NACIONALNI ODBOR ZA PLATNI PROMET

ažurirano 14. studenoga 2011.

O ODBORU
O AKTIVNOSTIMA ODBORA

 

 

O ODBORU
 

Osnivanje i zadaće Nacionalnog odbora za platni promet
S početkom primjene Zakona o platnom prometu u zemlji (1. travnja 2002.) ostvaren je i posljednji korak u provedbi reforme domaćega platnog prometa. Tijekom procesa reforme izgrađena je nova infrastruktura platnog prometa (Hrvatski sustav velikih plaćanja, Nacionalni klirinški sustav, Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata), donesena je odgovarajuća podzakonska regulativa, te naposljetku preneseni računi klijenata iz Fine (svojevremeni Zavod za platni promet) u banke. Na taj su način stvorene pretpostavke za razvoj učinkovitijega i racionalnijega platnog sustava na zadovoljstvo njihovih korisnika i cjelokupnog gospodarskog sustava. Osim toga, izgrađen je sustav platnog prometa čija struktura odgovara međunarodnim standardima, te je u tom smislu usporediv i kompatibilan s platnim sustavima zemalja Europske unije.

Platni je promet financijski krvotok gospodarskog sustava svake zemlje i njegova je osnovna funkcija omogućavanje sigurne i učinkovite uporabe novca kao sredstva plaćanja. Upravo zbog tog razloga uspješno funkcioniranje platnog prometa iznimno je važno i za središnju banku, instituciju odgovornu za funkcioniranje platnog prometa u zemlji, i za cjelokupni financijski sustav. Platni promet obuhvaća cijeli niz operativnih i tehnoloških postupaka definiranih odredbama različitih zakona. Imajući na umu navedeno, a u cilju bolje međuinstitucionalne suradnje na području funkcioniranja i razvoja platnog prometa u zemlji, osnovan je 24. veljače 2003. godine Nacionalni odbor za platni promet. Tada, su naime, Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija, Hrvatska gospodarska komora (unutar koje djeluje Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije) i Hrvatska udruga banaka donijele Sporazum o osnivanju Nacionalnog odbora za platni promet.

Temeljne zadaće Nacionalnog odbora za platni promet (u nastavku teksta: Odbor) vezane su uz sve aspekte funkcioniranja platnog prometa u zemlji. Tako Odbor:
  • definira i predlaže poduzimanje zajedničkih mjera u platnom prometu kako bi se osigurala jedinstvena primjena zakonskih propisa iz različitih područja;

  • potiče prihvaćanje i primjenu novih rješenja u platnom prometu u cilju postizanja većeg stupnja sigurnosti i učinkovitosti;

  • daje inicijativu za uspostavu suradnje između institucija nadležnih za donošenje propisa koji su usko povezani s obavljanjem poslova platnog prometa u zemlji, a po potrebi i inicijativu za izmjenu važećih zakonskih i podzakonskih propisa;

  • prati razvoj i predlaže primjenu novih usluga i servisa u platnom prometu radi boljeg i kvalitetnijeg odnosa između banke i njezinih komitenata;

  • utvrđuje probleme u obavljanju platnog prometa u zemlji i predlaže rješenja za iste;

  • afirmira daljnji razvoj platnog prometa u zemlji na tržišnim principima i suprotstavlja se monopolnim interesima u platnom prometu bilo koje financijske institucije u zemlji;

  • predlaže smjernice razvoja platnog sustava u zemlji u skladu s direktivama EU-a i prihvaćenim međunarodnim standardima.

Članovi Nacionalnog odbora za platni promet

Nacionalni odbor za platni promet ima 16 članova koje su imenovale potpisnice Sporazuma o osnivanju Odbora. Članovi odbora su sljedeći:

- ispred Hrvatske narodne banke:

  • Adolf Matejka, viceguverner HNB-a, predsjednik Odbora
  • Neven Barbaroša, izvršni direktor Sektora platnog prometa

  • Mario Maravić, direktor Direkcija za regulativu i razvoj platnog prometa.
  • Marcela Kir, direktor Direkcije za provođenje devizne politike
- ispred Ministarstva financija:
  • Damir Kaufman, ravnatelj Uprave za financijski sustav u Ministarstvu financija, potpredsjednik Odbora
  • Stanko Zorica, pomoćnik ravnatelja Porezne uprave

  • Maja Barberić, načelnica Uprave za financijski sustav

  • Đurđa Hunjet, načelnica Uprave za izvršenje državnog proračuna
- ispred Hrvatske gospodarske komore:
  • Mirjana Kovačić, direktorica Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije u HGK-u
  • Gordana Amančić, Centar banka d.d. - članica Uprave Centar banke d.d. Zagreb

  • Danica Šulentić, Hrvatska poštanska banka d.d. - direktorica Sektora operativnih poslova
  • Marko Gabela, Croatia banka d.d. - član uprave Croatia banke
- ispred Hrvatske udruge banaka:
  • Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka

  • Vesna Čebetarević, Raiffeisen Banka d.d. - izvršna direktorica Sektora transakcijskih poslova

  • Vatroslav Jukić, izvršni direktor Sektora za platni promet u Privrednoj banci Zagreb d.d.
  • Nevena Stulić, Zagrebačka banka d.d. - direktorica Transakcijskih proizvoda i elektroničkog bankarstva

Način rada Nacionalnog odbora za platni promet
Sjedište Odbora je u Zagrebu, pri Hrvatskoj narodnoj banci.

Radom Odbora upravlja predsjednik Odbora, a njega iz redova svojih članova imenuje i razrješava Hrvatska narodna banka.

Odbor radi na sjednicama koje saziva i vodi predsjednik Odbora. Rad Odbora je javan, a o radu na sjednicama vodi se zapisnik.

O pitanjima koja se razmatraju Odbor donosi odgovarajuće zaključke. Ti zaključci imaju karakter preporuka za postupanje u platnom prometu i nisu obvezujući.

U radu Odbora mogu sudjelovati i predstavnici drugih državnih institucija ili drugih pravnih osoba kada članovi Odbora odluče da njihovo sudjelovanje u radu pridonosi stručnijem i cjelovitijem utvrđivanju pitanja koja se razmatraju, odnosno kada se na Odboru raspravlja o pitanju za koje su zainteresirani.

Odbor može ovisno o potrebi, a u cilju učinkovitijeg i stručnijeg rada, formirati radnu skupinu koja će članovima Odbora dati stručno mišljenje i prijedlog za rješavanje određenog problema koje je bitno za rad Odbora.

Rad Odbora ni u kojem smislu ne ograničava zakonske ovlasti i funkciju Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija.
 
 
 
O AKTIVNOSTIMA ODBORA
 

Šestaesta sjednica Nacionalnog odbora za platni promet, 27. listopada 2011.

Odgađa se primjena IBAN konstrukcije računa u platnom prometu

Nacionalni odbor za platni promet održao je 27. listopada o. g. šesnaestu sjednicu koju je vodio novi predsjednik Odbora, viceguverner Hrvatske narodne banke Adolf Matejka.

Članovi Odbora izvješteni su tom prigodom o tijeku primjene Zakona o provođenju ovrhe na novčanim sredstvima te razmotrili pitanja vezana uz uvođenje IBAN konstrukcije transakcijskih računa u nacionalni platni promet. Obrazlažući uvođenje te konstrukcije viceguverner Matejka istaknuo je kako je ono nužno zbog prilagodbe SEPA standardima, kao i da će osigurati neponovljivost računa na razini cijelog sustava te ujednačiti nacionalne i međunarodne platne transakcije.

