O HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI

 

Hrvatska narodna banka, kako je određeno Ustavom Republike Hrvatske, središnja je banka Republike Hrvatske. Položaj, zadaće, vlasništvo nad kapitalom središnje banke, njezine ovlasti i ustroj te njezin odnos s tijelima Republike Hrvatske, bankama i međunarodnim institucijama i organizacijama uređeni su Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci (NN, br. 75/2008. i 54/2013.)

 

 

Osnivanje Hrvatske narodne banke

Ustav Republike Hrvatske, donesen 21. prosinca 1990., odredio je u članku 53. Hrvatsku narodnu banku kao središnju banku Republike Hrvatske i utvrdio njezine odgovornosti: "Narodna banka Hrvatske je središnja banka Republike Hrvatske. Narodna banka Hrvatske odgovorna je, u okviru svojih prava i dužnosti, za stabilnost valute i za opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. Narodna banka Hrvatske u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. Dobit ostvarena poslovanjem Narodne banke Hrvatske pripada državnom proračunu. Položaj Narodne banke Hrvatske uređuje se zakonom." Uredbom o Narodnoj banci Hrvatske od 8. listopada 1991. i Odlukom o zamjeni jugoslavenskih dinara hrvatskim dinarima (stupile na snagu 23. prosinca 1991.) detaljnije su utvrđene i razrađene odgovornosti i funkcije središnje banke.

Zakon o Narodnoj banci Hrvatske od 4. studenoga 1992. zamijenio je spomenutu Uredbu i utvrdio pravni okvir poslovanja središnje banke Hrvatske. Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske od 15. prosinca 1997. ime hrvatske središnje banke promijenjeno je u Hrvatska narodna banka.

Promjenama Ustava Republike Hrvatske izmijenjen je spomenuti članak 53. Ustava, koji sada glasi: "Hrvatska narodna banka je središnja banka Republike Hrvatske. Položaj, prava i dužnosti Hrvatske narodne banke uređuju se zakonom. Hrvatska narodna banka u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru". (Narodne novine br. 41/01).

Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci donesenim 5. travnja 2001. utvrđeni su, između ostaloga, položaj, poslovi, vlasnički status, ovlaštenja i ustroj hrvatske središnje banke. Tim je zakonom ojačana institucionalna, financijska i personalna neovisnost hrvatske središnje banke, a pravni okvir u skladu s kojim mora poslovati približen standardima Europske unije. Njime je određeno da je postizanje i održavanje stabilnosti cijena osnovni cilj djelovanja HNB-a.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o HNB-u donesenim u prosincu 2006. godine dodatno je učvršćena neovisnost središnje banke i stvorene zakonske pretpostavke da, danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, HNB postane sastavni dio Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) te da počne obavljati svoje zadatke u skladu sa Statutom ESSB-a i Europske središnje banke (ESB).

U srpnju 2008. godine na snagu je stupio Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, kojim se pravni okvir djelovanja hrvatske središnje banke dodatno usklađuje s pravnim standardima Europske unije, posebno u dijelu koji se odnosi na stupanj neovisnosti središnje banke (institucionalne, funkcionalne, osobne i financijske neovisnosti) i na cilj Hrvatske narodne banke, te se stvaraju preduvjeti za nesmetano funkcioniranje HNB-a u okviru ESSB-a i ESB-a i uvođenje eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske. Zakon o HNB-u, u pripremi kojeg su prihvaćene primjedbe Europske središnje banke i Europske komisije, uzima u obzir i očekivane promjene u ostalim nacionalnim propisima, primjerice uvođenje pojma kreditne institucije, pojma sustav za namiru platnih transakcija i dr., u opsegu koji proizlazi iz potreba ovoga Zakona, a sadrži i druge nužne prilagodbe koje proizlaze iz Statuta ESSB-a i ESB-a i sekundarnih pravnih izvora Europske unije (uredaba, preporuka, smjernica i sl.).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine br. 54/13.) poboljšano je reguliranje dijela materije u odnosu na izravnu primjenu europskih propisa te su jasno razgraničene ovlasti HNB-a i Europske središnje banke, posebno nakon uvođenja eura kao službene novčane jedinice. Također je definirano provođenje monetarne politike i upravljanje međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Navedenim izmjenama omogućava se i provedba uredbi Europske unije te usklađivanje s postojećim zakonodavnim okvirom u Republici Hrvatskoj.

Prijelazna, privremena valuta osamostaljene hrvatske države bio je hrvatski dinar, uveden 23. prosinca 1991., a od 1. siječnja 1992. postao je jedinim zakonitim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj. Kuna, kao trajno službeno sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, uvedena je 30. svibnja 1994.

