SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

17. veljače 2015.

  1. O pranju novca
  2. O financiranju terorizma
  3. Suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj
  4. Zakonski okvir sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj
  5. Uloga HNB-a u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj
  6. O Odboru SPNFT
  7. Međunarodne institucije i grupe koje se bave problemom pranja novca i financiranja terorizma i njihovi dokumenti

 

 

I. O PRANJU NOVCA

Pojam "pranje novca" podrazumijeva niz aktivnosti u bankovnom, novčarskom ili drugom gospodarskom poslovanju s ciljem prikrivanja pravoga izvora novca, odnosno imovine ili prava priskrbljenih novcem koji je stečen na nezakonit način. Važno obilježje pojave pranja novca jest to da njemu uvijek prethodi neka nezakonita radnja. Općenito, pod pojmom pranja novca podrazumijeva se svaki postupak usmjeren na prikrivanje nezakonito stečenog prihoda na način da se prikaže kao da se radi o zakonitoj zaradi.

Vijeće Europe prvi se put poslužilo ovim izrazom 1980., i to u Preporuci o mjerama protiv transfera i čuvanja dobara nastalih iz kriminalnih radnji (Recomendation NoR (80) 10), a u SAD-u službeno se prvi put spominje 1982. u presudi kolumbijskoj kokainskoj mafiji.

Prvi Zakon o pranju novca (Money Laundering Act) donesen je 1986. u saveznoj državi Washington, SAD. Predviđao je stroge kazne za obveznike koji neuredno prijavljuju gotovinske novčane transakcije veće od 10.000 USD te ne ispunjavaju obvezu dugog čuvanja potvrda o poslovanju svotama većim od 3000 USD.

 

II. O FINANCIRANJU TERORIZMA

Pojam terorizma, u najširem smislu, obuhvaća svaku uporabu nasilja radi ostvarenja političkih ciljeva. Rizik financiranja terorizma je opasnost da će financijski sustav biti zlorabljen za financiranje terorizma, odnosno da će neki pravni odnos, transakcija ili proizvod biti posredno ili neposredno uporabljeni za financiranje terorizma.

Za razliku od pranja novca, kojemu uvijek prethodi neka nezakonita radnja, terorizam može biti financiran iz prihoda legalnih aktivnosti (humanitarne organizacije, razne udruge, donacije). Ta okolnost uvelike otežava otkrivanje financiranja terorizma, tim više što su iznosi transakcija kojima se terorizam financira vrlo često manji od iznosa propisanog za prijavu Uredu za sprječavanje pranja novca. Mjere koje se poduzimanju u cilju sprječavanja pranja novca nisu dostatne u borbi protiv financiranja terorizma, već moraju biti dopunjene posebnim mjerama koje propisuju nadležna međunarodna tijela.

Navodimo poveznice na liste osoba i subjekata povezanih s terorizmom koji su pod nekim oblikom sankcija:

 

III. SUZBIJANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije nego je to sustav u kojemu su zakonski definirane uloge sudionika i njihova međusobna interakcija i suradnja, a čine ga:

  1. tijela prevencije – obveznici (banke, stambene štedionice, mjenjačnice, društva za osiguranje, brokeri, odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici i dr.) i Ured za sprječavanje pranja novca kao središnja analitička služba
  2. nadzorna tijela – Financijski inspektorat, Porezna uprava, HNB, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
  3. tijela kaznenog progona – policija, državno odvjetništvo i sudstvo.

 

IV. ZAKONSKI OKVIR SPRJEČAVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

ZAKONI, PRAVILNICI I ODLUKE

SMJERNICE

 

V. ULOGA HNB-a U SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

NADLEŽNOSTI I OBVEZE HNB-a

S domaćim tijelima Hrvatska narodna banka surađuje na temelju sljedećih sporazuma:

S inozemnim institucijama Hrvatska narodna banka surađuje na temelju sljedećih memoranduma o razumijevanju i suradnji:

 

VI. O ODBORU SPNFT

Odbor Hrvatske narodne banke za sprječavanje pranja novca i sprječavanje financiranja terorizma (u nastavku teksta: Odbor) osnovan je u ožujku 2007. Zadaća Odbora je da određuje i koordinira postupke i aktivnosti HNB-a pri obavljanju zakonskih nadležnosti središnje banke u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te da definira stavove o pojedinim pitanjima iz tog područja. Odbor odlučuje o zahtjevima drugih tijela za dostavu informacija i podataka, prati provođenje uzajamno preuzetih prava i obveza, uključujući razmjenu informacija i podataka na temelju sklopljenih sporazuma s drugim tijelima, priprema i predlaže zaključivanje sporazuma o suradnji s drugim tijelima, predlaže izradu i donošenje podzakonskih akata stručnim službama te sudjeluje u izradi zakonskih propisa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. U suradnji s HGK i HUB-om Odbor sudjeluje u organizaciji edukacija za obveznike koje HNB nadzire.

