O Hrvatskoj narodnoj banci

O HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI

Hrvatska narodna banka, kako je određeno Ustavom Republike Hrvatske, središnja je banka Republike Hrvatske. Položaj, zadaće, vlasništvo nad kapitalom središnje banke, njezine ovlasti i ustroj te njezin odnos s tijelima Republike Hrvatske, bankama i međunarodnim institucijama i organizacijama uređeni su Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci (NN, br. 75/2008. i 54/2013.)

	Osnivanje Hrvatske narodne banke
	Položaj Hrvatske narodne banke
	Cilj Hrvatske narodne banke
	Zadaci Hrvatske narodne banke
	Kapital, financijska i ostala izvješća Hrvatske narodne banke
	Odnosi s državnim tijelima Republike Hrvatske
	Međunarodna suradnja
	Ustroj i upravljanje Hrvatskom narodnom bankom Savjet Hrvatske narodne banke Odlučivanje Savjeta HNB-a Guverner Hrvatske narodne banke Imenovanje i status članova Savjeta HNB-a Osobe koje ne mogu biti članovi Savjeta HNB-a i druga ograničenja Razrješenje članova Savjeta HNB-a
	Hrvatska narodna banka nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

Osnivanje Hrvatske narodne banke

Ustav Republike Hrvatske, donesen 21. prosinca 1990., odredio je u članku 53. Hrvatsku narodnu banku kao središnju banku Republike Hrvatske i utvrdio njezine odgovornosti: "Narodna banka Hrvatske je središnja banka Republike Hrvatske. Narodna banka Hrvatske odgovorna je, u okviru svojih prava i dužnosti, za stabilnost valute i za opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. Narodna banka Hrvatske u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. Dobit ostvarena poslovanjem Narodne banke Hrvatske pripada državnom proračunu. Položaj Narodne banke Hrvatske uređuje se zakonom."
Uredbom o Narodnoj banci Hrvatske od 8. listopada 1991. i Odlukom o zamjeni jugoslavenskih dinara hrvatskim dinarima (stupile na snagu 23. prosinca 1991.) detaljnije su utvrđene i razrađene odgovornosti i funkcije središnje banke.

Zakon o Narodnoj banci Hrvatske od 4. studenoga 1992. zamijenio je spomenutu Uredbu i utvrdio pravni okvir poslovanja središnje banke Hrvatske. Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske od 15. prosinca 1997. ime hrvatske središnje banke promijenjeno je u Hrvatska narodna banka.

Promjenama Ustava Republike Hrvatske izmijenjen je spomenuti članak 53. Ustava, koji sada glasi: "Hrvatska narodna banka je središnja banka Republike Hrvatske. Položaj, prava i dužnosti Hrvatske narodne banke uređuju se zakonom. Hrvatska narodna banka u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru". (Narodne novine br. 41/01).

Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci donesenim 5. travnja 2001. utvrđeni su, između ostaloga, položaj, poslovi, vlasnički status, ovlaštenja i ustroj hrvatske središnje banke. Tim je zakonom ojačana institucionalna, financijska i personalna neovisnost hrvatske središnje banke, a pravni okvir u skladu s kojim mora poslovati približen standardima Europske unije. Njime je određeno da je postizanje i održavanje stabilnosti cijena osnovni cilj djelovanja HNB-a.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o HNB-u donesenim u prosincu 2006. godine dodatno je učvršćena neovisnost središnje banke i stvorene zakonske pretpostavke da, danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, HNB postane sastavni dio Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) te da počne obavljati svoje zadatke u skladu sa Statutom ESSB-a i Europske središnje banke (ESB).

U srpnju 2008. godine na snagu je stupio Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, kojim se pravni okvir djelovanja hrvatske središnje banke dodatno usklađuje s pravnim standardima Europske unije, posebno u dijelu koji se odnosi na stupanj neovisnosti središnje banke (institucionalne, funkcionalne, osobne i financijske neovisnosti) i na cilj Hrvatske narodne banke, te se stvaraju preduvjeti za nesmetano funkcioniranje HNB-a u okviru ESSB-a i ESB-a i uvođenje eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske. Zakon o HNB-u, u pripremi kojeg su prihvaćene primjedbe Europske središnje banke i Europske komisije, uzima u obzir i očekivane promjene u ostalim nacionalnim propisima, primjerice uvođenje pojma kreditne institucije, pojma sustav za namiru platnih transakcija i dr., u opsegu koji proizlazi iz potreba ovoga Zakona, a sadrži i druge nužne prilagodbe koje proizlaze iz Statuta ESSB-a i ESB-a i sekundarnih pravnih izvora Europske unije (uredaba, preporuka, smjernica i sl.).