S obzirom na zapaženu nedovoljnu informiranost i educiranost korisnika platnih usluga o promjenama koje u njihovo poslovanje unosi primjena IBAN konstrukcije, dogovoreno je da se pripreme izmjene i dopune Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa kojima će se početak primjene IBAN konstrukcije, planiran za 1. siječnja 2012. godine, odgoditi za 1. lipnja 2012. godine. U prijelaznom razdoblju od 1. lipnja 2012. do 1. lipnja 2013. banke bi svojim klijentima trebale omogućiti korištenje IBAN konstrukcije njihovih transakcijskih računa i za izvršenje nacionalnih platnih transakcija, a od 1. lipnja 2013. svi transakcijski računi korisnika platnih usluga bili bi otvoreni u skladu s IBAN konstrukcijom i koristili se za izvršenje svih platnih transakcija. Ukoliko banka zaprimi uplatu u korist transakcijskog računa koji je označen prema "staroj" konstrukciji, a banka je za taj račun već omogućila korištenje IBAN konstrukcije, banka bi do 1. lipnja 2014. bila dužna obraditi tu platnu transakciju kao da je transakcijski račun primatelja plaćanja upisan prema IBAN konstrukciji. Podzakonski akti predvidjet će i obvezu banke da svoje korisnike pravovremeno obavijesti o svim promjenama koje se odnose na korištenje IBAN-a u pružanju platnih usluga. Rok za usklađenje konstrukcije transakcijskih računa za nerezidente prema IBAN konstrukciji bio bi produžen do 31. svibnja 2013. godine. Nakon isteka prijelaznog razdoblja 1. lipnja 2014. banka bi mogle same procjenjivati kako postupati s nalozima koji će biti zadani bez IBAN konstrukcije (vraćati njihovim podnositeljima ili ih i nadalje može prihvaćati i obrađivati na isti način kako su to činile do 1. lipnja 2014.). Uvođenje IBAN konstrukcije transakcijskih računa bankama ne bi trebalo prouzročiti dodatne troškove, s obzirom da se kartice na kojima je transakcijski račun označen prema staroj konstrukciji neće mijenjati prije njihova isteka, zaključak je Odbora.

Predložene izmjene i dopune Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa bit će objavljene na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke, a nakon provedene javne rasprave izradit će se konačni tekst odluke te će se isti proslijediti u proceduru za njegovo donošenje. Predviđeni rok za donošenje izmjene odluke je kraj studenoga 2011. godine.
 

Petnaesta sjednica Nacionalnog odbora za platni promet, 3. studenoga 2010.

Pripreme za primjenu novih zakona u tijeku

Nacionalni odbor za platni promet održao je 3. studenog o. g. petnaestu sjednicu. Članovi Odbora obaviješteni su tom prigodom o izmjenama u njegovu članstvu: novom članicom Odbora u ime Hrvatske udruge banaka imenovana je, na mjesto Luke Tomaškovića, direktora Direkcije komercijalne podrške prodaji u Zagrebačkoj banci, Nevena Stulić, direktorica Transakcijskih proizvoda i elektroničkog bankarstva u istoj banci.

Na ovoj sjednici Nacionalni odbor za platni promet raspravljao je o otvorenim pitanjima vezanima uz skoro stupanje na snagu novog Zakona o platnom prometu. Jedno od tih pitanja je i naplata mjenice. Istaknuto je kako se naplata mjenice ne smatra platnom uslugom u smislu navedenog zakona, zbog čega je nužan poseban dogovor o postupanju s mjenicama u domaćem platnom prometu. Pritom je važno da banke jedinstveno postupaju pri zaprimanju mjenice na naplatu. Kao jedna od mogućnosti naveden je nastavak dosadašnje prakse: banke su nakon zaprimanja akceptiranu mjenicu odmah izvršavale i naplatile s računa platitelja (trasanta ili trasata). Druga je mogućnost da banke s domaćim mjenicama postupaju kao s onima pristiglima iz inozemstva, kada banke pozivaju platitelja da radi naplate mjenice podnese nalog na osnovi kojega će se provesti naplata. Ovaj postupak pruža veću zaštitu platitelju (klijentu banke), ali usporava proces cijele naplate, čime se u pitanje dovode rokovi propisani Zakonom o mjenici (naplata u roku od dva dana od dana dospijeća, rokovi za protest i dr.).

Članovi Odbora sagledali su i spremnost kreditnih institucija i Financijske agencije za početak primjene Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (1. siječnja 2011.) kojim se na bitno drugačiji način uređuje sustav prisilnog izvršavanja osnova za plaćanje u zemlji. Zaključeno je da se pripreme za primjenu zakona odvijaju prema planu te da su banke i Fina poduzele velike napore u tom smjeru. Fina je tako s bankama, stambenim štedionicama i kreditnim unijama održala nekoliko radionica na kojima se raspravljalo o postupanju s novčanim sredstvima koja nisu bila predmet ovrhe, dostavljanju podataka u Jedinstveni registar računa, pljenidbi sredstava s deviznih računa i određivanju tečaja za preračun valuta, provođenju postupka ovrhe na računima bez osobnoga identifikacijskog broja, naplati i raspodjeli naknada, dostavljanju podataka o insolventnosti i dr. Također, Fina je na osnovi prihvaćenih rješenja i postignutih dogovora na radionicama izradila i na svojim internetskim stranicama objavila prijedloge za izmjenu i dopunu pravilnika i uputa koji su doneseni radi provedbe Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Predstavljeni su pregled i plan predviđenih testiranja kao i rezultati dosad provedenih testiranja.

S obzirom na to da je primjena novog sustava prisilne naplate na novčanim sredstvima važna i s političkoga gledišta (važno je mjerilo za zatvaranje Poglavlja 23. "Pravosuđe i temeljna ljudska prava"), Ministarstvo financija poduzet će sve mjere koje ima na raspolaganju kako bi se Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima počeo primjenjivati u planiranom roku. Hrvatska narodna banka izrazila je spremnost da pomogne u pripremama, osobito pri testiranju razmjene poruka i uključivanju u testiranje svih stambenih štedionica i kreditnih unija, kako bi sustav počeo funkcionirati u predviđenom roku.

Nacionalni odbor za platni promet osvrnuo se i na primjenu OIB-a u platnom prometu. Prema podacima Hrvatske udruge banaka određenom broju računa u bankama još nije dodijeljen OIB (među ostalim i računima obrtnika i slobodnih zanimanja). S obzirom na to da i prateći propisi Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima definiraju OIB kao glavni identifikator za utvrđivanje računa, postoji bojazan da će sudionici platnog prometa bez OIB-a ostati izvan sustava prisilne naplate. Porezna je uprava pojasnila da obrtnici i slobodna zanimanja kao poslovni subjekti neće ni dobivati OIB, već će se za njih rabiti OIB koji je dodijeljen fizičkoj osobi – vlasniku obrta ili slobodnog zanimanja. Također, ovoj će se skupini poslovnih subjekata pri novoj registraciji i nadalje dodjeljivati matični brojevi.

Vezano za izradu Zakona o financijskom osiguranju Hrvatska udruga banaka ponudila je Ministarstvu financija, nositelju izrade tog zakona, stručnu pomoć. Naime, predmetna radna skupina HUB-a već je održala sastanke na kojima se raspravljalo o određenim pitanjima koja bi trebala biti uređena tim novim zakonskim propisom.
 

Četrnaesta sjednica Nacionalnog odbora za platni promet, 13. studenoga 2009.

Radni nacrt prijedloga Zakona o prisilnoj naplati i postupanju u uvjetima blokade računa ovršenika

Nacionalni odbor za platni promet održao je 13. studenoga o. g. četrnaestu sjednicu, na kojoj su predstavnici Ministarstva financija upoznali članove Odbora s radnim nacrtom prijedloga Zakona o prisilnoj naplati i postupanju u uvjetima blokade računa ovršenika (u nastavku teksta: nacrt Zakona) te daljnjim aktivnostima vezanim uz donošenje tog Zakona.

Tijekom dosadašnjeg rada uočeno je da propisi kojima se uređuje postupak prisilne naplate u bankama nisu usklađeni (Zakon o platnom prometu u zemlji, Ovršni zakon, Opći porezni zakon i Stečajni zakon). Stajalište je Ministarstva financija da su stoga ključne dvije stvari:
  1. ispravljanje neusklađenosti navedenih zakona, ali ne tako da ovaj nacrt Zakona bude "drugi" Ovršni zakon, već njegova nadopuna
  2. uspostava Jedinstvenog registra računa na način da se postojeći registar proširi i računima građana.
Osnovna načela kojima se Ministarstvo financija rukovodilo pri izradi nacrta Zakona jesu zakonitost (javne ovlasti ne bi se dodjeljivale privatnim institucijama), učinkovitost, stabilnost sustava, supsidijarnost i razmjernost. Napomenuto je također da je u pripremi novi Ovršni zakon, kojim se u pravni poredak uvodi institut javnog ovršitelja, što je isto tako utjecalo na model izrade ovog nacrta Zakona. Predviđeno je da nacrt Zakona prođe četiri iteracije, i to:
  • raspravu unutar Ministarstva financija
  • javnu raspravu s određenim državnim institucijama
  • javnu raspravu sa svim ostalim zainteresiranim sudionicima u zemlji
  • službenu raspravu u Vladi i Saboru (vezano uz predlaganje i donošenje propisa)
Navedene su i određene pretpostavke glede IT tehnologije kod svih sudionika u postupku prisilne naplate (prilagodba aplikativnih sustava te ujednačavanje tehnologije i komunikacijskih veza za uspješnu razmjenu i obradu poruka).

Viceguverner HNB-a i predsjednik Odbora Davor Holjevac predložio je da se u izradu nacrta Zakona na konstruktivan način uključe predstavnici svih članica Odbora (HNB, HGK i HUB). U tom smislu predloženo je da Ministarstvo financija oformi dvije radne skupine (za pravno oblikovanje Zakona i za operativnu razradu njegove provedbe), u čijem bi radu sudjelovale i stručne osobe iz navedenih institucija koje bi svojim savjetima i znanjem mogle bitno pripomoći u daljnjem oblikovanju Zakona tako da bude što učinkovitiji i jasniji.
 

Trinaesta sjednica Nacionalnog odbora za platni promet, 24. ožujka 2009.

Nacrt prijedloga Zakona o uslugama platnog prometa, pružateljima usluga platnog prometa i platnim sustavima na javnoj raspravi

Nacionalni odbor za platni promet održao je 24. ožujka o. g. trinaestu sjednicu. Članovi Odbora obaviješteni su tom prigodom o izmjenama u njegovu članstvu: umjesto Zdenka Rupnika za novog člana Odbora u ime Hrvatske udruge banaka imenovan je Vatroslav Jukić, izvršni direktor Sektora za platni promet u Privrednoj banci Zagreb d.d.

Na toj sjednici članovi su Odbora detaljno upoznati s prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga Zakona o uslugama platnog prometa, pružateljima usluga platnog prometa i platnim sustavima. Predstavljene su im i opcije propisane Direktivom o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu Europske unije, kao i opcije odabrane i ugrađene u Nacrt prijedloga Zakona.

Prema sadašnjim procjenama, Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2011., dok bi svi podzakonski propisi trebali biti doneseni u roku od šest mjeseci nakon toga. Stupanjem na snagu novog zakona prestao bi važiti Zakon o platnom prometu u zemlji, kao i neki od podzakonskih akata koji su doneseni na temelju tog zakona, a nekoliko bi podzakonskih akata (u odgovarajućoj primjeni) i dalje ostalo na snazi, ali najduže 6 mjeseci, odnosno dok se ne donesu podzakonski propisi na temelju novog zakona. Stupanjem na snagu novog zakona prestalo bi vrijediti i nekoliko članaka Zakona o deviznom poslovanju, kao i većina podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju tog zakona, kojima se uređuje platni promet s inozemstvom. Na odgovarajući način u primjeni bi ostala samo Odluka o konstrukciji i upotrebi međunarodnog broja bankovnog računa (IBAN), i to najduže šest mjeseci od dana stupanja na snagu novog zakona o uslugama platnog prometa.

Direktivom o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu (Direktiva 2007/64/EZ) ostavljena je mogućnost svakoj državi koja implementira Direktivu kroz svoje nacionalno zakonodavstvo da, s obzirom na specifičnosti ili druge zakonske propise, određena pitanja platnog prometa uredi na način kako je to propisano Direktivom. Takvo uređenje nije, dakle, obvezno, a Direktiva nudi 25 opcija kojima se uglavnom uređuju odnosi između korisnika i pružatelja usluga platnog prometa. Kada je riječ o Nacrtu prijedloga Zakona o uslugama platnog prometa, pružateljima usluga platnog prometa i platnim sustavima, jedan od kriterija pri donošenju odluke o (ne)prihvaćanju određene opcije bila je zaštita interesa korisnika usluga platnog prometa, što je u skladu i s osnovnim načelima na kojima je Direktiva donesena.

Članovi Odbora obaviješteni su da će Hrvatska narodna banka Nacrt prijedloga navedenog zakona početkom travnja staviti na javnu raspravu koja bi trebala trajati dva tjedna. Taj bi rok mogao biti i produžen do kraja mjeseca, ovisno o tome hoće li u međuvremenu rokovi za donošenje Zakona biti i službeno prolongirani.

Nedoumice vezane uz izradu novog propisa kojim bi se trebalo urediti pitanje izvršavanja osnova za naplatu i s tim u vezi pitanje vođenja blokada računa novi Zakon o uslugama platnog prometa, naime, više neće određivati. Članovi su Odbora izviješteni da je takav propis u izradi te da bi trebao biti dovršen do kraja ožujka, kada će biti dostavljen na mišljenje svim relevantnim institucijama i tijelima u zemlji.


 

Dvanaesta sjednica Nacionalnog odbora za platni promet, 13. studenoga 2008.


Propisi platnog prometa uvelike prilagođeni propisima EU

Nacionalni odbor za platni promet održao je 13. studenoga o. g. dvanaestu sjednicu. Članovi Odbora obaviješteni su tom prigodom o izmjenama u članstvu Odbora: novim članom odbora i zamjenikom predsjednika Odbora imenovan je Damir Kaufman, ravnatelj Uprave za financijski sustav u Ministarstvu financija, a nova je predstavnica Hrvatske gospodarske komore u Odboru Gordana Amančić, članica Uprave Centar banke d.d. Zagreb.

Na ovoj je sjednici članovima Odbora predstavljena radna verzija Prijedloga zakona o uslugama platnog prometa. Tim se zakonom, koji bi Hrvatski sabor trebao donijeti do kraja drugog tromjesečja 2009. godine, a stupio bi na snagu 1. siječnja 2010., u zakonodavni okvir Republike Hrvatske ugrađuje Direktiva Europske komisije 2007/64 o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu (Directive on Payment Services in the Internal Market) koju su sve države članice Europske unije obvezne ugraditi u svoj nacionalni zakonodavni okvir najkasnije do 1. studenoga 2009. Radi se o potpuno novoj direktivi koja nije usporediva s postojećom regulativom na području EU, zbog čega ne postoje ni iskustva članica EU koja bi Hrvatskoj mogla biti korisna u izradi novog propisa.

Spomenutim se zakonom na potpuno nov način regulira usluga platnog prometa. Prvi su puta na jednom mjestu definirane sve usluge platnog prometa i svi davatelji usluga platnog prometa, navode se novi davatelji usluga platnog prometa – IPP (institucije za platni promet), poseban naglasak stavlja se na odnos korisnik – davatelj s posebnim naglaskom na zaštitu prava korisnika, a izbrisana je razlika između tzv. domaćeg i prekograničnog transfera (odredbe spomenute direktive primjenjuju se na sve transakcije unutar EU u svim valutama država članica). Novi zakon ne poznaje (ne)rezidentnost korisnika usluga platnog prometa, predviđa mogućnost izvansudskog rješavanja sporova između davatelja i korisnika usluga platnog prometa, a jedan je od preduvjeta za funkcioniranje SEPA.

Druga novost u propisima platnog prometa jest Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata koji stupa na snagu 1. siječnja 2009., osim nekoliko odredbi koje bi trebale stupiti na snagu ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU. Navedenim propisom u hrvatski se zakonodavni okvir implementira Direktiva 1998/26/EZ (Settlement Finality Directive – Direktiva o konačnom obračunu u sustavima za obračunavanje plaćanja i vrijednosnica). U spomenutom zakonu razlikuju se dvije vrste sustava: platni sustavi koji su u nadležnosti HNB-a i sustavi za namiru financijskih instrumenata koji su u nadležnosti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Tim se zakonom želi smanjiti sistemski rizik vezan uz sudjelovanje sudionika u sustavima, i to u slučaju otvaranja određenog postupka zbog nesolventnosti (npr. stečajnog postupka). Kao značajnu mjeru kojom se smanjuje rizik za sudionike u sustavu Zakon propisuje zabranu retroaktivnih učinaka pravnih posljedica u slučaju otvaranja postupaka zbog nesolventnosti. Zakon se nadovezuje i na Zakon o financijskom osiguranju jer se instrumentima osiguranja u smislu Zakona o konačnosti namire podrazumijevaju instrumenti osiguranja utvrđeni upravo Zakonom o financijskom osiguranju.

Nacionalni odbor za platni promet raspravljao je na ovoj sjednici o otvorenim pitanjima vezanima uz primjenu Zakona o osobnom identifikacijskom broju. Predstavnik Ministarstva financija istaknuo je da će osobni identifikacijski broj zamijeniti sve postojeće identifikacijske brojeve (oznake) koje su različite državne institucije dodjeljivale fizičkim i pravnim osobama u zemlji. Osobni identifikacijski brojevi počet će se dodjeljivati od 1. siječnja 2009., s time da će se odrediti i prijelazni period u kojem će svi subjekti zajedno s osobnim identifikacijskim brojem dobivati i postojeće identifikacijske oznake (brojeve).

Članovi Odbora upoznati su sa Smjernicama bankama i ostalim institucijama kojima je rukovanje gotovim novcem poslovna djelatnost za sortiranje novčanica prema prikladnosti i za otkrivanje krivotvorina prije redistribuiranja klijentima. Tim smjernicama iz lipnja 2007. godine, koje su usporedive s mjerama Europske središnje banke za redistribuiranje eura, Hrvatska narodna banka želi osigurati da se ponovna upotreba onih novčanica koje su zaprimljene iz optjecaja, a ne isključivo iz gotovinskih centara, obavlja pod uvjetom da je provjerena njihova prikladnost i autentičnost. HNB želi dakle osigurati istovjetnu obradu gotovog novca u svih korisnika i potrebnu zaštitu od krivotvorina. S time u vezi naglašena je nužnost utvrđivanja podataka koje će banke i ostale institucije kojima je rukovanje gotovim novcem poslovna djelatnost dostavljati HNB-u. To bi bili opći podaci o redistribuiranju novčanica, statistika o opsegu gotovinskog poslovanja, podaci o uređajima za obradu novčanica i uređajima za redistribuciju novčanica, podaci o udaljenim poslovnim jedinicama s malim opsegom gotovinskog poslovanja i podaci o ručnoj provjeri prikladnosti novčanica. Ovisno o vrstama traženih podataka predviđeno je da se dostavljaju na dnevnoj i/ili na mjesečnoj razini, i to elektroničkim putem prema standardiziranoj proceduri HNB-a, što od obveznika zahtjeva i adekvatnu podršku informacijske tehnologije. Imajući u vidu važnost ovog projekta HNB će, kao što je naglasio Davor Holjevac, viceguverner HNB-a i predsjednik Odbora, u bankama provjeravati ispravnosti primjene Smjernica.

 

Jedanaesta sjednica Nacionalnog odbora za platni promet, 28. ožujka 2007.
Platni promet s inozemstvom - novo područje rada Odbora

Nacionalni odbor za platni promet održao je 28. ožujka o. g. jedanaestu sjednicu. Članovi Odbora obaviješteni su tom prigodom o izmjenama u članstvu Odbora: novim predsjednikom imenovan je Davor Holjevac, viceguverner Hrvatske narodne banke, a potpredsjednikom Vedran Duvnjak, pomoćnik ministra financija u Upravi za financijski sustav. HNB je u Odbor imenovao još jednu članicu - Marcelu Kir, direktoricu Direkcije za provođenje devizne politike.

Određene promjene doživjelo je i područje rada Odbora, pa će tako, uz domaći platni promet, ubuduće obuhvaćati i platni promet s inozemstvom. Naime, do konačnog ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU potrebno je, među ostalim, objediniti domaći i inozemni platni promet u jedinstven platni sustav s mogućnošću implementacije multivalutnih računa preko kojih bi se obavljala sva plaćanja (domaća i inozemna). S obzirom na to da opisano proširenje rada Odbora zahtijeva stručna znanja iz područja platnog prometa, u rad odbora bit će potrebno uključiti još stručnjaka za to područje iz institucija zastupljenih u Odboru, zaključeno je na sjednici.

Kako se ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju približava, raste potreba za što bržim, boljim i kvalitetnijim pripremama cjelokupnog sustava domaćega platnog prometa za uključivanje u Jedinstveno područje za plaćanje eurom (Single Euro Payment Area - SEPA). Kako bi se olakšala prilagodba domaćeg platnog sustava europskom platnom sustavu, između HNB-a i banaka dogovorena je kontinuirana razmjena informacija koje se odnose na SEPA, a koje će te hrvatske institucije primati, primjerice, od Europskog vijeća za platni promet, Europske središnje banke, Europske komisije i drugih. U okviru prilagodbe hrvatskog zakonodavstva pravnoj stečevini EU posebna radna skupina osnovana u HNB-u priprema novi zakon o platnim sustavima. Taj bi zakon trebao biti donesen do kraja 2008. godine.

Članovi Odbora upoznati su s tijekom racionalizacije broja gotovinskih centara HNB-a, u skladu s odlukom HNB-a, koja bi trebala biti dovršena do 1. svibnja o. g. te rezultirati nižom naknadom za usluge gotovinskih centara. Od 22 gotovinska centra s radom će nastaviti njih 10, pri čemu će se ti centri morati ustrojiti i u potpunosti poslovati u skladu s uputom za ustroj gotovinskih centara HNB-a. Najavljeno je da će do kraja travnja o. g. HNB izdati smjernice za sortiranje gotovine prema prikladnosti u bankama i ostalim institucijama kojima je rukovanje gotovim novcem poslovna djelatnost. Smjernicama će biti utvrđena obveza da se prije korištenja u optjecaju gotovina sortira na uređajima za sortiranje (HNB će uređaje prethodno testirati), a u skladu s Odlukom o utvrđivanju standarda za sortiranje novčanica prema prikladnosti za promet koji se primjenjuju na strojevima za sortiranje novčanica (2004.). Članovi Odbora izviješteni su da je HNB u okviru prilagodbe standardima Europske središnje banke pokrenuo projekt izgradnje vlastitog centra za poslovanje s gotovim novcem.

Deseta sjednica Nacionalnog odbora za platni promet, 3. lipnja 2005.
Prijedlog izmjena i dopuna Ovršnog zakona uskladiti s drugim zakonima i propisima

Na sjednici održanoj 3. lipnja ove godine Nacionalni odbor za platni promet, pod predsjedanjem viceguvernera Hrvatske narodne banke Čede Maletića, razmatrao je pitanja vezana uz Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona.

Članovi Odbora obaviješteni su da je Ministarstvo pravosuđa prihvatilo gotovo sve prijedloge za izmjenu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (IOZ) koje im je Odbor dostavio u rujnu 2004., osim onoga kojim se traži izmjena članka 208. IOZ-a. Ta je izmjena potrebna kako bi se otklonio izravni sukob između odredaba Zakona o platnom prometu u zemlji (ZPPZ) i IOZ-a u uvjetima kada na glavnom računu ovršenika nema dovoljno sredstava da se osnova za naplatu (npr. ovršno rješenje) izvrši u cijelosti. Naime, članak 208. IOZ-a kaže da je banka koja vodi račune ovršenika dužna na temelju naloga banke koja vodi njihov glavni račun prenijeti sredstva s tih računa na glavni račun ovršenika, a članak 30. Zakona o platnom prometu u zemlji (lex specialis u odnosu na postupanje banaka u platnom prometu) propisuje da druge banke moraju prenijeti sredstva na glavni račun poslovnog subjekta isključivo na temelju naloga koji tim bankama daje poslovni subjekt vlasnik računa.

Kako bi se spriječile negativne posljedice dvojakog reguliranja, odnosno postupanja u platnom prometu u opisanim slučajevima, Radna skupina za pravna pitanja Odbora predložila je da se u IOZ uključe odredbe kojima bi se izvan snage stavili članci ZPPZ-a, provedbeni propisi za te članke i članak 138. Općeg poreznog zakona koji rješenje o ovrsi i nalog iz rješenja o ovrsi reguliraju u suprotnosti s IOZ-om. Predložene su i dodatne izmjene IOZ-a kojima bi se detaljnije reguliralo postupanje banaka te uklonile dvojbe oko tumačenja odredaba o bankovnoj tajni, promjeni statusa računa i načina namire.

Nakon rasprave o spomenutoj problematici članovi Odbora prihvatili su rješenje kojim se predlaže ukidanje spornih odredaba ZPPZ-a i Općega poreznog zakona, uz napomenu da na takav prijedlog Porezna uprava nije dala suglasnost. Slijedom zaključka Odbora, prijedlog potrebnih izmjena IOZ-a ponovno je upućen Ministarstvu pravosuđa, uz obrazloženje potrebe uklanjanja sukoba između propisa, mogućih posljedica takve situacije te aktivnosti koje je Odbor poduzeo da to spriječi.

Članovi Odbora upoznati su na sjednici s promjenama u članstvu tog tijela: za novog zamjenika predsjednika Odbora imenovan je mr. Ante Samodol, pomoćnik ministra financija u Upravi za financijski sustav, a dotadašnji zamjenik predsjednika dr. Zdenko Prohaska razriješen je te dužnosti.
 

Deveta sjednica Nacionalnog odbora za platni promet, 2. veljače 2005.
Započela provedba Projekta skraćenja roka namire

Nacionalni odbor za platni promet održao je 2. veljače 2005. godine, pod predsjedanjem viceguvernera Čede Maletića, devetu sjednicu. Središnja tema sjednice bila je uspostava sustava DVP-a (Delivery Versus Payment) preko računa u Hrvatskom sustavu velikih plaćanja.

S obzirom da postojeća tehničko-tehnološka rješenja sustava prijeboja i namire u Hrvatskoj narodnoj banci ne obuhvaćaju sve standardne procedure važeće na tržištima kapitala u zemljama Europske unije, (npr. T+3 za transakcije sklopljene na burzama i uređenim tržištima i T+0 za transakcije sklopljene izvan tržišta), Hrvatska narodna banka je u suradnji sa Središnjom depozitarnom agencijom pripremila Projekt skraćenja roka namire prema kojem bi se konačna namira vrijednosnih papira i novčanih sredstava vršila sukladno DVP-principu (Delivery Versus Payment). Projektom je predviđeno da se platne transakcije po osnovi trgovanja vrijednosnim papirima izvršavaju u realnom vremenu, odnosno preko računa u HSVP-u.

Projekt skraćenja roka namire već se provodi prema utvrđenom planu, te za sada nisu vidljive značajnije poteškoće koje bi mogle usporiti implementaciju sustava. A s obzirom da je Projektom predviđeno razdoblje testiranja, u tom će se razdoblju otkloniti sve poteškoće koje se eventualno mogu javiti tijekom provedbe projekta.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali Projekt skraćenja roka namire i istaknuli njegovo višestruko značenje i za banke koje će također biti aktivno uključene u realizaciju cijelog projekta. No, napomenuli su da je za uspostavu sustava potrebno stvoriti i pravni okvir, odnosno izmijeniti i uskladiti postojeće podzakonske propise iz područja platnog prometa kojima se uređuje način rada Hrvatskog sustava velikih plaćanja.
 
 

Osma sjednica Nacionalnoga odbora za platni promet, 3. studenoga 2004.
Dogovorena struktura hrvatskog IBAN-a

Nacionalni odbor za platni promet održao je 3. studenoga o. g., pod predsjedanjem viceguvernera Čede Maletića, osmu sjednicu posvećenu dvjema temama: međunarodnom broju bankovnog računa (IBAN-u) i statistici platnog prometa.

Vezano za uvođenje IBAN-a u hrvatski bankovni sustav, članovi Odbora zaključili su da je potrebno što prije donijeti Odluku o konstrukciji i upotrebi međunarodnog broja bankovnog računa. Tom Odlukom propisat će se jedinstvena struktura hrvatskog IBAN-a, s time da će u prijelaznom razdoblju do 30. rujna 2007., s obzirom na vrstu računa iz kojeg se kreira IBAN, svaka banka u zemlji moći zasebno propisivati IBAN, tj. kreirati IBAN ili iz konstrukcije kunskih računa ili iz konstrukcije deviznih računa. Nakon 1. listopada 2007. sve banke u zemlji IBAN će kreirati jedino prema konstrukciji kunskih računa.

Članovi odbora podržali su prijedlog Odluke o obvezi dostavljanja Izvješća o podacima platnog prometa i Upute o sastavljanju i dostavljanju izvješća o podacima platnog prometa, koje je HNB pripremio u cilju prikupljanja i objavljivanja statističkih podataka iz platnog prometa u zemlji i zaključili da HNB – nakon što se o prijedlozima tijekom sljedećih desetak dana očituju poslovne banke – započne s procedurom donošenja ove odluke s uputom.
U vezi s mogućnošću javnog objavljivanja statističkih podataka istaknuto je da će Hrvatska narodna banka, u skladu s prihvaćenim načelom transparentnosti u poslovanju i dosadašnjom praksom, objavljivati i određene statističke podatke iz platnog prometa.
 
 

Sedma sjednica Nacionalnoga odbora za platni promet, 15. rujna 2004.
Ovršni zakon uskladiti s propisima koji reguliraju platni promet

Na sedmoj sjednici održanoj u Hrvatskoj narodnoj banci 15. rujna 2004. godine, pod predsjedanjem viceguvernera HNB-a Čede Maletića, Nacionalni odbor za platni promet razmotrio je Prijedlog odluke o konstrukciji i korištenju međunarodnog broja bankovnog računa, sagledao predložene izmjene i dopune Ovršnog zakona te raspravljao o ostalim pitanjima iz svoje nadležnosti.

Odluka o konstrukciji i korištenju međunarodnog broja bankovnog računa (IBAN), koje je prijedlog pripremio HNB, propisuje strukturu hrvatskog IBAN-a te određuje uvjete koje banke moraju poštovati pri određivanju, izdavanju, provjeri i korištenju IBAN-a. U raspravi o toj odluci i izmjenama podzakonskih propisa iz područja kunskoga i deviznoga platnog prometa koje trebaju pratiti primjenu IBAN-a posebna pažnja posvećena je načinu konstrukcije tog računa. Istaknuto je da bi, uzimajući u obzir praksu u zemljama Europske unije, najprihvatljivije sustavno rješenje bilo da se IBAN izvede iz jedinstvene konstrukcije kunskih računa, s time da se utvrdi viševalutni karakter tog računa, dakle mogućnost da u budućnosti taj račun ujedini funkcije sadašnjega kunskog i deviznog računa. Druga mogućnost je da se utvrdi jedinstvena konstrukcija deviznih računa (analogno kunskim računima) i u skladu s time definira račun klijenta iz kojega bi banka kreirala i IBAN. Članovi Odbora načelno su podržali prijedlog Odluke o konstrukciji i korištenju međunarodnog broja bankovnog računa, a njezino će se donošenje naći na dnevnom redu sljedeće, osme sjednice Odbora.

