Sanacijsko planiranje – bitan alat u očuvanju financijske stabilnosti

Objavljeno: 15.11.2018.
Sanacijsko planiranje – bitan alat u očuvanju financijske stabilnosti

Viceguverner Hrvatske narodne banke Roman Šubić u svom je izlaganju na Regionalnoj konferenciji o planiranju oporavka i sanacije banaka održanoj 15. studenog o. g. u Tirani, u organizaciji središnje banke Albanije i uz podršku Svjetske banke (FinSAC), predstavio sanacijski okvir za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj, kao i iskustva HNB-a u planiranju sanacije.

Govoreći o institucijama koje su nadležne za postupak sanacije u Hrvatskoj, pojasnio je kako je Hrvatska narodna banka nadležna za aktivnosti vezane za sanaciju kreditnih institucija prije početka samog postupka sanacije, odnosno za sanacijsko planiranje. Tako i u uvjetima neupitne stabilnosti bankovnog sustava, HNB provodi postupke sanacijskog planiranja za sve kreditne institucije u svojoj nadležnosti, pri čemu prvenstveno vodi računa da se u skladu s ciljevima sanacije minimiziraju svi potencijalni negativni učinci na financijsku stabilnost i realno gospodarstvo, a koji bi se mogli pojaviti u slučaju poteškoća u poslovanju kod pojedinih kreditnih institucija.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je za investicijska društva prije otvaranja sanacijskog postupka, dok je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nadležna za provedbu sanacije svih institucija nakon što je taj postupak započeo te za upravljanje Sanacijskim fondom.

Šubić je naglasio važnost toga da unutar HNB-a funkcija supervizije, koja je nadležna za planiranje oporavka kreditnih institucija, bude odvojena od organizacijske jedinice koja se bavi procjenom mogućnosti sanacije tih institucija. Pritom je razmjena informacija među tim organizacijskim jedinicama definirana internim procedurama usklađenima s nacionalnim zakonodavstvom te smjernicama Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA).

Domaći pravni okvir, koji se odnosi na sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava, upućuje na potrebu suradnje i koordinacije između relevantnih institucija, naglasio je. Ta je suradnja definirana Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te sporazumima o suradnji i razmjeni informacija među institucijama, dok je koordinacija na visokoj razini postignuta kroz Vijeće za financijsku stabilnost.

Prema važećim propisima sanacija je, umjesto stečaja, moguća samo za institucije, gdje postoji javni interes. U Hrvatskoj je javni interes u prvom redu određen kroz postojanje ključnih funkcija i utjecaj na financijsku stabilnost, a Hrvatska narodna banka razvila je i metodologiju za procjenu kritičnih funkcija, čiji je sažetak javno dostupan.