Ocjena utjecaja monetarne politike na kredite stanovništvu i poduzećima: FAVEC pristup

Objavljeno: 9.2.2012.
Publikacija Istraživanja
Broj I - 35
Autor Igor Ljubaj
Datum Siječanj 2012.
JEL E51, E52
ISSN 1334-0077

Ključne riječi

monetarna politika, krediti, kointegracija, faktorska analiza

U radu se testira prisutnost kointegracije između utjecaja monetarne politike na kredite stanovništvu i poduzećima, uzimajući pritom u obzir kretanja u makroekonomskom okružju. Testiranje se provodi Johansenovom procedurom na osnovi modela vektorske korekcije pogreške proširenog za faktor makroekonomskog okružja (tzv. FAVEC model ili engl. Factor Augmented Vector Error Correction Model), za razdoblje od siječnja 2003. do prosinca 2010. godine. Radi ocjene modela faktorskom je analizom procijenjen faktor makroekonomskog okružja koji odražava kretanje domaće gospodarske aktivnosti na osnovi informacija velikog broja vremenskih serija. Definiran je i pokazatelj monetarne politike koji reprezentativno prikazuje složenost mjera HNB-a. U radu je potvrđeno postojanje dugoročne relacije između kredita stanovništvu, faktora makroekonomskog okružja i pokazatelja monetarne politike. Istodobno, takva relacija nije potvrđena za kredite poduzećima. To je vjerojatno povezano s time što su se poduzeća, za razliku od stanovništva, u proteklim godinama, osim kod poslovnih banaka, uvelike financirala i iz drugih izvora (posebice u inozemstvu), zbog čega je utjecaj monetarne politike na kredite poduzećima bio ograničen. Funkcije impulsnih odziva ocijenjene na osnovi FAVEC modela pokazale su kako restriktivan šok u monetarnoj politici rezultira smanjenjem kredita stanovništvu, a da pozitivan šok faktora makroekonomskog okružja, što općenito znači porast ukupne gospodarske aktivnosti, ima pozitivan učinak na kredite banaka stanovništvu. Identifikacijom dugoročne relacije može se zaključiti kako su mjere HNB-a bile opravdane, u smislu da bi rast kredita bez tih mjera zasigurno bio veći, a time bi i vanjske neravnoteže hrvatskoga gospodarstva bile nepovoljnije. S druge strane, recentna kriza i zaustavljanje kreditne aktivnosti te slaba razvijenost kreditnoga kanala monetarne politike u Hrvatskoj ograničavaju dosege za poticanje kreditnog rasta, što bi u sljedećem razdoblju moglo narušiti dugoročnu relaciju ocijenjenu u ovom radu.