Prijelazna, privremena valuta osamostaljene hrvatske države bio je hrvatski dinar, uveden 23. prosinca 1991., a od 1. siječnja 1992. postao je jedinim zakonitim sredstvom plaćanja u Republici Hrvatskoj. Kuna, kao trajno službeno sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, uvedena je 30. svibnja 1994.

Položaj Hrvatske narodne banke

Hrvatska narodna banka je središnja banka Republike Hrvatske. U ostvarivanju svojega cilja i obavljanju svojih zadataka Hrvatska narodna banka samostalna je i neovisna. Hrvatska narodna banka ima svojstvo pravne osobe, ali se ne upisuje u sudski registar. Sjedište Hrvatske narodne banke je u Zagrebu. Pečat Hrvatske narodne banke sadržava prikaz grba Republike Hrvatske i ime Hrvatske narodne banke. Hrvatsku narodnu banku zastupa guverner Hrvatske narodne banke. Hrvatska narodna banka u isključivom je vlasništvu Republike Hrvatske.
Hrvatska narodna banka neovisna je i u donošenju i provođenju svojih odluka koje se temelje na Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci ne traži upute tijela Republike Hrvatske, tijela Europske unije ili drugih osoba niti je one obvezuju. Tijela Republike Hrvatske i druge osobe ne smiju utjecati na donošenje i provedbu odluka Hrvatske narodne banke niti mogu odobravati, poništavati, odgađati ili ukidati bilo koju odluku Hrvatske narodne banke i njezinih tijela u područjima iz njezine nadležnosti.

Cilj Hrvatske narodne banke

Cilj Hrvatske narodne banke jest održavanje stabilnosti cijena. Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje svojega osnovnog cilja, Hrvatska narodna banka podupire gospodarsku politiku Republike Hrvatske i pritom djeluje u skladu s načelima otvorenoga tržišnog gospodarstva i slobodne konkurencije.

Zadaci Hrvatske narodne banke

Zadaci Hrvatske narodne banke su:

utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike,
držanje i upravljanje međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske,
izdavanje novčanica i kovanog novca,
izdavanje i oduzimanje odobrenja i suglasnosti u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija te devizno poslovanje i poslovanje ovlaštenih mjenjača,
obavljanje poslova supervizije i nadzora u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija,
vođenje računa kreditnih institucija i obavljanje platnog prometa po tim računima, davanje kredita kreditnim institucijama i primanje u depozit sredstava tih institucija,
uređivanje i unapređivanje sustava platnog prometa,
obavljanje zakonom utvrđenih poslova za Republiku Hrvatsku,
donošenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadležnosti i
obavljanje ostalih, zakonom utvrđenih poslova.

Kapital, financijska i ostala izvješća Hrvatske narodne banke

Hrvatska narodna banka ima temeljni kapital u iznosu od 2.500.000.000 kuna.
Temeljni kapital Hrvatske narodne banke ne može se prenositi niti može služiti kao sredstvo osiguranja. Višak prihoda nad rashodima Hrvatske narodne banke raspoređuje se u opće pričuve i u korist državnog proračuna.

Hrvatska narodna banka sastavlja financijska izvješća za svaku financijsku godinu u skladu s računovodstvenim propisima i Međunarodnim računovodstvenim standardima. Reviziju sastavljenih financijskih izvješća i cjelokupnog poslovanja Hrvatske narodne banke obavljaju neovisni vanjski revizori, prema propisima o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima. Odluku o izboru revizora koji će obaviti reviziju financijskih izvješća Hrvatske narodne banke donosi Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora na prijedlog Savjeta Hrvatske narodne banke.

Financijska izvješća

Hrvatska narodna banka dva puta godišnje obavještava Hrvatski sabor o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike. Mjesečno, a najkasnije u roku od deset radnih dana nakon isteka prethodnog mjeseca, HNB priprema i dostavlja Ministarstvu financija svoju skraćenu bilancu stanja koja se odnosi na posljednji dan toga mjeseca. Hrvatska narodna banka može objaviti navedena financijska i druga izvješća, a po potrebi može objaviti i druga izvješća i analize o financijskim i gospodarskim pitanjima.

Transparentnost rada i obavještavanje javnosti

Hrvatska narodna banka redovito i pravodobno obavještava javnost o analizama makroekonomskog stanja, stanju financijskoga i monetarnog sustava, novčanim i kreditnim kretanjima, platnoj bilanci, tečaju i stabilnosti cijena te objavljuje statističke informacije iz svojeg djelokruga.

