SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA
 
14. svibnja 2012.

  1. O pranju novca

  2. O financiranju terorizma

  3. Suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj

  4. Zakonski okvir sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj

  5. Uloga HNB-a u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj

  6. O Odboru SPNFT

  7. Međunarodne institucije i grupe koje se bave problemom pranja novca i financiranja terorizma i njihovi dokumenti

 

 

I. O PRANJU NOVCA
Pojam "pranje novca" podrazumijeva niz aktivnosti u bankovnom, novčarskom ili drugom gospodarskom poslovanju s ciljem prikrivanja pravoga izvora novca, odnosno imovine ili prava priskrbljenih novcem koji je stečen na nezakonit način. Važno obilježje pojave pranja novca jest to da njemu uvijek prethodi neka nezakonita radnja. Općenito, pod pojmom pranja novca podrazumijeva se svaki postupak usmjeren na prikrivanje nezakonito stečenog prihoda na način da se prikaže kao da se radi o zakonitoj zaradi.

Vijeće Europe prvi se put poslužilo ovim izrazom 1980., i to u Preporuci o mjerama protiv transfera i čuvanja dobara nastalih iz kriminalnih radnji (Recomendation NoR (80) 10), a u SAD-u službeno se prvi put spominje 1982. u presudi kolumbijskoj kokainskoj mafiji.

Prvi Zakon o pranju novca (Money Laundering Act) donesen je 1986. u saveznoj državi Washington, SAD. Predviđao je stroge kazne za obveznike koji neuredno prijavljuju gotovinske novčane transakcije veće od 10.000 USD te ne ispunjavaju obvezu dugog čuvanja potvrda o poslovanju svotama većim od 3000 USD.

 
II. O FINANCIRANJU TERORIZMA

Pojam terorizma, u najširem smislu, obuhvaća svaku uporabu nasilja radi ostvarenja političkih ciljeva. Rizik financiranja terorizma je opasnost da će financijski sustav biti zlorabljen za financiranje terorizma, odnosno da će neki pravni odnos, transakcija ili proizvod biti posredno ili neposredno uporabljeni za financiranje terorizma.

Za razliku od pranja novca, kojemu uvijek prethodi neka nezakonita radnja, terorizam može biti financiran iz prihoda legalnih aktivnosti (humanitarne organizacije, razne udruge, donacije). Ta okolnost uvelike otežava otkrivanje financiranja terorizma, tim više što su iznosi transakcija kojima se terorizam financira vrlo često manji od iznosa propisanog za prijavu uredu za sprječavanje pranja novca. Mjere koje se poduzimanju u cilju sprječavanja pranja novca nisu dostatne u borbi protiv financiranja terorizma, već moraju biti dopunjene posebnim mjerama koje propisuju nadležna međunarodna tijela.

Navodimo poveznice na liste osoba i subjekata povezanih s terorizmom koji su pod nekim oblikom sankcija:

UN consolidated list

Consolidated List of Persons, Groups and Entities Subject to EU financial sanctions

OFAC Specially Designated Nationals List

World Compliance – Global Sanction List

A Progress Report on the Jurisdictions Surveyed by the OECD Global Forum in Implementing the Internationally Agreed Tax Standard

 
III. SUZBIJANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije nego je to sustav u kojemu su zakonski definirane uloge sudionika i njihova međusobna interakcija i suradnja, a čine ga:

  1. tijela prevencije – obveznici (banke, stambene štedionice, mjenjačnice, društva za osiguranje, brokeri, odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici i dr.) i Ured za sprječavanje pranja novca kao središnja analitička služba
  2. nadzorna tijela – Financijski inspektorat, Porezna uprava, HNB, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
  3. tijela kaznenog progona – policija, državno odvjetništvo i sudstvo.

 
IV. ZAKONSKI OKVIR SPRJEČAVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
  • Kazneni zakon (NN, br. 110/1997., 27/1998., 129/2000., 51/2001., 111/2003., 105/2004., 84/2005., 71/2006., 110/2007. i 152/2008.)
  • definicija pranja novca: članak 279.
  • definicija financiranja terorizma: članak 169.
  • sprječavanje pranja novca članak 40.
V. ULOGA HNB-a U SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Hrvatska narodna banka je nadzorno tijelo provedbe propisa iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u bankama, štednim bankama, stambenim štedionicama, kreditnim unijama i društvima za izdavanje elektroničkog novca.

