Nadzor nad
bankama
Općenito
Bankarski sektor bitan je dio nacionalnog gospodarstva. Banke se bave prikupljanjem novčanih sredstava, podržavaju platni sustav i najveći su izvor novčanih sredstava na tržištu. Stabilno i sigurno poslovanje banaka stoga je izuzetno važno za razvoj stabilnog i perspektivnog gospodarstva. Koncept centraliziranog nadzora nad poslovanjem banaka prihvaćen je iz navedenih razloga diljem svijeta, pa tako i u Republici Hrvatskoj gdje nadzor nad bankama provodi Hrvatska narodna banka.
Hrvatska narodna banka zadužena je
za nadzor nad bankama od samog stjecanja samostalnosti Republike Hrvatske te
donošenja Zakona o Narodnoj banci
Hrvatske (NN, br. 74/1992.) i Zakona
o bankama i štedionicama (NN, 94/1993.), a zbog promjena u bankarskom
sektoru i potrebe za dodatnom regulacijom poslovanja banaka te su zakone vrlo
brzo zamijenili novi zakoni i propisi.
U travnju 2001. donesen je novi Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (NN,
br. 36/2001.) kojim se, uz posebno isticanje samostalnosti i neovisnosti
Hrvatske narodne banke, u poslove iz njezine nadležnosti ubraja i nadziranje
poslovanja banaka (čl.
4).
Zbog potrebe proširivanja ovlasti Hrvatske narodne banke u nadzoru banaka 1998. godine donesen je Zakon o bankama (NN, br. 161/1998.), kojim se utvrđuje da HNB nadzire zakonitost poslovanja banaka, ocjenjuje sposobnost banaka da upravljaju rizicima u poslovanju i donosi mjere za uklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. Razvoj bankarstva, ulazak stranih banaka na domaće tržište te izlazak domaćih banaka na strana tržišta, no, prije svega, pridruživanje europskim integracijama razlog su sastavljanja i donošenja novog Zakona u bankama u srpnju 2002. godine.
Sektor bonitetne regulative i nadzora banaka Hrvatske narodne banke obavlja poslove donošenja nove i usklađivanje postojeće bonitetne regulative s međunarodnim standardima supervizije, analize financijskih izvješća i podataka pojedinačnih banaka, izravni nadzor nad poslovanjem banaka, podružnica i predstavništava stranih banaka u Republici Hrvatskoj, poslovi analize podataka i pokazatelja te izrada standardnih izvješća na razini bankovnog sustava Hrvatske. Sektor bonitetne regulative i nadzora banaka obavlja i poslove pripreme i obrade zahtjeva banaka za dobivanje različitih odobrenje propisanih Zakonom o bankama te poslove zaštite tržišnog natjecanja.
Nadzor poslovanja uključuje nadzor
zakonitosti poslovanja banaka i ocjene sposobnosti banaka da upravljaju
rizicima u poslovanju te donošenje mjera za uklanjanje utvrđenih nezakonitosti
i nepravilnosti.(Odluka o obavljanju nadzora
nad poslovanjem banaka)
Unutar Sektora bonitetne regulative i nadzora banaka postoje slijedeće direkcije:
- Direkcija za bonitetnu regulativu i analizu bankovnog sustava,
- Direkcija za bonitetnu analizu
- Direkcija za izravni nadzor upravljanja rizicima,
- Direkcija za specijalistički izravni nadzor banaka i
- Direkcija za licenciranje i tržišno natjecanje
Poslove donošenja bonitetne regulative, odnosno kontinuiranog usklađivanja sa standardima i preporukama Bazelskog komiteta za superviziju i direktivama Europske unije obavlja Direkcija za bonitetnu regulativu i analizu bankovnog sustava. U okviru ove direkcije nalaze se dva odjela: Odjel za bonitetnu regulativu u čijoj nadležnost je donošenje regulative (Odluke iz područja nadzora i kontrole banka) i Odjel za analizu bankovnog sustava koji se bavi analizom brojčanih podataka i drugih pokazatelja, te sastavljanje standardnih izvješća o stanju i trendovima u hrvatskom bankovnom sustavu. Neka od ovih izvješća javno se publiciraju (Bilten o bankama), (Pokazatelji poslovanja), a druga se izrađuju za interne potrebe Hrvatske narodne banke.
