiniraju svoje aktivnosti putem Operativnog odbora za nadzor financijskog sustava. Suradnja se očituje u kontinuiranoj razmjeni informacija po pojedinim predmetima te prilikom izdavanja odobrenja i suglasnosti, u iniciranju i donošenju zakonskih propisa kao i u nadzoru nad obveznicima iz nadležnosti pojedine institucije. Za rješavanje određenih otvorenih pitanja formiraju se i ad hoc radne skupine sa zadaćom da predstavnici obje institucije zajednički pronalaze moguća rješenja te predlože ono koje bi bilo optimalno za rješavanje tog pitanja.
     
  • Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma (MIRS)
    MIRS čine predstavnici Ministarstva pravosuđa, Državnog odvjetništva, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva financija – Carinske uprave, Porezne uprave, Financijskog inspektorata i Ureda za sprječavanje pranja novca, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Sigurnosno-obavještajne agencije i HNB-a. MIRS koordinira provođenje mjera i izvještavanje o provedbi Akcijskog plana za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, koordinira pripremu obrane izvješća za MONEYVAL, unaprjeđuje suradnju među institucijama u ovom području te predlaže poboljšanja zakonske regulative, provedbenih propisa, smjernica i drugo.
     
  • Međuresorska radna skupina za suzbijanje terorizma (MRST)
    Međuresorska radna skupina za suzbijanje terorizma (MRST), osnovana je odlukom Vlade Republike Hrvatske 2005. sa zadatkom da prati nacionalnu provedbu odredbi rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1267 (1999) o mjerama protiv talibanskog režima, 1373 (2001) o suzbijanju terorizma i 1566 (2004) o prijetnji međunarodnom miru uzrokovanoj terorističkim napadima te za provedbu ostalih relevantnih međunarodnih dokumenata, odnosno inicijativa u sklopu EU, NATO-a i OESS-a na polju borbe protiv terorizma.
     
  • Stalna koordinacijska skupina za praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja, te praćenje i koordinaciju primjene mjera ograničavanja (SKS)
    SKS, čiji je član i HNB, osnovala je Vlada RH na temelju članka 5. Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja. Mandat SKS-a uključuje i provedbu UN-ova sankcijskog režima protiv Al Qaide i talibana uspostavljenog rezolucijom Vijeća sigurnosti 1267 (1999.) kao i protuterorističkih sankcijskih mjera EU.
VII. MEĐUNARODNE INSTITUCIJE I GRUPE KOJE SE BAVE PROBLEMOM PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA I NJIHOVI DOKUMENTI
1. Organizacija ujedinjenih naroda (OUN)
2. Europska unija (EU)

3. Financial Action Task Force (FATF)

FATF je međunarodno tijelo osnovano u Parizu 1989., na sastanku zemalja G-7, čija je zadaća praćenje provođenja mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Mandat FATF-a do 2020. obuhvaća uspostavljanje standarda za suzbijanje pranja novca, financiranja terorizma i financiranja proliferacije oružja za masovno uništenje, procjenu usklađenosti sa standardima FATF-a i prepoznavanje prijetnja integritetu međunarodnog financijskog sustava i odgovaranje na njih kroz studije visokorizičnih jurisdikcija i tipologija.

Članovi su FATF-a 34 jurisdikcije i 2 regionalna tijela

Preporuke koje je izdao FATF standardi su za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma:

Smjernice o pristupu zasnovanom na procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma  PDF

Regionalna tijela FATF-a:

  • Asia/Pacific Group on Money Laundering (APG)

    • Grupa za Aziju i Pacifik autonomna je međunarodna organizacija za sprječavanje pranja novca osnovana 1997. u Bangkoku, Tajland. Njezino članstvo trenutačno obuhvaća 41 zemlju te druge međunarodne i regionalne promatrače, npr. FATF, Međunarodni monetarni fond (IMF), Svjetsku banku, Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), UN-ov odjel za drogu i kriminal, Azijsku banku za razvoj, Egmont grupu i druge.
     
  • Caribbean Financial Action Task Force (CFATF)
    Karipski FATF organizacija je od 29 zemalja Karipskog zaljeva koje primjenjuju općeprihvaćene standarde i mjere u borbi protiv pranja novca. Osnovana je kao rezultat sastanaka na Arubi u svibnju 1990. i na Jamajci u studenome 1992., a trenutačno ima 29 zemalja članica.
     
  • Council of Europe Select Committee of Experts on the Evaluation of Anti-Money Laundering Measures (MONEYVAL)
    Posebni odbor stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL zadužen je za praćenje provođenja mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a osnovan je 1997. MONEYVAL čini 30 europskih zemalja, među kojima je i Republika Hrvatska, te veći broj promatrača poput zemalja predstavnika FATF-a, Svjetske banke, Međunarodnoga monetarnog fonda, Europske unije, Interpola, Europske banke za obnovu i razvoj te drugih.
    U rujnu 2006. tim stručnjaka MONEYVAL-a boravio je u Republici Hrvatskoj u sklopu 3. kruga evaluacije za RH. Evaluatori su u kontaktima s predstavnicima državnoga i privatnog sektora prikupljali podatke o usklađenosti hrvatske legislative i prakse na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma procjenjujući stupanj prilagodbe FATF-ovim preporukama. Na temelju zatečenog stanja izradili su Izvješće 3. kruga evaluacije za RH koje je prihvaćeno na 26. plenarnoj sjednici MONEYVAL-a, održanoj u travnju 2008. u Strasbourgu. Prvo Izvješće o napretku prezentirano je MONEYVAL-u na 29. plenarnoj sjednici u ožujku 2009., a drugo na 35. plenarnoj sjednici u travnju 2011.
  • Eurasian group on combating money laundering and financing of terrorism (EAG)
    Euroazijska grupa za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma osnovana je 6. listopada 2004. na inicijativu Rusije, a sjedište je organizacije u Moskvi. Rad Euroazijske grupe potpomažu međunarodne institucije kao što su FATF, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka te zemlje članice. Od 2011. članice su EAG-a: Bjelorusija, Kina, Indija, Kazahstan, Kirgistan, Rusija, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan.
     
  • Eastern and Southern Africa Anti-Money Laundering Group (ESAAMLG)
    Grupa za sprječavanje pranja novca Istočne i Južne Afrike FATF-ovo je regionalno tijelo osnovano u kolovozu 1999. koje čini 15 zemalja članica iz Istočne i Južne Afrike. Rad organizacije podupiru međunarodne organizacije: FATF, Azijsko-pacifička grupa za sprječavanje pranja novca (APG), Karipski FATF (CFATF), Tajništvo Commonwealtha (Commonwealth Secretariat), Egmont grupa, Interpol, UN-ov odjel za drogu i kriminal te Svjetska banka.
     
  • Intergovernmental Action Group against Money-Laundering in Africa (GIABA)
    GIABA je međuvladina ekonomska zajednica zemalja Zapadne Afrike koja podupire prihvaćanje i provođenje mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Zapadnoj Africi. Kao regionalno tijelo FATF-a, rad GIABA-e, osim zemalja članica, podupire Afrička banka za razvoj, UN-ov odjel za drogu i kriminal, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Interpol, Svjetska carinska organizacija, Tajništvo Commonwealtha (Commonwealth Secretariat) i Europska unija.
     
  • Financial Action Task Force on Money Laundering in South America (GAFISUD)
    GAFISUD je regionalno FATF-ovo tijelo u Južnoj Americi, osnovano 8. prosinca 2000. Trenutačno su zemlje članice: Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Ekvador, Meksiko, Paragvaj, Peru i Urugvaj. Zadatak je GAFISUD-a razvoj i jačanje pravnog okvira među zemljama članicama i šire u regiji u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma u skladu s FATF-ovim preporukama. Zemlje promatrači su: Francuska, Njemačka, Portugal, Španjolska i SAD, a međunarodne organizacije koje podupiru rad GAFISUD-a su: Egmont grupa, Američka banka za razvoj (Inter-American Development Bank), Interpol, Međunarodni monetarni fond, Organizacija američkih država (the Organization of American States), Američka komisija za kontrolu droga (Inter-American Commission against Drug Abuse, CICAD), UN, Svjetska banka.
     