 

Položaj Hrvatske narodne banke

Hrvatska narodna banka je središnja banka Republike Hrvatske. U ostvarivanju svojega cilja i obavljanju svojih zadataka Hrvatska narodna banka samostalna je i neovisna. Hrvatska narodna banka ima svojstvo pravne osobe, ali se ne upisuje u sudski registar. Sjedište Hrvatske narodne banke je u Zagrebu. Pečat Hrvatske narodne banke sadržava prikaz grba Republike Hrvatske i ime Hrvatske narodne banke. Hrvatsku narodnu banku zastupa guverner Hrvatske narodne banke. Hrvatska narodna banka u isključivom je vlasništvu Republike Hrvatske.

Hrvatska narodna banka je sastavni dio Europskog sustava središnjih banaka (ESSB). Hrvatska narodna banka obvezna je u skladu s odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Statuta ESSB-a i Europske središnje banke i izravno primjenjivih propisa Europske unije i Zakona o HNB-u raditi na ostvarivanju ciljeva i izvršavanju zadataka ESSB-a.

Sukladno članku 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članku 7. Statuta ESSB-a i ESB-a, Hrvatska narodna banka i članovi njezinih tijela neovisni su pri ostvarivanju svojega cilja i u izvršavanju svojih zadataka koji se temelje na Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci, Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Statutu ESSB-a i ESB-a. Hrvatska narodna banka i članovi njezinih tijela ne traže niti su vezani na upute institucija i tijela Europske unije, vlada država članica Europske unije i drugih tijela.

Institucije i tijela Europske unije, vlade, agencije, uredi i druga tijela država članica Europske unije dužni su poštivati neovisnost iz članka 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 7. Statuta ESSB-a i ESB-a i ne smiju utjecati na neovisnost Hrvatske narodne banke, donošenje i provedbu odluka Hrvatske narodne banke i njezinih tijela te ne smiju odobravati, poništavati, odgađati, ukidati ili na bilo koji drugi način utjecati na bilo koju odluku Hrvatske narodne banke u područjima iz njezine nadležnosti. Pritom navedene odredbe ne dovode u pitanje ovlasti ESB-a prema Statutu ESSB-a i ESB-a u odnosu na Hrvatsku narodnu banku.

 

Cilj Hrvatske narodne banke

Cilj Hrvatske narodne banke jest održavanje stabilnosti cijena. Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje svojega osnovnog cilja, Hrvatska narodna banka podupire opću gospodarsku politiku Europske unije podupirući ciljeve Europske unije sukladno članku 3. Ugovora o Europskoj uniji. Hrvatska narodna banka djeluje u skladu s načelom otvorenog tržišnog gospodarstva, slobodne konkurencije, dajući prednost učinkovitoj raspodjeli sredstava, a u skladu s načelima iz članka 119. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Zadaci Hrvatske narodne banke su:
  • utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike,
  • držanje i upravljanje međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske,
  • izdavanje novčanica i kovanog novca,
  • o izdavanje i oduzimanje odobrenja i suglasnosti u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i platnih sustava te devizno poslovanje i poslovanje ovlaštenih mjenjača,
  • o obavljanje poslova supervizije i nadzora u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i platnih sustava,
  • vođenje računa kreditnih institucija i obavljanje platnog prometa po tim računima, davanje kredita kreditnim institucijama i primanje u depozit sredstava tih institucija,
  • uređivanje i unapređivanje sustava platnog prometa,
  • obavljanje zakonom utvrđenih poslova za Republiku Hrvatsku,
  • donošenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadležnosti,
  • pridonošenje stabilnosti financijskog sustava u cjelini i
  • obavljanje ostalih, zakonom utvrđenih poslova.

 

Kapital, financijska i ostala izvješća Hrvatske narodne banke

Hrvatska narodna banka ima temeljni kapital u iznosu od 2.500.000.000 kuna. Temeljni kapital Hrvatske narodne banke ne može se prenositi niti može služiti kao sredstvo osiguranja. Višak prihoda nad rashodima Hrvatske narodne banke raspoređuje se u opće pričuve i u korist državnog proračuna.

Hrvatska narodna banka upisuje i uplaćuje kapital ESB-a u skladu s člankom 28. i 29. Statuta ESSB-a i ESB-a.

Hrvatska narodna banka sastavlja financijska izvješća za svaku financijsku godinu u skladu s računovodstvenim propisima i Međunarodnim računovodstvenim standardima. Reviziju sastavljenih financijskih izvješća i cjelokupnog poslovanja Hrvatske narodne banke obavljaju neovisni vanjski revizori, prema propisima o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima. Odluku o izboru revizora koji će obaviti reviziju financijskih izvješća Hrvatske narodne banke donosi Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora na prijedlog Savjeta Hrvatske narodne banke.

 

Financijska izvješća

Hrvatska narodna banka dva puta godišnje obavještava Hrvatski sabor o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike. Mjesečno, a najkasnije u roku od deset radnih dana nakon isteka prethodnog mjeseca, HNB priprema i dostavlja Ministarstvu financija svoju skraćenu bilancu stanja koja se odnosi na posljednji dan toga mjeseca. Hrvatska narodna banka može objaviti navedena financijska i druga izvješća, a po potrebi može objaviti i druga izvješća i analize o financijskim i gospodarskim pitanjima.

 

Transparentnost rada i obavještavanje javnosti

Hrvatska narodna banka redovito i pravodobno obavještava javnost o analizama makroekonomskog stanja, stanju financijskoga i monetarnog sustava, novčanim i kreditnim kretanjima, platnoj bilanci, tečaju i stabilnosti cijena te objavljuje statističke informacije iz svojeg djelokruga.

 

Odnosi s državnim tijelima Republike Hrvatske

U izvršavanju zakonom utvrđenog cilja i zadataka Hrvatska narodna banka može, ne dovodeći u pitanje ostvarivanje svojega osnovnog cilja, surađivati s Vladom Republike Hrvatske i drugim državnim tijelima i u okviru svoje nadležnosti poduzimati mjere za unapređenje te suradnje. Hrvatska narodna banka vodi račune Republike Hrvatske i obavlja platni promet po tim računima. Hrvatska narodna banka može ovlastiti drugu pravnu osobu da obavlja platni promet po računima Republike Hrvatske, u skladu s uvjetima koje propisuje Hrvatska narodna banka uz suglasnost Ministarstva financija.

Najmanje jednom polugodišnje Ministarstvo financija savjetuje se s Hrvatskom narodnom bankom o planovima koji se odnose na domaće i vanjsko zaduživanje Republike Hrvatske tijekom idućeg polugodišta, uključujući iznose koji se ugovaraju i isplaćuju prema tim zaduživanjima, kao i o očekivanim učincima toga zaduživanja. O svim transakcijama Republike Hrvatske koje su vezane uz domaće i vanjsko zaduživanje, Ministarstvo financija dužno je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku u opsegu koji će zajednički utvrditi Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija. Hrvatska narodna banka može predložiti Vladi Republike Hrvatske da predloži Hrvatskom saboru donošenje zakona koji su vezani uz ostvarivanje cilja i zadataka Hrvatske narodne banke ili koji su općenito vezani uz djelokrug rada Hrvatske narodne banke, uključujući monetarnu politiku, monetarne operacije, kreditiranje, platnu bilancu, platni promet, deviznu politiku i bankarstvo.

U skladu s člankom 123. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Uredbe Vijeća (EZ) br. 3603/93 Hrvatska narodna banka ne smije omogućiti prekoračenje po računu ili bilo koji drugi oblik kreditiranja u korist institucija, tijela, ureda ili agencija Europske unije, središnjih vlasti, regionalnih, lokalnih ili drugih tijela javne vlasti, ostalih javnopravnih tijela ili javnih poduzeća država članica niti Hrvatska narodna banka smije kupovati dužničke instrumente od navedenih subjekata. Navedena zabrana kreditiranja javnog sektora ne odnosi se na iznimke predviđene u članku 123. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i odredbama Uredbe Vijeća (EZ) br. 3603/93.

 

Savjetodavna uloga ESB-a

Prijedlozi zakona i drugih propisa koji se odnose na područje iz nadležnosti ESB-a dostavljaju se na mišljenje ESB-u sukladno članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i odredbama Odluke Vijeća (EZ) br. 98/415/EZ. Navedene prijedloge zakona i drugih propisa Vlada Republike Hrvatske dostavlja radi obaviještenosti Hrvatskoj narodnoj banci.

 

Međunarodna suradnja

Hrvatska narodna banka može biti članica međunarodnih institucija i organizacija nadležnih za područja monetarne politike, devizne politike, platnog prometa, supervizije kreditnih institucija i ostala područja iz njezina djelokruga i sudjelovati u njihovu radu. Također, Hrvatska narodna banka može zastupati Republiku Hrvatsku u navedenim međunarodnim institucijama i organizacijama.