Nadležnosti i obveze HNB-a
VI. O ODBORU SPNFT
Odbor Hrvatske narodne banke za sprječavanje pranja novca i sprječavanje financiranja terorizma (u nastavku teksta: Odbor) osnovan je u ožujku 2007. godine, što je bila obveza HNB-a u skladu s Akcijskim planom za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Zadaća Odbora je da određuje i koordinira postupke i aktivnosti HNB-a pri obavljanju zakonskih nadležnosti središnje banke u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te da definira stavove o pojedinim pitanjima iz tog područja. Odbor odlučuje o zahtjevima drugih tijela za dostavu informacija i podataka, prati provođenje uzajamno preuzetih prava i obveza, uključujući razmjenu informacija i podataka na temelju sklopljenih sporazuma s drugim tijelima, priprema i predlaže zaključivanje sporazuma o suradnji s drugim tijelima, predlaže izradu i donošenje podzakonskih akata stručnim službama te sudjeluje u izradi zakonskih propisa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Članstvo Odbora čine predstavnici više organizacijskih jedinica. Odbor djeluje kao interno konzultativno tijelo koje o svom radu redovito izvješćuje guvernera.

U svom radu Odbor surađuje s:

Jedan od zadataka Odbora je i davanje tumačenja o primjeni smjernica koje donosi HNB. Pitanja Odboru na tu temu moguće je uputiti na sljedeću e-mail adresu: odbor-SPNFT@hnb.hr


Aktivnosti Odbora

  • Projekt CARDS 2003 "Sprječavanje i suzbijanje pranja novca"
    Program CARDS (Community Assistance for Restructuration, Development and Stabilisation – Pomoć zajednice u obnovi, razvoju i stabilizaciji) jest program tehničko-financijske pomoći Europske unije usvojen u prosincu 2000., čiji je osnovni cilj potpora zemljama jugoistočne Europe u aktivnom sudjelovanju u Procesu stabilizacije i pridruživanja te provedbi obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Program CARDS podijeljen je na dvije komponente: nacionalnu i regionalnu. Nacionalna komponenta namijenjena je zemljama programa CARDS individualno, a u Hrvatskoj ju je pripremala i provodila Delegacija Europske komisije u suradnji s nacionalnim tijelima. Korisnici regionalne komponente su sve zemlje programa CARDS, a priprema i provedba su centralizirane u središnjim tijelima Europske komisije u Bruxellesu.

    Partneri projekta "Sprječavanje i suzbijanje pranja novca" bili su Agencija za europske integracije i gospodarski razvoj (AEI), koja djeluje u sklopu austrijskog ministarstva financija, te Ministarstvo pravosuđa i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. Projekt je započet u lipnju 2006., a dovršen u prosincu 2007. Sveobuhvatni cilj ovog projekta bio je potpora institucionalnom jačanju sa svrhom sprječavanja pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma, organiziranoga kriminala i općenito ozbiljnih oblika financijskog kriminala.
    Tijekom provedbe projekta potpisan je Protokol o suradnji i uspostavljanju međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, koji je stupio na snagu 1. ožujka 2007.
     
  • Hrvatska gospodarska komora (HGK)
    U okviru suradnje s HGK-om održan je Seminar o novinama u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma za kreditne institucije 12. studenoga 2008. Kontinuirana je suradnja vezana uz tumačenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te uz daljnju edukaciju obveznika prema potrebi.
     
  • Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)
    U okviru suradnje s Hanfom od 25. do 27. ožujka 2009. održana je radionica s ciljem razmjene iskustava nadzornika HNB-a i nadzornika Hanfe, u okviru koje je prezentirana metodologija kojom se koriste nadzornici pri nadzoru obveznika iz svoje nadležnosti. Jedan od segmenata supervizije je i nadzor obveznika u provođenju mjera i radnji u skladu sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, o čemu su izlagali predstavnici HNB-a.
     
  • Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma (MIRS)
    MIRS čine predstavnici Ministarstva pravosuđa, Državnog odvjetništva, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva financija – Carinske uprave, Porezne uprave, Financijskog inspektorata, Ureda za sprječavanje pranja novca, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Sigurnosno-obavještajne agencije i HNB-a.
    MIRS koordinira provođenje mjera i izvještavanje o provedbi Akcijskog plana za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, koordinira pripremu obrane izvješća za MONEYVAL, unaprjeđuje suradnju među institucijama u ovom području te predlaže poboljšanja zakonske regulative, provedbenih propisa, smjernica i drugo.
     
  • Međuresorska radna skupina za suzbijanje terorizma (MRST)
    Međuresorska radna skupina za suzbijanje terorizma (MRST), čiji je član i HNB, osnovana je odlukom Vlade Republike Hrvatske 2005. sa zadatkom da prati nacionalnu provedbu odredbi rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1267 (1999) o mjerama protiv talibanskog režima, 1373 (2001) o suzbijanju terorizma i 1566 (2004) o prijetnji međunarodnom miru uzrokovanoj terorističkim napadima te za provedbu ostalih relevantnih međunarodnih dokumenata, odnosno inicijativa u sklopu EU, NATO-a i OESS-a na polju borbe protiv terorizma.
    Vlada RH donijela je Odluku o osnivanju Stalne koordinacijske skupine za praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja, u kojoj su i predstavnici HNB-a.
     