Odnosi s državnim tijelima Republike Hrvatske

U izvršavanju zakonom utvrđenog cilja i zadataka Hrvatska narodna banka može, ne dovodeći u pitanje ostvarivanje svojega osnovnog cilja, surađivati s Vladom Republike Hrvatske i drugim državnim tijelima i u okviru svoje nadležnosti poduzimati mjere za unapređenje te suradnje.
Hrvatska narodna banka vodi račune Republike Hrvatske i obavlja platni promet po tim računima. Hrvatska narodna banka može ovlastiti drugu pravnu osobu da obavlja platni promet po računima Republike Hrvatske, u skladu s uvjetima koje propisuje Hrvatska narodna banka uz suglasnost Ministarstva financija.
Hrvatska narodna banka može, prema uvjetima dogovorenim s Ministarstvom financija obavljati poslove fiskalnog agenta za Republiku Hrvatsku vezane uz izdanja dužničkih vrijednosnih papira Republike Hrvatske, i to kao agent izdanja ili kao knjižni voditelj cijelog izdanja, isplate iznosa glavnice, kamata i ostalih troškova vezanih uz vrijednosne papire te ostale poslove povezane s navedenim poslovima, ako su u skladu s ciljem Hrvatske narodne banke.
Najmanje jednom polugodišnje Ministarstvo financija savjetuje se s Hrvatskom narodnom bankom o planovima koji se odnose na domaće i vanjsko zaduživanje Republike Hrvatske tijekom idućeg polugodišta, uključujući iznose koji se ugovaraju i isplaćuju prema tim zaduživanjima, kao i o očekivanim učincima toga zaduživanja. O svim transakcijama Republike Hrvatske koje su vezane uz domaće i vanjsko zaduživanje, Ministarstvo financija dužno je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku u opsegu koji će zajednički utvrditi Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija.
Hrvatska narodna banka može predložiti Vladi Republike Hrvatske da predloži Hrvatskom saboru donošenje zakona koji su vezani uz ostvarivanje cilja i zadataka Hrvatske narodne banke ili koji su općenito vezani uz djelokrug rada Hrvatske narodne banke, uključujući monetarnu politiku, monetarne operacije, kreditiranje, platnu bilancu, platni promet, deviznu politiku i bankarstvo.

Hrvatska narodna banka ne može odobravati kredite Republici Hrvatskoj, izvanproračunskim fondovima Republike Hrvatske, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijelima javne vlasti u Republici Hrvatskoj ni društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj, niti smije izravno od njih kupovati njihove dužničke instrumente.

Pravni posao koji Hrvatska narodna banka sklopi s Republikom Hrvatskom, izvanproračunskim fondovima Republike Hrvatske, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijelima javne vlasti u Republici Hrvatskoj i društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj ne može imati obilježja kredita niti se može upotrijebiti za odobravanje kredita Republici Hrvatskoj, izvanproračunskim fondovima Republike Hrvatske, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijelima javne vlasti u Republici Hrvatskoj, društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj, ni trećim osobama posredstvom kojih bi Republika Hrvatska bila krajnji korisnik kredita.
Kreditom u smislu članka 40. Zakona o HNB-u neće se smatrati kupnja od strane Hrvatske narodne banke dužničkih vrijednosnih papira koje su izdali Republika Hrvatska, izvanproračunski fondovi Republike Hrvatske, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj i društva u kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju dominantan utjecaj ako je ta kupnja izvršena na sekundarnom tržištu, u skladu s ciljem monetarne politike Hrvatske narodne banke.

Međunarodna suradnja

Hrvatska narodna banka može biti članica međunarodnih institucija i organizacija nadležnih za područja monetarne politike, devizne politike, platnog prometa, supervizije kreditnih institucija i ostala područja iz njezina djelokruga i sudjelovati u njihovu radu. Također, Hrvatska narodna banka može zastupati Republiku Hrvatsku u navedenim međunarodnim institucijama i organizacijama.
Hrvatska narodna banka članica je Banke za međunarodne namire (engl. Bank for International Settlements).

Ustroj i upravljanje Hrvatskom narodnom bankom

Savjet Hrvatske narodne banke

Savjet Hrvatske narodne banke čine guverner Hrvatske narodne banke, zamjenik guvernera i viceguverneri po svom položaju te najviše osam vanjskih članova. Savjet Hrvatske narodne banke nadležan je i odgovoran za ostvarivanje cilja i izvršavanje zadataka Hrvatske narodne banke te utvrđuje politike koje su vezane uz djelovanje Hrvatske narodne banke.

