O ZGRADI HRVATSKE NARODNE BANKE

Sjedište Hrvatske narodne banke nalazi se u palači bivše zagrebačke burze, koja je podignuta 1927. godine. Zgrada je najvažnije djelo Viktora Kovačića, oca moderne hrvatske arhitekture, a kao spomenik nulte kategorije upisana je u Registar spomenika kulture. Burzovna palača ima tri pročelja. Glavno pročelje, dugo 19 m, naglašava trijem s četiri jonska stupa, čime se polučuje monumentalnost ne samo objekta nego i cijelog trga ispred njega. Sva su pročelja izvedena od bijeloga bračkoga kamena. Zbog smrti arhitekta Kovačića uređenje i opremanje unutarnjih prostora, prema Kovačićevim osnovnim zamislima, izveo je do kraja njegov dugogodišnji suradnik Hugo Erlich.
	Kroz glavni ulaz dolazi se u prostrani vestibul, koji je prekriven lijepo ukrašenim kasetiranim stropom. Iz vestibula vodi svečano stubište do foajea burzovne dvorane. Polukružni foaje prekriven je velikim staklenim nadsvjetlom, a iz njega se ulazi u glavnu burzovnu dvoranu.
	Glavna burzovna dvorana kružnog je tlocrta promjera 21 m i nadvišena je monumentalnom kasetiranom kupolom. Dvorana nema prozora, nego svjetlo dobiva kroz nadsvjetlo, tj. veliki kružni otvor promjera 8 m u tjemenu kupole. Nadsvjetlo je pokriveno staklenim piramidalnim krovom. Kupola počiva na 16 betonskih stupova.  Dvorana je zapravo pokrivena dvjema kupolama, vanjskom i unutarnjom. Vanjska kupola djeluje kao krov, dok unutarnja ima ukrasni karakter. Zračni prostor između kupola djeluje kao izolator jer ljeti čuva dvoranu od velike vrućine, a zimi od studeni. Obje kupole izvedene su od armiranog betona. Zidovi dvorane izrađeni su u tehnici tzv. "stucco lustro" i vrhunski su umjetničko-obrtnički rad, tako da je imitacija mramora dovedena do savršenstva. U burzovnoj dvorani bile su smještene 52 telefonske kabine za posjetitelje burze pa je zagrebačka burza tom modernom tekovinom nadmašila sve tada postojeće europske burze. U zgradi je burza imala vlastitu telefonsku centralu pa se iz svih kabina moglo istodobno telefonirati, što je bilo jako važno za uspješno i brzo odvijanje same burzovne djelatnosti. Danas je dvorana pretvorena u knjižnicu i dvoranu za sastanke.
	Nekadašnja burzovna knjižnica i čitaonica i danas služi kao knjižnica i čitaonica.
	Nekadašnja dvorana robne burze danas služi kao dvorana za sastanke.
	Prostrani restoran burze prekriven je arhitektonski lijepo izvedenim kasetiranim stropom. Zidovi su obloženi imitacijom svijetlog mramora. U dvorani se i danas održavaju svečani i poslovni ručkovi.
	Ova dvorana obložena drvom, čiji je strop ukrašenim štukaturom, nekad je služila za sjednice burzovnog vijeća, a danas se u njoj održavaju sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke i drugi sastanci.
	Dvorana je presvođena kupolnim stropom i velikim nadsvjetlom, a sadržava 72 sjedala za stolom u obliku potkove, po kojem je i dobila ime. Nekada su se u toj tzv. dvorani obraničkog suda održavale sjednice tog suda i burzovnog vijeća, a danas se koristi za seminare i sastanke.