Hrvatska narodna banka članica je Banke za međunarodne namire (engl. Bank for International Settlements).

 

Ustroj i upravljanje Hrvatskom narodnom bankom

Savjet Hrvatske narodne banke sastoji se od osam članova, a čine ga guverner, zamjenik guvernera i šest viceguvernera Hrvatske narodne banke nadležan i odgovoran za ostvarivanje cilja i izvršavanje zadataka Hrvatske narodne banke. Savjet Hrvatske narodne banke utvrđuje politike koje su vezane uz djelovanje Hrvatske narodne banke.

Zadaci Savjeta Hrvatske narodne banke su:
  • utvrđivanje monetarne i devizne politike,
  • donošenje financijskog plana Hrvatske narodne banke,
  • donošenje financijskih izvješća HNB-a i izvješća o monetarnoj politici iz Zakona o HNB-u,
  • donošenje Statuta Hrvatske narodne banke,
  • utvrđivanje uvjeta odobravanja kredita kreditnim institucijama,
  • utvrđivanje kamatnih stopa Hrvatske narodne banke i naknada za usluge Hrvatske narodne banke,
  • utvrđivanje osnovice za obračunavanje obvezne pričuve i stope obvezne pričuve, kao i načina, uvjeta i rokova udovoljavanja obvezi izdvajanja i održavanja obvezne pričuve i uvjeta korištenja obveznom pričuvom,
  • izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i podružnicama kreditnih institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske,
  • utvrđivanje insolventnosti kreditnih institucija i odlučivanje o davanju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka nad kreditnim institucijama ili o oduzimanju odobrenja za rad kreditnih institucija,
  • davanje suglasnosti za pripajanje kreditnim institucijama i za stjecanje dionica kreditnih institucija u skladu sa zakonom koji regulira poslovanje kreditnih institucija,
  • davanje i oduzimanje suglasnosti za imenovanje predsjednika i članova uprava i nadzornih odbora kreditnih institucija,
  • donošenje podzakonskih propisa kojima se regulira devizno poslovanje pravnih i fizičkih osoba i poslovanje ovlaštenih mjenjača,
  • izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad platnih sustava i donošenje podzakonskih propisa kojima se propisuje način njihova rada,
  • odlučivanje o apoenima i obilježjima novčanica i kovanog novca i njihovu puštanju u optjecaj i povlačenju iz optjecaja,
  • određivanje strategije i politike upravljanja međunarodnim pričuvama,
  • odlučivanje o članstvu Hrvatske narodne banke u međunarodnim institucijama i organizacijama,
  • odlučivanje o osnivanju i zatvaranju podružnica i predstavništava Hrvatske narodne banke.

Odlučivanje Savjeta HNB-a

O poslovima iz svoga djelokruga Savjet Hrvatske narodne banke odlučuje na sjednicama. Statutom Hrvatske narodne banke određuje se koje poslove iz svoje nadležnosti Savjet Hrvatske narodne banke može prenijeti na guvernera Hrvatske narodne banke.

Predsjednik Savjeta Hrvatske narodne banke je guverner Hrvatske narodne banke. Sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke saziva i njima predsjedava guverner Hrvatske narodne banke. Predsjednika Savjeta Hrvatske narodne banke u odsutnosti zamjenjuje zamjenik guvernera. Za valjano održavanje sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke potrebno je sudjelovanje dvotrećinske većine svih članova Savjeta Hrvatske narodne banke. Savjet Hrvatske narodne banke odlučuje dvotrećinskom većinom nazočnih članova.

Ako Savjet Hrvatske narodne banke u odlučivanju ne donese odluku ili se usred izvanrednih okolnosti sjednica Savjeta ne može održati zbog neispunjenja uvjeta iz Zakona o HNB-u, a guverner Hrvatske narodne banke ocijeni da se bez donošenja te odluke ne može osigurati provedba zadataka ili normalan rad u Hrvatskoj narodnoj banci, guverner Hrvatske narodne banke ovlašten je
donijeti odluku.

Guverner Hrvatske narodne banke

Guverner Hrvatske narodne banke odgovoran je za provođenje odluka Savjeta Hrvatske narodne banke.