Zadaci Savjeta Hrvatske narodne banke su:

utvrđivanje monetarne i devizne politike,
donošenje financijskog plana Hrvatske narodne banke,
donošenje financijskih izvješća HNB-a i izvješća o monetarnoj politici iz Zakona o HNB-u,
donošenje Statuta Hrvatske narodne banke,
utvrđivanje uvjeta odobravanja kredita kreditnim institucijama,
utvrđivanje kamatnih stopa Hrvatske narodne banke i naknada za usluge Hrvatske narodne banke,
utvrđivanje osnovice za obračunavanje obvezne pričuve i stope obvezne pričuve, kao i načina, uvjeta i rokova udovoljavanja obvezi izdvajanja i održavanja obvezne pričuve i uvjeta korištenja obveznom pričuvom,
izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i podružnicama kreditnih institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske,
utvrđivanje insolventnosti kreditnih institucija i odlučivanje o davanju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka nad kreditnim institucijama ili o oduzimanju odobrenja za rad kreditnih institucija,
davanje suglasnosti za pripajanje kreditnim institucijama i za stjecanje dionica kreditnih institucija u skladu sa zakonom koji regulira poslovanje kreditnih institucija,
davanje suglasnosti za imenovanje predsjednika i članova uprava kreditnih institucija,
donošenje odluka kojima se regulira devizno poslovanje pravnih i fizičkih osoba i poslovanje ovlaštenih mjenjača,
izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad sustava za namiru platnih transakcija i donošenje podzakonskih propisa kojima se propisuje način njihova rada,
odlučivanje o apoenima i obilježjima novčanica i kovanog novca i njihovu puštanju u optjecaj i povlačenju iz optjecaja,
određivanje strategije i politike upravljanja međunarodnim pričuvama,
odlučivanje o članstvu Hrvatske narodne banke u međunarodnim institucijama i organizacijama,
odlučivanje o osnivanju i zatvaranju podružnica i predstavništava Hrvatske narodne banke.

Odlučivanje Savjeta HNB-a

O poslovima iz svoga djelokruga Savjet Hrvatske narodne banke odlučuje na sjednicama. Statutom Hrvatske narodne banke određuje se koje poslove iz svoje nadležnosti Savjet Hrvatske narodne banke može prenijeti na guvernera Hrvatske narodne banke.

Predsjednik Savjeta Hrvatske narodne banke je guverner Hrvatske narodne banke. Sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke saziva i njima predsjedava guverner Hrvatske narodne banke. Predsjednika Savjeta Hrvatske narodne banke u odsutnosti zamjenjuje zamjenik guvernera. Za valjano održavanje sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke potrebno je sudjelovanje dvotrećinske većine svih članova

Savjeta Hrvatske narodne banke. Savjet Hrvatske narodne banke odlučuje dvotrećinskom većinom nazočnih članova.

Ako Savjet Hrvatske narodne banke u odlučivanju ne donese odluku ili se usred izvanrednih okolnosti sjednica Savjeta ne može održati zbog neispunjenja uvjeta iz Zakona o HNB-u, a guverner Hrvatske narodne banke ocijeni da se bez donošenja te odluke ne može osigurati provedba zadataka ili normalan rad u Hrvatskoj narodnoj banci, guverner Hrvatske narodne banke ovlašten je
donijeti odluku.

Guverner Hrvatske narodne banke

Guverner Hrvatske narodne banke odgovoran je za provođenje odluka Savjeta Hrvatske narodne banke.
Guverner Hrvatske narodne banke:

upravlja i rukovodi poslovanjem Hrvatske narodne banke,
organizira rad Hrvatske narodne banke,
predstavlja i zastupa Hrvatsku narodnu banku,
propisuje pobliže uvjete i način obavljanja supervizije i nadzora, vrste, rokove, redoslijed i postupak poduzimanja mjera prema kreditnim institucijama,
donosi rješenja u postupku supervizije i nadzora nad kreditnim institucijama,
donosi akte o funkcioniranju i razvoju informacijskog sustava Hrvatske narodne banke,
imenuje i razrješava osobe s posebnim ovlastima i odgovornostima u Hrvatskoj narodnoj banci,
donosi opći akt o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u Hrvatskoj narodnoj banci i opće akte kojima se utvrđuju prava, obveze i odgovornosti zaposlenika Hrvatske narodne banke,
donosi podzakonske propise, odluke i opće akte iz djelokruga Hrvatske narodne banke koji zakonom nisu stavljeni u nadležnost Savjeta Hrvatske narodne banke,
odlučuje o drugim pitanjima za koja je prema ovom Zakonu, drugim zakonima i propisima nadležan kao i o pitanjima za koja ga ovlasti Savjet Hrvatske narodne banke.