U okviru Direkcije za bonitetnu analizu obavlja se nadzor nad poslovanjem banaka na temelju podataka i izvješća koje su banke obvezne dostavljati Hrvatskog narodnoj banci temeljem Odluke o nadzornim izvješćima, te pokazatelje poslovanja po pojedinim bankama. Nakon bonitetne analize različitih financijskih pokazatelja na razini pojedinačnih banaka, zatim skupina banaka usporedivih značajki kojima pojedinačne banke pripadaju i bankovnog sustava u cjelini, kao i analize raznih kvalitativnih informacija donosi se ocjena ranga rizičnosti poslovanja banke prema usvojenoj metodologiji analize.
Izravni nadzor banaka obavljaju Direkcija za izravni nadzor upravljanja rizicima i Direkcija za specijalistički izravni nadzor banaka. Izravni nadzor obavlja se u prostorijama banaka uvidom u njihove poslovne knjige te provjerom tehničke, stručne i organizacijske opremljenosti pojedine banke. U bankarskom sektoru sve više jača funkcija upravljanja rizicima. Osim kreditnog rizika banke su u svom poslovanju izložene i ostalim rizicima: tržišnom riziku, riziku likvidnosti, riziku kamatnih stopa, valutnom riziku i još nizu drugih rizika. Njihovo praćenje, nadzor nad njima, te uspješno upravljanje zahtijeva napredna specijalistička znanja. U Direkciji za izravni nadzor upravljanja rizicima izvršena je uska specijalizacija zaposlenika za pojedine rizike.
Osim kreditnog, kamatnog i tržišnog rizika, koji se tradicionalno smatraju tipičnim rizicima u bankovnom poslovanju izravnim nadzorom je obuhvaćen i tzv. operativni rizik koji se definira kao "rizik od gubitaka koji nastaje zbog neadekvatnih odnosno loših unutarnjih procesa, neadekvatnog upravljanja ljudskim potencijalima, neadekvatnih sustava ili zbog vanjskih događaja". Po svojoj važnosti operativni rizik je odmah iza kreditnog rizika. Direkcija za specijalistički izravni nadzor banaka u sklopu ocjene upravljanja operativnim rizikom u bankama provodi izravni nadzor informacijskih sustava u bankama, sustava unutarnjih kontrola, nadzor usklađenosti s propisima, među kojima se posebno izdvaja nadzor provedbe mjera monetarne i devizne politike i poštivanja zakonskih i drugih propisa, internih postupaka i procedure u obavljanju platnog prometa.
U Direkciji za licenciranje i tržišno natjecanje obavljaju se poslovi pripreme i obrade zahtjeva za izdavanje odobrenja i suglasnosti propisanih Zakonom o bankama, Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje ("Narodne novine" br. 109/1997, 76/1999 i 10/2001) i Zakonom o platnom prometu u zemlji ("Narodne novine br. 117/2001). Na temelju navedenih zakona Hrvatska narodna banka izdaje (i oduzima) sljedeća odobrenja i suglasnosti: za osnivanje banke i stambene štedionice, za pružanje bankovnih i ostalih financijskih usluga, za imenovanje članova uprave banaka i stambenih štedionica, za stjecanje dionica banaka i stambenih štedionica, za pripajanje i spajanje banaka i stambenih štedionica, za osnivanje pravne osobe od strane banke, za stjecanje udjela u drugim društvima od strane banke, za povjeravanje unutarnje revizije banke ili stambene štedionice vanjskom suradniku, za osnivanje podružnice banke u inozemstvu, za osnivanje predstavništva i podružnice strane banke u Hrvatskoj, za opće uvjete poslovanja stambene štedionice, za modele procjene kreditnog, tržišnog i drugih rizika u poslovanju banke, te za obavljanje poslova platnog prometa od strane štedno-kreditnih zadruga. Od stupanja na snagu Zakona o bankama iz 2002. godine zaštita slobode tržišnog natjecanja u bankarskom sektoru predstavlja jednu od funkcija i aktivnosti Hrvatske narodne banke, koja je u nadležnosti Direkcije za licenciranje i tržišno natjecanje. Izvorna se nadležnost Hrvatske narodne banke iz ovog područja odnosi na sprječavanje zabranjenih sporazuma, odnosno sprječavanje djelovanja kartela, sprječavanje zlouporaba vladajućeg položaja na tržištu i kontrolu koncentracija.
ZAKON O BANKAMA iz srpnja 2002. godine
U srpnju 2002. godine na snagu je stupio novi Zakon o bankama koji omogu
ćava učinkovitije i transparentnije obavljanje nadzora nad poslovanjem banaka u Republici Hrvatskoj.Na temelju tog zakona nadzor banaka obuhva
ća sljedeća područja djelovanja i odgovornosti:
