HRVATSKA NARODNA BANKA
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST, 7. veljače 2001.
SJEDNICA SAVJETA HNB-a


SMANJENE KAMATNE STOPE NA KREDIT

Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je - pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog - razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, te prihvatio ovogodišnji program rada i proračun Zavoda za platni promet kao i cjenik njegovih usluga. Članovi Savjeta obaviješteni su i o uspješnom početku rada Nacionalnog klirinškog sustava, te dali suglasnosti na prijedloge za imenovanje više članova i predsjednika uprava banaka i štedionica,
Budući da su cijene na malo u siječnju zabilježile neznatan rast (proizvođačke cijene industrijskih proizvoda i nešto veći pad), smanjuje se i stopa inflacije na godišnjoj razini. Ni sljedećih mjeseci ne očekuju se nikakvi cjenovni udari, što bi značilo da se inflacija u Hrvatskoj opet spušta na već uobičajenu razinu ispod 5 posto godišnje. Tečajne oscilacije kreću se unutar prihvatljivog raspona, uz samo jednu intervenciju središnje banke na deviznom tržištu potkraj prošlog mjeseca.

Kreditni plasmani banaka privatnom sektoru u prosincu su porasli 2,7 posto, odnosno za 1,6 milijardi kuna (u cijeloj prošloj godini za 5 milijardi), no zamjetno veći dio dodatnih kredita otišao je stanovništvu nego poduzećima. Prosječne kamatne stope na bankovne kredite i dalje se snižavaju: u prosincu je prosječna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite iznosila 10,6 posto (na kunske kredite bez valutne klauzule 10,5 posto, na kunske kredite s valutnom klauzulom 10,7 posto, na devizne kredite 7,5 posto). To je za oko 2,4 postotna poena ispod razine kamatnih stopa u prosincu 1999.godine. Kod kratkoročnih kunskih kredita poduzećima bez valutne klauzule pad je još izrazitiji i iznosi 3,8 postotnih poena, tako da je sadašnja razina kamata oko 6,8 posto.

Prosječna kamatna stopa na tržištu novca u siječnju je iznosila 3,86 posto u dnevnoj trgovini, a prekonoćne su kamatne stope bile između 0,5 i 3,0 posto. Posljednjih nekoliko dana došlo je do porasta tih kamatnih stopa, što se pripisuje početku rada Nacionalnog klirinškog sustava koji nameće bankama veću i stalnu brigu o likvidnosti, no već se vidi da je to bio samo trenutni učinak izazvan oprezom na početku uhodavanja novog sustava.

Savjet HNB suglasio se s odabirom nadzornog odbora BNP-Dresdner Bank Croatia d.d. Zagreb da predsjednik uprave te banke postane Hans-Joachim Gersmann i s prijedlozima iz Splitske banke da predsjednik uprave i za sljedeći mandat bude Tomo Bolotin, a član uprave Stjepan Kolovrat, kao i s imenovanjem Milivoja Delača za člana uprave Imex banke d.d. Split i Milivoja Debelića za člana uprave Kvarner banke d.d.Rijeka. Data je i suglasnost za imenovanje Duška Miculinića za člana uprave Primorske štedionice d.d. Rijeka, te Jasne Končarević za predsjednicu uprave Štedionice Sonic d.d. Zagreb.