Imenovanje i status članova Savjeta HNB-a

Guvernera Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun. Hrvatska narodna banka ima jednog zamjenika guvernera i najviše četiri viceguvernera. Zamjenika guvernera i viceguvernere imenuje Hrvatski sabor na prijedlog guvernera Hrvatske narodne banke.

Vanjske članove Savjeta Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun.

Članovi Savjeta Hrvatske narodne banke moraju biti državljani Republike Hrvatske s priznatim osobnim ugledom i profesionalnim iskustvom na monetarnom, financijskom, bankarskom ili pravnom području.

Članovi Savjeta Hrvatske narodne banke imenuju se na šest godina.

Tijekom obnašanja dužnosti guverner Hrvatske narodne banke, zamjenik guvernera i viceguverneri Hrvatske narodne banke imaju pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima Hrvatske narodne banke. Na prava i obveze guvernera, zamjenika guvernera i viceguvernera Hrvatske narodne banke koji nisu utvrđeni ovim Zakonom ili Statutom HNB-a primjenjuje se Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.

Osobe koje ne mogu biti članovi Savjeta HNB-a i druga ograničenja

Član Savjeta Hrvatske narodne banke ne može biti osoba koja je zastupnik u Hrvatskom saboru ili osoba koja obavlja neku drugu dužnost na koju ju je imenovao Hrvatski sabor ili Vlada Republike Hrvatske, kao ni član Vlade Republike Hrvatske ni osoba koja obavlja dužnost u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te u tijelima političkih stranaka i sindikalnih organizacija.

Član Savjeta Hrvatske narodne banke, njegov bračni drug i djeca s kojom živi u zajedničkom kućanstvu ili zajednički poslovno djeluje ne mogu biti imatelji dionica ili udjela u pravnim osobama kojima Hrvatska narodna banka izdaje odobrenja za rad ili čije poslovanje nadzire, kao ni dionica ili udjela u drugim pravnim osobama koje su vlasnički, upravljački ili funkcionalno povezane s navedenim osobama, odnosno ne mogu biti imatelji dionica ili udjela u revizorskim društvima i s njima povezanim osobama.

Član Savjeta Hrvatske narodne banke ne može biti član tijela, zaposlenik ili vanjski suradnik u osobama kojima Hrvatska narodna banka izdaje odobrenja za rad ili čije poslovanje nadzire, u revizorskim društvima i drugim osobama koje su vlasnički i upravljački povezane s tim osobama ni u osobama koje imaju ili bi mogle imati koristi od pristupa takvog člana Savjeta informacijama koje su poslovna tajna, odnosno informacijama koje nisu namijenjene javnosti. Član Savjeta Hrvatske narodne banke ne može biti ni osoba čiji je bračni drug ili dijete s kojim živi u zajedničkom kućanstvu ili zajednički poslovno djeluje član nadzornog odbora, upravnog odbora ili uprave u pravnim osobama kojima Hrvatska narodna banka izdaje odobrenja za rad ili čije poslovanje nadzire kao ni imatelj dionica ili udjela u drugim pravnim osobama koje su vlasnički, upravljački ili funkcionalno povezane s navedenim osobama odnosno ne mogu biti članovi nadzornog odbora, upravnog odbora ili uprave u revizorskim društvima i s njima povezanim osobama.

Razrješenje članova Savjeta HNB-a

Hrvatski sabor će razriješiti dužnosti guvernera Hrvatske narodne banke, zamjenika guvernera, viceguvernere i vanjske članove Savjeta Hrvatske narodne banke i prije isteka mandata od šest godina u ovim slučajevima:

ako je nakon imenovanja na dužnost nastupila neka od okolnosti koja je u suprotnosti s članstvom u Savjetu HNB-a,
ako je u kaznenom postupku pravomoćno osuđen na kaznu zatvora,
ako Savjet Hrvatske narodne banke utvrdi ozbiljne propuste u obnašanju dužnosti ili postupke koji ukazuju na njegov nedostatni moralni i profesionalni integritet,
ako je zbog bolesti trajno spriječen obavljati svoje poslove,
ako sam zatraži razrješenje,
ako ne dostavi ili dostavi lažnu izjavu o podacima vezanima uz okolnosti koje su u suprotnosti s članstvom u Savjetu HNB-a.