Na sjednici Odbor je razmotrio i Komentar prijedloga izmjena i dopuna Ovršnog zakona u kojemu radna skupina za pravna pitanja Odbora sagledava predložene izmjene i dopune Ovršnog zakona u odnosu na važeće propise platnog prometa. Radna skupina naglašava da predloženim izmjenama i dopunama nije otklonjen nesklad između odredbi Ovršnog zakona i Zakona o platnom prometu u vezi s načinom i opsegom provedbe ovrhe na tražbini po računu fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost. Naime, Zakon o platnom prometu pri provedbi rješenja o ovrsi izjednačuje fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost s pravnim osobama, a Ovršni zakon različito regulira ovrhu na novčanim tražbinama ovršenika pravne osobe po računu kod banke i ovrhu na novčanim tražbinama ovršenika fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost po računu kod banke.

Nadalje, radna skupina upozorava na odredbe čl. 208. i 212. Ovršnog zakona, po kojima se i bankama koje ne vode "glavni račun" ovršenika daje ovlast da samostalno, svojim nalogom prenose sredstva s drugih računa na "glavni račun" ovršenika. Nasuprot tome, po platnoprometnim propisima, banke koje ne vode glavni račun ovršenika smiju jedino blokirati njegova sredstva, i to na temelju zahtjeva banke koja vodi glavni račun ovršenika, a prijenos sredstava na "glavni račun" obavlja se isključivo na osnovi naloga ovršenika.

Članovi Odbora podržali su mišljenje radne skupine da Ovršni zakon u oba opisana slučaja treba uskladiti s platnoprometnim propisima (kao lex specialis) i zaključili su da će se prijedlog izmjena i dopuna Ovršnog zakona pripremljen u skladu s primjedbama radne grupe dostaviti Ministarstvu financija na razmatranje, odnosno da će se uputiti predlagačima Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona.

Odbor je izviješten da je u cilju objektivnog sagledavanja obavljanja platnog prometa u zemlji HNB angažirao neovisnu agenciju za istraživanje tržišta i javnog mnijenja koja je provela istraživanje o funkcioniranju platnog prometa u zemlji. Po rezultatima istraživanja, koje je u cijelosti objavljeno na internetskoj stranici HNB-a, reforma platnog prometa ocijenjena je vrlo dobrom (npr. 95% banaka izjavilo je da je uglavnom ili u potpunosti zadovoljno provedenom reformom).
 

Šesta sjednica Nacionalnog odbora za platni promet, 2. lipnja 2004.
Detaljnije uređeno postupanje s mjenicom

Nacionalni odbor za platni promet održao je, pod predsjedanjem viceguvernera HNB-a Čede Maletića, šestu sjednicu 2. lipnja 2004. godine u Hrvatskoj narodnoj banci.

Hrvatska narodna banka odlučila je postupanje s mjenicom i nalogom za naplatu mjenice u platnom prometu urediti na jasniji i nedvosmislen način te je izradila Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvršenju naloga za plaćanje iz sredstava na računima platitelja koji se vode u različitim bankama, koji je Odbor i usvojio. Odlukom se detaljnije propisuje način izvršavanja naloga za naplatu mjenice u platnom prometu: mjenica se izvršava jedino u banci-domicilijatu, i to sredstvima sa svih računa platitelja u toj banci; u slučaju nedostatnih sredstava za isplatu mjenice, mjenica se izvršava djelomično, a nalog za naplatu se ne uvodi u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje. HNB je spomenutu odluku donio potaknut nejedinstvenim postupanjem s mjenicom u platnom prometu do kojeg je dolazilo zbog različitog tumačenja zakonskih propisa koji uređuju to pitanje, usprkos objavljenom mišljenju HNB-a o načinu naplate mjenice. Odluka će se uputiti guverneru HNB-a na donošenje.

U raspravi o proširenju Jedinstvenoga registra računa dodatnim (pod)računima zaključeno je da se Jedinstveni registar računa zasad proširi (pod)računima vrste "17". Naime, većina ukupnih transakcija koje nisu ispravno provedene zbog netočnog broja uplatnog (pod)računa jesu upravo one transakcije u kojima se pojavljuju nalozi s uplatnim računima vrste "17" ("račun za posebne namjene za naplatu zajedničkih prihoda proračuna").

U vezi s nejedinstvenim postupanjem banaka pri otvaranju računa za prikupljanje sredstava stambene pričuve Odbor je zaključio da je zakonski dopustivo otvaranje računa vrste "35", kao i vrste "13" za navedenu namjenu. Naglašeno je i da odluku o otvaranju računa preko kojeg će se prikupljati sredstva stambene pričuve kao i o načinu na koji će se njima raspolagati donose sami korisnici, a to su suvlasnici stambene zgrade, i to u skladu sa svojim pravima i obvezama određenima, između ostalog, Zakonom o vlasništvu. Rečeno je da bi suvlasnike stambenih zgrada ili druge podnositelje zahtjeva za otvaranje računa banke trebale upozoriti na status takvog računa, odnosno na mogućnosti koje određene vrste računa pružaju za samostalno i neometano raspolaganje novčanim sredstvima.

Na ovoj sjednici Odbor je donio i zaključak o osnivanju radne skupine za pravna pitanja koja će sagledati izmjene koje, u odnosu na važeće propise platnog prometa u zemlji, donosi nacrt Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona. Tekst nacrta Ministarstvo pravosuđa proslijedilo je nadležnim institucijama kako bi se o njemu očitovale.

Na ovoj sjednici članovi Odbora obaviješteni su o izmjeni u članstvu: Predraga Ivačića iz Hrvatske poštanske banke, koji je u Odboru bio ispred Hrvatske gospodarske komore, zamijenila je Danica Šulentić, također iz HPB-a.

 
 

Peta sjednica Nacionalnog odbora za platni promet, 18. veljače 2004.
Prihvaćen prijedlog obrazaca za prikupljanje statističkih podataka iz platnog prometa

Nacionalni odbor za platni promet održao je svoju petu sjednicu, pod predsjedanjem viceguvernera Hrvatske narodne banke Čede Maletića, 18. veljače 2004. u Hrvatskoj narodnoj banci.

Tom su prigodom predstavnici HNB-a članovima Odbora prezentirali prijedlog obrazaca statističkog izvješća iz platnog prometa banaka putem kojih će banke HNB-u obvezno dostavljati podatke iz platnog prometa u zemlji. U raspravi koja je uslijedila naglašeno je značenje i važnost prikupljanja i objavljivanja statističkih podataka iz platnog prometa, i to s obzirom na ulogu koju HNB ima kao glavni regulator platnog prometa u zemlji, a i vezano za obvezu koju će Republika Hrvatska morati preuzeti kao zemlja kandidat i poslije kao zemlja članica Europske unije. Članovi Odbora jednoglasno su prihvatili predloženi koncept i sadržaj obrazaca za prikupljanje statističkih podataka iz platnog prometa.

Zaključeno je zatim da će Hrvatska narodna banka izraditi i prijedlog upute za popunjavanje i dostavljanje statističkog izvješća iz platnog prometa. U uputi će detaljnije biti određen način popunjavanja kao i rokovi za dostavljanje podataka u središnju banku. O navedenom materijalu raspravljat će i Odbor. Dogovoreno je da će banke unutar svog sektora provjeriti postoje li pretpostavke da se određeni podaci iz platnog prometa dostave u Hrvatsku narodnu banku i retroaktivno (za proteklih nekoliko godina).

Predstavnik Financijske agencije prezentirao je članovima Odbora nacrt Poslovnika o radu Vijeća korisnika Nacionalnog klirinškog sustava. Nakon rasprave o tom materijalu članovi Odbora jednoglasno su podržali inicijativu da se što prije formira i počne raditi Vijeće korisnika NKS-a. Zaključeno je i da će Financijska agencija (kao vlasnik i operativni upravitelj NKS-a) u dogledno vrijeme sazvati prvu sjednicu Vijeća na koju će biti pozvani predstavnici svih banaka u zemlji. Također, odlučeno je da će Financijska agencija u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom utvrditi konačan tekst Poslovnika o radu Vijeća NKS-a, vodeći računa o načelu da je Vijeće dobrovoljno i interesno udruženje u kojem će sve banke imati ravnopravnu ulogu. Navedeni poslovnik Vijeće će donijeti na svojoj prvoj sjednici.
 

Četvrta sjednica Nacionalnog odbora za platni promet, 26. studenog 2003.
Nema sukoba odredbi Zakona o potrošačima i Zakona o platnom prometu u zemlji

Četvrta sjednica Nacionalnog odbora za platni promet održana je 26. studenoga 2003. u Hrvatskoj narodnoj banci pod predsjedanjem viceguvernera Čede Maletića.

Hrvatska udruga banaka iznijela je prijedlog da se Jedinstveni registar računa poslovnih subjekta (u nastavku teksta: JRR) dopuni podračunima koje banke vode za svoje komitente (računi vrste 10,13,14,15,17 i 19). S tim u vezi, zaključeno je da se formira radna skupina u čijem će radu, uz predstavnike svih članica Odbora sudjelovati i predstavnik Financijske agencije, koja vodi JRR i operativno upravlja njime. Zadaća radne skupine bit će da definira svrsishodnost i mogućnost predloženih dopuna, odredi podatke (vrste računa) kojima bi se eventualno mogao proširiti JRR, te utvrdi mogući način proširenja JRR (na komercijalnoj osnovi ili izmjenom Odluke o Jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata).

Na inicijativu Hrvatske udruge banaka članovi Odbora raspravljali su o navodnoj koliziji pojedinih odredaba Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o platnom prometu u zemlji (tzv. sukob zakona). Naime, kako je člankom 11. Zakona o zaštiti potrošača propisano da je potrošač prema trgovcu namirio svoju obvezu s danom kada je ustanova koja obavlja platni promet od potrošača zaprimila nalog za plaćanje, određene tvrtke koje se bave pružanjem usluga (javne komunalne ustanove) uputile su bankama zahtjev da im na izvodima o stanju i promjenama na računu dostave i podatak (datum) kada je korisnik njihovih usluga izvršio uplatu, odnosno podmirio svoju obvezu. S obzirom da banke nemaju mogućnost identifikacije datuma uplate, jer isti nije ni obvezan element na uplatnom nalogu, niti se prenosi kroz poruke međubankovnog platnog sustava, banke nisu u mogućnosti udovoljiti takvim zahtjevima svojih komitenata.

Članovi Odbora izrazili su mišljenje kako je navedenim odredbama Zakona o zaštiti potrošača definiran odnos između potrošača i trgovca, dok se odredbama propisa platnog prometa uređuje izvršenje platne transakcije gdje su prava i obveze svih sudionika jasno utvrđeni. Jednoglasno je zaključeno da u predmetnom pitanju ne postoji sukob interesa, odnosno kolizija između propisa platnog prometa i Zakona o zaštiti potrošača.

U kontekstu nedavnih izmjena Ovršnog zakona članovima Odbora prezentiran je osvrt na izvršene izmjene Ovršnog zakona u odnosu na propise platnog prometa koji je izradila Hrvatska narodna banka. Kako je Ovršni zakon značajno izmijenjen i u dijelu u kojem sudovi (u cilju izvršavanja ovršnih sudskih rješenja) nalažu bankama provođenje određenih radnji u platnom prometu, potrebno je u tu svrhu kod banaka izvršiti određene prilagodbe, kako bi se navedeni poslovi obavljali u skladu s postojećim zakonskim izmjenama. Spomenuti osvrt poslužit će kao inicijalni materijal za raspravu koja bi se o tom pitanju trebala provesti ponajprije u bankama. Članovi Odbora zaključili su da će o tome raspravljati na jednoj od sljedećih sjednica Odbora, no nakon što o tome svoje mišljenje zauzmu banke.

Odbor je donio odluku da se zaključci sa sjednica Odbora, kao i glavne naznake rasprava koje su im prethodile, ubuduće i javno objavljuju na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke.

 
 

Treća sjednica Nacionalnog odbora za platni promet, 29. listopada 2003.
Prihvaćeno osnivanje Vijeća korisnika NKS-a

Treća sjednica Nacionalnog odbora za platni promet bila je tematska i održana je, pod predsjedanjem viceguvernera Hrvatske narodne banke Čede Maletića, 29. listopada 2003. u Opatiji.

Članovi Odbora obaviješteni su o izmjenama u članstvu Odbora: Hrvatska udruga banaka je umjesto Sanje Martinko za novog člana Odbora imenovala Luku Tomaškovića iz Zagrebačke banke d.d. Zagreb, a ispred Hrvatske gospodarske komore umjesto Mate Filipovića u Odbor je imenovan Predrag Ivačić iz Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb.

Predstavnici Financijske agencije predstavili su smjernice razvoja klirinških sustava u zemljama Europske unije s posebnim osvrtom na razvoj i perspektivu Nacionalnog klirinškog sustava. U kontekstu transformacije platnih sustava zemalja EU-a prezentirani su sustavi namirenja EURO 1 (sustav velikih plaćanja za međudržavne transakcije u eurima, kojim se obrađuju pojedinačni nalozi u istom danu), kao i sustavi STEP 1 i STEP 2 koji se međusobno razlikuju s obzirom na sudionike u obračunu. Prezentirani su i određeni postojeći modeli kliringa te modeli koji će se upotrebljavati u budućnosti (npr. Pan-European Automated Clearing House – PE-ACH).

Zatim su članovi Odbora upoznati s komparativnim pregledom statističkih podataka o ulaznim platnim porukama u NKS-u i o participacijama pojedinih korisnika usluge. Također, izneseni su podaci o uspješnosti rada NKS-a, te prijedlozi za unapređenje rada tog sustava koje je Financijska agencija prikupila anketiranjem banaka. Bankama je prezentiran prijedlog izmjene cjenika, kojim se još više potiče dostavljanje platnih naloga u prvi obračunski ciklus. Najvažnija promjena je ukidanje naplata prema iznosu transakcije, tj. postotka od iznosa.

S obzirom na dosadašnja iskustva u radu NKS-a, te uočene prednosti i nedostatke, predloženo je osnivanje Vijeća korisnika NKS-a preko kojeg bi banke (kao korisnici usluga NKS-a) na dogovoreni način mogle neposredno sudjelovati u kreiranju i poboljšanju funkcionalnosti NKS-a.

Članovi Odbora iznijeli su zatim svoja viđenja i prijedloge u vezi s razvojem platnih sustava u zemlji. Ukratko:

  • poslovne banke i Ministarstvo financija zadovoljni su radom NKS-a;
  • zasad je prerano donositi odluke o najboljem modelu novoga platnog sustava u zemlji;
  • u sklopu razvoja budućega platnog sustava potrebno je pratiti trend razvoja unutar zemalja EU-a pri čemu posebno treba voditi računa o aspektu sigurnosti u platnom prometu;
  • u svim zemljama EU-a klirinške su kuće uglavnom u vlasništvu banaka za razliku od zemalja u tranziciji gdje je visok udjel javnog vlasništva; s tim u vezi predstavnici banka izrazili su svoju načelnu spremnost za sudjelovanje u razgovorima o eventualnoj promjeni vlasničke strukture NKS-a;
  • Fina je na zahtjev Vlade RH izradila prijedlog strateškog plana za izdvajanje određenih dijelova (uključujući i NKS) kao zasebnih pravnih entiteta, no Vlada je donijela zaključak da se do daljnjega odgađa vlasnička transformacija Fine; stoga će Fina prijedlog o vlasničkoj transformaciji Vladi podnijeti ponovno nakon izbora;
  • predloženo je da se međubankovna plaćanja u NKS-u provode preko SWIFT mreže, osobito stoga što su razvojem SWIFT-a stvorene pretpostavke da se SWIFT-om šalju datoteke;
  • naglašena je mogućnost uvođenja korespondentnih računa u zemlji čime bi se bankama omogućilo obavljanje međusobnih plaćanja mimo NKS-a.

Odbor je jednoglasno prihvatio osnivanje Vijeća korisnika NKS-a, a Financijsku agenciju zadužio da u roku od 30 dana izradi nacrt akta kojim bi se uredio način rada Vijeća korisnika. Zaključeno je, nadalje, da je zahtjeve i prijedloge koji se odnose na moguće modele obavljanja međubankovnih plaćanja u zemlji (razvoj postojećeg NKS-a, mogućnost plaćanja posredovanjem SWIFT-a i uvođenje korespondentnih računa), a koje su u raspravi iznijeli pojedini članovi Odbora, potrebno precizno obrazložiti i dokumentirati, te ih proslijediti na Odbor gdje će se o svakom pojedinom prijedlogu provesti rasprava. Odbor je podržao načelni interes banaka za sudjelovanje u razgovorima o vlasništvu nad NKS-om u budućnosti. S tim u vezi potrebno je dobiti jasno stajalište države o restrukturiranju Financijske agencije i vlasničkoj transformaciji pojedinih dijelova, a Odbor će u tom smislu zauzeti svoje stajalište.

 
 

Druga sjednica Nacionalnog odbora za platni promet, 18. lipnja 2003.
Nalog za naplatu mjenice ne ulazi u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje                                                                                             

Druga sjednica Nacionalnog odbora za platni promet održana je, pod predsjedanjem viceguvernera Hrvatske narodne banke, Čede Maletića,18. lipnja 2003. u Hrvatskoj narodnoj banci. 

Predstavnici Hrvatske udruge banaka i Hrvatske gospodarske komore izvijestili su Odbor da su bankama članicama navedenih udruga prenijeli preporuku da se nalog za naplatu mjenice ne uvodi u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje. Međutim, obzirom na različita pravna tumačenja tog pitanja, banke bi željele imati pisano mišljenje. Imajući u vidu takav stav banaka zaključeno je da će Hrvatska narodna banka - u svrhu cjelovitog sagledavanja spomenutog pitanja, uvažavajući pri tome odredbe Zakona o platnom prometu u zemlji i Zakona o mjenici - dostaviti Hrvatskoj udruzi banaka i Hrvatskoj gospodarskoj komori u pisanom obliku obrazloženje (s pravnog aspekta) svog stava o načinu postupanja s mjenicom u platnom prometu. 

Predstavnik Financijske agencije obavijestio je članove Odbora o dosadašnjem radu, kao i o daljnjem razvoju Nacionalnoga klirinškog sustava (u nastavku teksta: NKS)., čime je otvorena sveobuhvatna rasprava o perspektivama budućeg razvoja i mogućeg ustroja NKS-a, i to kako u tehničko-tehnološkom tako i u organizacijskom smislu.  Zaključeno je da će Financijska agencija organizirati prezentaciju na kojoj će iznijeti svoje prijedloge i moguća rješenja vezana uz budući rad NKS-a.
 

Prva sjednica Nacionalnog odbora za platni promet, 29. travnja 2003.
Redoslijed izvršavanja osnova za plaćanje treba biti jedinstven

Nacionalni odbor za platni promet održao je, pod predsjedanjem viceguvernera Hrvatske narodne banke Čede Maletića, svoju prvu sjednicu 29. travnja 2003. u Hrvatskoj narodnoj banci.

Članovi Odbora jednoglasno su donijeli Poslovnik o radu Odbora kojim je uređen način rada Odbora, prava i dužnosti članova i predsjednika Odbora, javnost rada Odbora, kao i ostala pitanja vezana uz rad Odbora. Zatim je članovima predstavljen idejni projekt ustrojavanja gotovinskih centara u zemlji te je naglašeno da Hrvatska narodna banka u suradnji s Financijskom agencijom i zainteresiranim bankama u zemlji planira u nekoliko idućih godina na području Republike Hrvatske osnovati gotovinske centre u cilju učinkovitije i sigurnije pohrane, obrade, distribucije i povlačenja gotovog novca te snižavanja jediničnih troškova. Članovi Odbora dali su jednoglasnu potporu razvoju projekta.

Vezano za evidenciju (redoslijed) neizvršenih osnova za plaćanje, istaknuto je nejedinstveno, odnosno različito postupanje banaka prilikom izvršavanja navedenih osnova. Prema navodima i saznanjima banaka, inicijativa za drugačije postupanje pri izvršavanju evidentiranih osnova za plaćanje potekla je od Financijske agencije koja je samoinicijativno, bez konzultacija s bankama za koje obavlja poslove platnog prometa kao treća strana, promijenila uputu na osnovi koje obavlja navedene poslove.

Članovi Odbora jednoglasno su zaključili da se nisu mijenjali zakonski propisi u zemlji koji uređuju prioritet u naplati evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje, te nema nikakvih razloga da se mijenja način postupanja. Tako bi redoslijed izvršavanja evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje trebao u svim bankama biti jedinstven, i to onakav kakav je bio prije početka primjene novog Zakona o platnom prometu u zemlji. Odlučeno je da će, u cilju provedbe tih zaključaka, Hrvatska narodna banka, Hrvatska udruga banaka i Hrvatska gospodarska komora, izvijestiti Financijsku agenciju da nema osnova za izmjenu redoslijeda kod izvršavanja evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje.

Vezano na način naplate mjenica u bankama članovi Odbora konstatirali su da u platnom prometu postoji nejednako postupanje. Utvrđeno je da otprilike polovina banaka u zemlji nalog za naplatu mjenice za koju nema dovoljno sredstava za izvršenje uvodi u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje, dok ostale banke u takvim situacijama mjenicu vraćaju imatelju na daljnje postupanje. Zato se kod poslovnih subjekata u zemlji stvara nesigurnost i nezadovoljstvo. Hrvatska narodna banka i ovom je prilikom obrazložila svoje stajalište prema kojem se nalog za naplatu mjenice ne može uvoditi u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje. Ministarstvo financija podržalo je stav Hrvatske narodne banke, a osobito s aspekta nedavnog podnošenja zahtjeva Republike Hrvatske za članstvo u EU te potrebe prilagodbe propisa RH s određenim standardima EU-a. S tim u vezi predlažu da i u postupanju s mjenicom budemo kompatibilni s ostalim europskim zemljama, koje ne poznaju institut uvođenja naloga za naplatu mjenice u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje. Članovi Odbora jednoglasno su se složili da se nalog za naplatu mjenica ne uvodi u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje. Zaključeno da će Hrvatska udruga banaka i Hrvatska gospodarska komora svojim bankama članicama dati preporuku za postupanje u tom smjeru, te da će Odbor na sljedećoj sjednici glasovati o zaključku da se nalog za naplatu mjenice ne uvodi u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje.

Vezano za različito tumačenje odredaba Zakona o zateznim kamatama, što dovodi do nejedinstvenog postupanja banaka prilikom izvršavanja osnova za plaćanje (uglavnom ovršnih sudskih rješenja), članovi Odbora zaključili su da se navedeni problem može riješiti jedino donošenjem novog propisa. Članovi Odbora obaviješteni su da je pri Ministarstvu financija formirana radna skupina s ciljem izrade novog zakona o zateznim kamatama kojim bi se trebalo urediti navedeno pitanje.

Hrvatska udruga banaka informirala je Odbor o novim obrascima platnog prometa, koji će biti predstavljeni javnosti 15. svibnja 2003. na Financijskom forumu.