Efikasna obrana od rizika normalizacije monetarne politike su strukturne reforme

Objavljeno: 2.11.2018.
Efikasna obrana od rizika normalizacije monetarne politike su strukturne reforme

"Normalizacija monetarne politike može rezultirati u malim i otvorenim ekonomijama promjenom smjera tokova kapitala odnosno njihovim vraćanjem u razvijene ekonomije, što pak zemlje koje se oslanjaju na financijsku polugu može učiniti ranjivima", rekla je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke na zajedničkoj  konferenciji Banke Albanije i London School of Economics  pod nazivom „Monetary Policy, Economic Integration and the 'New Normal'“, koja se održala u Tirani 1. studenoga.

Zamjenica guvernera HNB-a sudjelovala je na završnom panelu ovogodišnje konferencije pod nazivom „What are the main challenges for small economies in this 'new normal'?“.

Govoreći o mogućim rizicima i izazovima koje malim i otvorenim ekonomijama – kojima pripada i hrvatsko gospodarstvo –  donosi normalizacija monetarne politike, zamjenica guvernera HNB-a istaknula je i da rast prinosa kao rezultat pooštravanja monetarne politike na tržištima u nastajanju može dovesti do pogoršanja uvjeta financiranja. Također, jedan od učinaka može biti i pritisak na nefinancijska poduzeća koja su se zaduživala u stranoj valuti, uzrokovan aprecijacijom dolara i povećanom kolebljivošću na deviznim tržištima, izjavila je Sandra Švaljek.

Tijekom panela zamjenica guvernera naglasila je da smo suočeni s neizvjesnostima jer se ne zna hoće li se monetarna politika normalizirati, odnosno kada će se to dogoditi  i u kojem opsegu. Osim toga, učinci normalizacije bit će sigurno različiti od zemlje do zemlje te se mogu kretati u rasponu od neutralnih do vrlo nepovoljnih. Samim time, ne postoji jedan odgovor na normalizaciju monetarne politike.

Na panelu je zamjenica guvernera izrazila i osobno stajalište da je najbolji odgovor na promjenu politike jačanje makroekonomskih fundamenata i okvira ekonomske politike, a i iskustva su pokazala da se zemlje sa zdravim makroekonomskim fundamentima suočavaju s blažim tržišnim reakcijama na prelijevanje monetarne politike iz razvijenih zemalja. Poruka je, stoga, smatra zamjenica guvernera, ojačati otpornost provedbom strukturnih reforma koje pospješuju jak, održiv i uravnotežen rast te provoditi aktivnu makroprudencijalnu politiku, koja čini prvu crtu obrane, osobito u zemljama s visokom razinom inozemnog duga.

Tijekom okruglog stola „What are the main challenges for small economies in this 'new normal'? “ zamjenica guvernera Sandra Švaljek naglasila je da bi među poželjnim promjenama u institucionalnom okviru na području Europske unije bila i ta  da Europska središnja banka napusti nekonvencionalnu monetarnu politiku kako bi se stvorio prostor za reakciju monetarne politike u slučaju eventualne recesije, te potrebu jačanja financijske arhitekture europodručja, osobito u području sprječavanja pranja novca. U zaključku je zamjenica guvernera najavila da Hrvatska namjerava postati članicom europodručja.

Uz Sandru Švaljek, zamjenicu guvernera Hrvatske narodne banke, na panelu o normalizaciji monetarne politike održanom u sklopu konferencije Banke Albanije i London School of Economics govorili su i Gent Sejko, guverner Banke Albanije, Mar Gudmundsson, guverner središnje islandske banke, Senad Softić, guverner središnje banke Bosne i Hercegovine i Sokol Havolli, zamjenik guvernera središnje banke Republike Kosovo.