Član Savjeta Hrvatske narodne banke ne može biti razriješen dužnosti iz razloga koji nije naveden u Zakonu o HNB-u.

Stupanjem na dužnost i nakon završetka svake poslovne godine član Savjeta Hrvatske narodne banke predaje pisanu izjavu Savjetu Hrvatske narodne banke koja sadrži podatke o pitanjima vezanima uz okolnosti koje su u suprotnosti s članstvom u Savjetu HNB-a.
Ako utvrdi postojanje neke od navedenih okolnosti, Savjet Hrvatske narodne banke dužan je o tome bez odgađanja izvijestiti Hrvatski sabor i predložiti razrješenje dužnosti člana Savjeta Hrvatske narodne banke.
Ako u roku od 30 dana od nastanka spomenute okolnosti Hrvatski sabor ne razriješi dužnosti člana Savjeta Hrvatske narodne banke, Savjet Hrvatske narodne banke može donijeti odluku da se tom članu Savjeta Hrvatske narodne banke uskrati sudjelovanje na sjednicama Savjeta Hrvatske narodne banke do konačne odluke Hrvatskoga sabora.

Hrvatska narodna banka nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

Izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci iz prosinca 2006. godine (NN, br. 135/2006. – članak 8. stavak 1., članak 9. do 12., članak 13. stavak 1., članak 14. do 17. i članak 23., Glava VIII., Glava IX.) stvorene su zakonske pretpostavke da danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji HNB postane sastavni dio Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) te da počne obavljati svoje zadatke u skladu sa Statutom ESSB-a i Europske središnje banke (ESB). Važećim Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci (stupio je na snagu 9. srpnja 2008.) pravni okvir djelovanja hrvatske središnje banke dodatno je usklađen s pravnim standardima Europske unije, posebno u dijelu koji se odnosi na stupanj neovisnosti središnje banke (institucionalne, funkcionalne, osobne i financijske neovisnosti), kao i na cilj Hrvatske narodne banke, te se stvaraju preduvjeti za nesmetano funkcioniranje HNB-a u okviru ESSB-a i ESB-a i uvođenje eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske.

Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji doći će do promjena u sastavu Savjeta HNB-a i rukovodstva HNB-a. Savjet HNB-a imat će osam članova, a činit će ga guverner, zamjenik guvernera i šest viceguvernera koje će imenovati Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove i uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun. Svi članovi Savjeta HNB-a bit će zaposlenici u HNB-u s punim radnim vremenom. Guverner HNB-a postat će član Općeg vijeća ESB-a.

Nakon pristupanja Hrvatske EU-u prestat će mandat vanjskim članovima Savjeta HNB-a izabranima na temelju prethodnoga ili važećeg Zakona o HNB-u, a guverner, zamjenik guvernera i viceguverneri imenovani na temelju tih zakona ostat će na tim funkcijama do isteka mandata za koji su imenovani. Hrvatski sabor imat će zadaću da u roku od 30 dana od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji imenuje dva preostala viceguvernera.

Danom uvođenja eura kao novčane jedinice Republike Hrvatske HNB će prenijeti svoje ovlasti za vođenje monetarne politike i deviznih operacija, upravljanje međunarodnim pričuvama i funkcioniranje platnog sustava na ESB. Guverner HNB-a postat će član Upravnog vijeća ESB-a. HNB će zadržati samostalnost i neovisnost u odlučivanju i provedbi preostalih zadataka. Kao integralni dio ESSB-a hrvatska središnja banka sudjelovat će u utvrđivanju i vođenju monetarne i devizne politike te provođenju monetarne kontrole. HNB će upravljati neprenesenim dijelom međunarodnih pričuva u skladu sa smjernicama ESB-a. Izdavanje novčanica i kovanog novca provodit će se u skladu s odredbama Statuta ESSB-a i odlukama ESB-a. U godišnje financijsko izvješće HNB-a uključit će se i dio monetarnih prihoda ESSB-a i ESB-a koji je odredio ESB prema Statutu ESSB-a i ESB-a, a koji nastaje provedbom zajedničke monetarne politike.

REFERENCE:

Dosadašnji guverneri

Godišnje izvješće

Duže vremenske serije: Bilanca HNB-a, xls

Metodologija

HNB - Financijska izvješća

Zakon o HNB-u