Guverner Hrvatske narodne banke:

  • upravlja i rukovodi poslovanjem Hrvatske narodne banke,
  • organizira rad Hrvatske narodne banke,
  • predstavlja i zastupa Hrvatsku narodnu banku,
  • propisuje pobliže uvjete i način obavljanja supervizije i nadzora, vrste, rokove, redoslijed i postupak poduzimanja mjera prema kreditnim institucijama,
  • donosi rješenja u postupku supervizije i nadzora nad kreditnim institucijama,
  • donosi akte o funkcioniranju i razvoju informacijskog sustava Hrvatske narodne banke,
  • imenuje i razrješava osobe s posebnim ovlastima i odgovornostima u Hrvatskoj narodnoj banci,
  • donosi opći akt o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u Hrvatskoj narodnoj banci i opće akte kojima se utvrđuju prava, obveze i odgovornosti zaposlenika Hrvatske narodne banke,
  • donosi podzakonske propise, odluke i opće akte iz djelokruga Hrvatske narodne banke koji zakonom nisu stavljeni u nadležnost Savjeta Hrvatske narodne banke,
  • odlučuje o drugim pitanjima za koja je prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci, drugim zakonima i propisima nadležan kao i o pitanjima za koja ga ovlasti Savjet Hrvatske narodne banke.

Guverner Hrvatske narodne banke je član Općeg vijeća Europske središnje banke.

Imenovanje i status članova Savjeta HNB-a

Guvernera, zamjenika i viceguvernere Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun.

Članovi Savjeta Hrvatske narodne banke imenuju se na šest godina, moraju biti državljani Republike Hrvatske s priznatim osobnim ugledom i profesionalnim iskustvom na monetarnom, financijskom, bankarskom ili pravnom području.

Članovi Savjeta Hrvatske narodne banke moraju biti zaposleni u Hrvatskoj narodnoj banci s punim radnim vremenom, a prava i obveze iz radnog odnosa članova Savjeta Hrvatske narodne banke uređuju se ugovorom o radu, Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci i Statutom Hrvatske narodne banke.

 

Hrvatska narodna banka nakon ulaska Republike Hrvatske uEuropsku uniju

Izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci iz prosinca 2006. godine (NN, br. 135/2006. – članak 8. stavak 1., članak 9. do 12., članak 13. stavak 1., članak 14. do 17. i članak 23., Glava VIII., Glava IX.) stvorene su zakonske pretpostavke da danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji HNB postane sastavni dio Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) te da počne obavljati svoje zadatke u skladu sa Statutom ESSB-a i Europske središnje banke (ESB). Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci koji je stupio na snagu 9. srpnja 2008. pravni okvir djelovanja hrvatske središnje banke dodatno je usklađen s pravnim standardima Europske unije, posebno u dijelu koji se odnosi na stupanj neovisnosti središnje banke (institucionalne, funkcionalne, osobne i financijske neovisnosti), kao i na cilj Hrvatske narodne banke, te se stvaraju preduvjeti za nesmetano funkcioniranje HNB-a u okviru ESSB-a i ESB-a i uvođenje eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske. Zakonom i izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (NN, br. 54/2013.) provedeno je daljnje usklađivanje Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci s pravnom stečevinom Europske unije te se omogućava provedba određenih uredbi Europske unije.

Danom uvođenja eura kao novčane jedinice Republike Hrvatske HNB će prenijeti svoje ovlasti za vođenje monetarne politike i deviznih operacija, upravljanje međunarodnim pričuvama i funkcioniranje platnog sustava na ESB. Guverner HNB-a postat će član Upravnog vijeća ESB-a. HNB će zadržati samostalnost i neovisnost u odlučivanju i provedbi preostalih zadataka. Kao integralni dio ESSB-a HNB će u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i Statutom ESSB-a i ESB-a sudjelovati u definiranju i provođenju monetarne politike Europske unije, izvršavati devizne operacije (poslove) u skladu s člankom 219. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i osiguravati nesmetano funkcioniranje platnog sustava. HNB će upravljati međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske koje nisu prenesene ESB-u, kao i drugom imovinom Republike Hrvatske zatečenom u bilanci Hrvatske narodne banke na dan uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske u skladu s vlastitim odrednicama, a prema načelima likvidnosti i sigurnosti ulaganja. Izdavanje novčanica i kovanog novca provodit će se u skladu s odredbama Statuta ESSB-a i odlukama ESB-a i odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije. HNB će godišnja financijska izvješća sastavljati u skladu s računovodstvenim pravilima ESB-a. U godišnje financijsko izvješće HNB-a uključit će se i dio monetarnih prihoda ESSB-a i ESB-a koji je odredio ESB prema članku 32. Statuta ESSB-a i ESB-a, a koji nastaje provedbom zajedničke monetarne politike.

 

 

reference
Zakon o HNB-u
Godišnje izvješće
Financijska izvješća
Bilanca HNB-a
Dosadašnji guverneri