Članstvo Odbora čine predstavnici više organizacijskih jedinica, koji su ujedno i članovi MIRS-a i MRST-a. Odbor djeluje kao interno konzultativno tijelo koje o svom radu redovito izvješćuje guvernera.

U svom radu Odbor surađuje s:

Jedan od zadataka Odbora je i davanje tumačenja o primjeni smjernica koje donosi HNB. Pitanja Odboru na tu temu moguće je uputiti na sljedeću e-mail adresu: odbor-SPNFT@hnb.hr

Aktivnosti Odbora

 

VII. MEĐUNARODNE INSTITUCIJE I GRUPE KOJE SE BAVE PROBLEMOM PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA I NJIHOVI DOKUMENTI

  1. Organizacija ujedinjenih naroda (OUN)
  2.  

  3. Europska unija (EU)
  4.  

  5. Financial Action Task Force (FATF)
  6. FATF je međunarodno tijelo osnovano u Parizu 1989., na sastanku zemalja G-7, čija je zadaća praćenje provođenja mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Mandat FATF-a do 2020. obuhvaća uspostavljanje standarda za suzbijanje pranja novca, financiranja terorizma i financiranja proliferacije oružja za masovno uništenje, procjenu usklađenosti sa standardima FATF-a i prepoznavanje prijetnja integritetu međunarodnog financijskog sustava i odgovaranje na njih kroz studije visokorizičnih jurisdikcija i tipologija.

    Članovi su FATF-a 34 jurisdikcije i 2 regionalna tijela

    Preporuke koje je izdao FATF standardi su za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma:

    Regionalna tijela FATF-a:

     

  7. CODEXTER (Committee of Experts on Terrorism)
  8. Poseban Odbor pravnih stručnjaka Vijeća Europe za terorizam – CODEXTER osnovan je 2003. Jedan od glavnih zadataka CODEXTER-a jest izrada pregleda legislative te institucionalnih protuterorističkih planova zemalja članica Vijeća Europe. To su izvješća o protuterorističkim mjerama koje pojedine zemlje primjenjuju u svojim nacionalnim propisima.

     

  9. Egmont grupa
  10. Egmont grupa je osnovana 1995. kao tijelo čija je uloga jačanje i koordinacija internacionalne suradnje ureda za sprječavanje pranja novca diljem svijeta (Financial intelligence units, FIUs). Trenutačno broji 139 članica i u stalnom je porastu.

     

  11. International Association for Insurance Supervisors (IAIS)
  12. IAIS je međunarodna organizacija za nadzor osiguranja, osnovana 1994., koja obuhvaća regulativu i nadzor 190 jurisdikcija diljem svijeta. Za svoj krug obveznika izdaje dokumente kao što su Principi, Standardi i Smjernice za društva za osiguranje, a organizira susrete i seminare za tijela koje se bave nadzorom društava za osiguranje.

     

  13. Basel Committee on Banking Supervision
  14. BCBS je tijelo osnovano od strane "Grupe deset zemalja" 1974. u okviru Banke za međunarodne namire (Bank for International Settlements, BIS) koje se sastaje četiri puta godišnje. Članice Bazelskoga vijeća su središnje banke Belgije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Luksemburga, Nizozemske, Španjolske, Švedske, Švicarske, Ujedinjenoga Kraljevstva i SAD-a.

     

  15. The Wolfsberg Group
  16. Wolfsberg grupu čini jedanaest vodećih svjetskih banaka: ABN AMRO, Banco Santander, Bank of Tokyo-Mitsubishi-UFJ, Barclays, Citigroup, Credit Suisse, Deutsche Bank, Goldman Sachs, HSBC, JP Morgan Chase, Société Générale i UBS. Wolfsberg grupa osnovana je 2000. u Švicarskoj s ciljem razvoja i unaprjeđenja standarda bankarskih usluga i povezanih proizvoda. Izdala je Smjernice za sprječavanje pranja novca za rad s klijentima (Wolfsberg Principles, izdane 2000., revidirane 2002. i 2012.) koje su kasnije prihvaćene kao standard bankarskog poslovanja.

     

  17. International Money Laundering Information Network (IMoLIN)
  18. IMoLIN je međunarodna organizacija koju je osnovala Organizacija ujedinjenih naroda 1998. radi partnerstva i povezivanja međunarodnih organizacija uključenih u sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. IMoLIN prikuplja informacije o regulativama pojedinih zemalja koje se odnose na sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma i traži prostor za njihovo unaprjeđenje, a osobitu pozornost daje unaprjeđenju međunarodne suradnje.