  • Middle East and North Africa Financial Action Task Force (MENAFATF)
    MENAFATF je regionalna organizacija FATF-a za Srednji Istok i Sjevernu Afriku, a osnovalo ju je 14 zemalja i regija 30. studenoga 2004. u Manami, Kraljevina Bahrein, gdje je i sjedište organizacije. Zemlje članice su: Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kraljevina Bahrein, Alžir, Tunis, Saudijska Arabija, Sudan, Sirija, Irak, Oman, Katar, Kuvajt, Libanon, Egipat, Maroko, Mauritanija, Libija i Jemen. Osnovni je cilj MANAFATF-a primjena FATF-ovih standarda u borbi protiv pranja novca u regiji.
     

4. CODEXTER (Committee of Experts on Terrorism)
Poseban Odbor pravnih stručnjaka Vijeća Europe za terorizam – CODEXTER osnovan je 2003. Jedan od glavnih zadataka CODEXTER-a jest izrada pregleda legislative te institucionalnih protuterorističkih planova zemalja članica Vijeća Europe. To su izvješća o protuterorističkim mjerama koje pojedine zemlje primjenjuju u svojim nacionalnim propisima.


5. Egmont grupa

Egmont grupa je osnovana 1995. kao tijelo čija je uloga jačanje i koordinacija internacionalne suradnje ureda za sprječavanje pranja novca diljem svijeta (Financial intelligence units, FIUs). Trenutačno broji 132 članice i u stalnom je porastu.



6. International Association for Insurance Supervisors (IAIS)

IAIS je međunarodna organizacija za nadzor osiguranja, osnovana 1994., koja obuhvaća regulativu i nadzor 190 jurisdikcija diljem svijeta. Za svoj krug obveznika izdaje dokumente kao što su Principi, Standardi i Smjernice za društva za osiguranje, a organizira susrete i seminare za tijela koje se bave nadzorom društava za osiguranje.



7. Basel Committee on Banking Supervision

BCBS je tijelo osnovano od strane "Grupe deset zemalja" 1974. u okviru Banke za međunarodne namire (Bank for International Settlements, BIS) koje se sastaje četiri puta godišnje. Članice Bazelskoga vijeća su središnje banke Belgije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Luksemburga, Nizozemske, Španjolske, Švedske, Švicarske, Ujedinjenoga Kraljevstva i SAD-a.



8. The Wolfsberg Group

Wolfsberg grupu čini jedanaest vodećih svjetskih banaka: ABN AMRO, Banco Santander, Bank of Tokyo-Mitsubishi-UFJ, Barclays, Citigroup, Credit Suisse, Deutsche Bank, Goldman Sachs, HSBC, JP Morgan Chase, Société Générale i UBS. Wolfsberg grupa osnovana je 2000. u Švicarskoj s ciljem razvoja i unaprjeđenja standarda bankarskih usluga i povezanih proizvoda. Izdala je Smjernice za sprječavanje pranja novca za rad s klijentima (Wolfsberg Principles, izdane 2000., revidirane 2002.) koje su kasnije prihvaćene kao standard bankarskog poslovanja.

Godine 2011. Wolfsberg grupa izradila je Smjernice za prepaid kartice  PDF

 

9. International Money Laundering Information Network (IMoLIN)

IMoLIN je međunarodna organizacija koju je osnovala Organizacija ujedinjenih naroda 1998. radi partnerstva i povezivanja međunarodnih organizacija uključenih u sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. IMoLIN prikuplja informacije o regulativama pojedinih zemalja koje se odnose na sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma i traži prostor za njihovo unaprjeđenje, a osobitu pozornost daje unaprjeđenju međunarodne suradnje.