VII. MEĐUNARODNE INSTITUCIJE I GRUPE KOJE SE BAVE PROBLEMOM PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA I NJIHOVI DOKUMENTI
1. Organizacija ujedinjenih naroda (OUN)
2. Europska unija (EU)

MONEYVAL
Posebni odbor stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL zadužen je za praćenje provođenja mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a osnovan je 1997. godine. MONEYVAL čini 28 europskih zemalja te veći broj promatrača poput zemalja predstavnika FATF-a, Svjetske banke, Međunarodnoga monetarnog fonda, Europske unije, Interpola, Europske banke za obnovu i razvoj i drugih.
U rujnu 2006. tim stručnjaka MONEYVAL-a boravio je u Republici Hrvatskoj u okviru 3. kruga evaluacije za RH. Evaluatori su u kontaktima s predstavnicima državnoga i privatnog sektora prikupljali podatke o usklađenosti hrvatske legislative i prakse na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma procjenjujući stupanj prilagodbe FATF-ovim preporukama – 40 općih i 9 posebnih preporuka. Na temelju zatečenog stanja izradili su Izvješće 3. kruga evaluacije za RH koje je usvojeno na 26. plenarnoj sjednici MONEYVAL-a, održanoj od 31. 3. do 4. 4. 2008. u Strasbourgu. Izvješće o napretku je prezentirano MONEYVAL-u na 29. plenarnoj sjednici održanoj od 16. do 20. 3. 2009.
Evaluacijsko izvješće i Izvješće o napretku za Republiku Hrvatsku dostupni su na sljedećim stranicama: CODEXTER (Committee of Experts on Terrorism)
Poseban Odbor pravnih stručnjaka Vijeća Europe za terorizam - CODEXTER, osnovan je 2003. Jedna od glavnih zadaća CODEXTER-a je izrada pregleda legislative te institucionalnih protuterorističkih planova zemalja članica Vijeća Europe. To su izvješća o protuterorističkim mjerama koje pojedine zemlje primjenjuju kroz svoje nacionalne propise. Sažetak za Republiku Hrvatsku dostupan je na sljedećoj stranici:
3. Financial Action Task Force (FATF)

FATF je međunarodno tijelo osnovano u Parizu 1989., na sastanku zemalja G-7, čija je zadaća praćenje provođenja mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Trenutačno su članice FATF-a zemlje OECD-a, Hong Kong, Singapur, Kooperativno vijeće za arapske zemlje Zaljeva i Europska unija.
Dokumenti koje je izdao FATF predstavljaju standarde za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma:4. Egmont grupa

Egmont grupa je osnovana 1995. kao tijelo čija je uloga jačanje i koordinacija internacionalne suradnje ureda za sprječavanje pranja novca diljem svijeta (Financial intelligence units, FIUs). Trenutačno broji 116 članica i u stalnom je porastu.


5. International Association for Insurance Supervisors (IAIS)

IAIS je međunarodna organizacija za nadzor osiguranja, osnovana 1994., koja obuhvaća regulativu i nadzor 190 jurisdikcija diljem svijeta. Za svoj krug obveznika izdaje dokumente kao što su Principi, Standardi i Vodiči za društva za osiguranje, a organizira i susrete, seminare i treninge za tijela koje se bave nadzorom društava za osiguranje.


6. Basel Committee on Banking Supervision

BCBS je tijelo osnovano od strane "Grupe deset zemalja" 1974. u okviru Banke za međunarodne namire (Bank for International Settlements, BIS) koje se sastaje četiri puta godišnje. Članice Bazelskoga vijeća su središnje banke Belgije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Luksemburga, Nizozemske, Španjolske, Švedske, Švicarske, Ujedinjenog kraljevstva i SAD-a.


7. The Wolfsberg Group

Wolfsberg grupu čini jedanaest vodećih svjetskih banaka: ABN AMRO, Banco Santander, Bank of Tokyo-Mitsubishi-UFJ, Barclays, Citigroup, Credit Suisse, Deutsche Bank, Goldman Sachs, HSBC, JP Morgan Chase, Société Générale i UBS. Wolfsberg grupa osnovana je 2000. u Švicarskoj s ciljem razvoja i unaprjeđenja standarda bankarskih usluga i povezanih proizvoda. Izdala je Smjernice za sprječavanje pranja novca za rad s klijentima (Wolfsberg Principles, izdane 2000., revidirane 2002.) koje su kasnije prihvaćene kao standard bankarskog poslovanja. 

8. International Money Laundering Information Network (IMoLIN)

IMoLIN je međunarodna organizacija koju je osnovala Organizacija ujedinjenih naroda 1998. radi partnerstva i povezivanja međunarodnih organizacija uključenih u sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. IMoLIN prikuplja informacije o regulativama pojedinih zemalja koje se odnose na sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma i traži prostor za njihovo unaprjeđenje, a osobitu pozornost daje unaprjeđenju međunarodne suradnje.