Novim tehnologijama moramo se početi prilagođavati odmah

Objavljeno: 26.9.2018.
Novim tehnologijama moramo se početi prilagođavati odmah

Novim tehnologijama moramo se početi prilagođavati odmah. Ako ćemo u tome biti uspješni, one nam mogu pomoći u rješavanju problema starenja stanovništva i nedostatka radne snage, rekao je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, na 10. konferenciji Dan velikih planova održanoj 26. rujna 2018. godine u Zagrebu u organizaciji tjednika Lider.

U 2019. očekujemo rast BDP-a na razini nešto nižoj od 3%, a najviša stopa rasta i dalje se očekuje od izvoza, osobne potrošnje i investicija, naglasio je guverner Vujčić. Trgovinski rat, te usporavanje industrijske proizvodnje u Njemačkoj i Italiji mogu se odraziti i na Hrvatsku, dodao je. U Hrvatskoj se nastavio trend rasta zaposlenosti, a Anketa o pristupu financiranju malih i srednjih poduzeća koju provodi Hrvatska narodna banka pokazala da je nedostatak radne snage drugi najveći problem s kojim se suočavaju poduzeća. Prvi je i dalje glomazna regulativa koja se često mijenja.

Inflacija bi i se i dalje trebala zadržati na razini od oko 2 ili ispod 2%. Također, očekuje se zadržavanje suficita na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, te povećanje iskorištavanje sredstava Europske unije. Pokazatelji zaduženosti, vanjski i javni dug, koji utječu i na rejting zemlje, nastavljaju trend pada.

Monetarna politika određena je u najvećoj mjeri znatnim viškom na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, objasnio je guverner. S obzirom na to da se očekuje da će takav višak ostati i iduće godine, odgovor monetarne politike će morati biti snažan otkup deviza koji dovodi do povećanja pričuva Hrvatske narodne banke, a u isto vrijeme povećava strukturni višak likvidnosti na tržištu. Višak likvidnosti pridonosi i niskim kamatnim stopama, te zdravom rastu kreditnih aktivnosti banaka.

No, stopama rasta koje ostvaruje Hrvatska ne bismo se trebali zadovoljiti, rekao je guverner Vujčić. Hrvatska je i u razdoblju prije krize bila na začelju zemalja Europske unije po rastu ukupne proizvodnje, što ukazuje na to da u gospodarstvu postoje značajni strukturni problemi. Demografska kretanja, smanjenje i starenje stanovništva, utjecat će na to da će se doprinos faktora rada rastu BDP-a smanjivati te da će da se smanjiti broj radno sposobnog stanovništva. To će dovesti do dodatnih pritisaka na mirovinski i zdravstveni sustav.

Hrvatska je jedna od zemalja s najmanjim ulaganjima u istraživanje i razvoj i najslabijim inovacijskim sustavom. U obrazovanje se u Hrvatskoj ulaže tek nešto ispod prosjeka usporedivih zemalja, ali su rezultati učenika relativno slabiji. Stoga je izuzetno važna reforma, ne samo osnovnoškolskog i srednjoškolskog, već i visokoškolskog obrazovanja, poručio je guverner.

Objasnio je i rast značaja nematerijalne imovine jer upravo ta ulaganja dovode do viših stopa rasta produktivnosti. Takva su ulaganja rizična te u nematerijalnu imovinu više ulažu velika poduzeća koja si lakše mogu priuštiti takav rizik.

Nove tehnologije mogu značajno povećati produktivnost, omogućavaju bolju alokaciju resursa na globalnoj razini, poboljšanje kvalitete života te produljenje životnog vijeka. No, one imaju i nedostatke – smanjuju potražnju za pojedinim zanimanjima, povećavaju nejednakosti između pojedinih poduzeća zbog mogućnosti usvajanja novih tehnologija i ulaganja u nematerijalnu imovinu. Također, neka su zanimanja ugrožena zbog novih tehnologija, automatizacije poslovanja te razvoja umjetne inteligencije. Zato se društvo mora pripremiti, a ključ za budućnost je obrazovanje – ulaganje u vještine koje roboti ne mogu razviti, usvajanje i primjena novih tehnologija te interdisciplinarnost.