Niske stope fertiliteta i rast očekivanog trajanja života rezultirat će padom broja stanovnika i znatnim rastom udjela starijih građana. U Hrvatskoj dolazi do trajnog smanjenja broja stanovništva te ćemo, prema nekim projekcijama, do 2050. imati tek 3,6 milijuna stanovnika, a kako smo čuli od profesora Anđelka Akrapa možda i samo 3,2 milijuna, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u izlaganju na znanstvenom skupu pod nazivom "Reprodukcijsko zdravlje, planiranje obitelji i demografska politika" održanom 23. studenoga 2018. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU).
Guverner Vujčić naglasio je da se Hrvatska suočava s ozbiljnim demografskim izazovima koji su posljednjih godina dodatno osnaženi značajnim odljevom stanovništva. Osim toga, hrvatski građani postaju sve stariji; danas je očekivano trajanje života oko 79 godina, a predviđa se da će se ono povećati na 87 godina u razdoblju do 2070. Starenje stanovništva stvara značajne pritiske na javne financije; država će morati balansirati između financijske i socijalne održivosti sustava socijalne sigurnosti, a mirovinska reforma iz 2018. vjerojatno će povećati buduće rashode za mirovine u odnosu na trenutačne procjene.
Izmjene u mirovinskom sustavu ublažit će problem niskih i padajućih stopa zamjene budućih umirovljenika, rekao je guverner naglasivši pritom da povećanje dobi za umirovljenje i potencijalno privlačenje inozemne radne snage vjerojatno neće biti dovoljni da bi se zaustavio nepovoljan učinak demografskih promjena na ekonomsku aktivnost, a imigracija neće moći riješiti problem negativnih demografskih kretanja u Hrvatskoj. Stoga će za više razine dohotka biti potrebno promijeniti strukturu gospodarstva prema tehnologiji i inovacijama, a to su područja u kojima Hrvatska zaostaje. Dodao je da je Hrvatska jedna od zemalja s najmanjim ulaganjima u istraživanje i razvoj te najslabijim inovacijskim sustavom.
O izazovima gospodarskog rasta u uvjetima tehnoloških promjena guverner je kazao da je recesija koja je proizišla iz financijskog sektora rezultirala smanjenjem prognoza dugoročnog rasta. SAD je bilježio visoke stope rasta, dok je u Europskoj uniji oporavak bio vidno sporiji. Također, dolazi do promjene strukture kapitala, a raste uloga računala i softvera u proizvodnji. Prednosti su novih tehnologija značajan rast produktivnosti, mogućnost alociranja resursa na globalnoj razini, poboljšanje kvalitete života i produljenje životnog vijeka. Tehnološka promjena podupirala je rast životnog standarda, a tehnologija sve brže prodire u opću upotrebu. Na globalnoj razini Kina postaje jedan od ključnih ulagača u istraživanje i razvoj, istaknuo je guverner dodavši pritom da je danas Kina vodeća u svijetu po broju patenata, odmah iza SAD-a.
Automatizacija rada, s druge strane, smanjuje potražnju za pojedinim zanimanjima te dolazi do povećanja nejednakosti i na razini poduzeća i na razini stanovništva. Što se tiče poduzeća, velike kompanije mogu usvojiti nove tehnologije, dok kod stanovništva plaće ne rastu u skladu s produktivnosti. Tehnološki razvoj nije ravnomjerno utjecao na dohotke svih skupina, a automatizacija bi mogla dovesti do promjena na tržištu rada. Razvoj tehnologije može osjetno smanjiti buduće ekonomske probleme koji proizlaze iz demografskih kretanja te će donijeti znatne promjene na tržištu rada, a utjecaj neće biti isti u svim državama. Društvo se za to treba pripremiti i ponuditi rješenja u području obrazovanja na način da se ulaže u vještine koje roboti ne mogu razviti, a prilagodba novim tehnologijama mora početi odmah, zaključio je guverner.
Skup je otvorila akademkinja Mirna Šitum, a uz izlaganje guvernera Vujčića održano je desetak predavanja s temom populacijske politike i promicanja reprodukcijskog zdravlja. Istaknuto je da se zbog dugogodišnjeg smanjivanja broja rođenih u našoj zemlji osjetno smanjio broj mladih te postajemo nacija sa sve starijom populacijom, a organizacijom znanstvenog skupa željela se potaknuti rasprava u široj znanstvenoj zajednici o aktualnim demografskim izazovima u Hrvatskoj.