Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija novčana i gospodarska kretanja, prihvatio izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama u prvom ovogodišnjem polugodištu i informaciju o stanju u bankovnom sustavu u drugom tromjesečju ove godine, te razmotrio i prihvatio novi zahtjev Bayerische Landesbank (BLB) iz Münchena, kojim je zatražena suglasnost središnje banke za neizravno stjecanje vlasničkog udjela većeg od 50 posto u Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb (HAAB) i u Slavonskoj banci d.d. Osijek. Zahtjev je prihvaćen, s obzirom da je BLB u novom zahtjevu dostavljenom HNB-u 28. kolovoza 2007. prihvatio sve uvjete koje je postavio HNB nakon srpanjskog odbijanja prvog zahtjeva.
Kupnjom Hypo Alpe-Adria-Bank International AG iz Klagenfurta, BLB je posredno stekao vlasničke udjele i u svim društvima-kćerima, uključujući i dvije banke u Hrvatskoj. Za vlasničku promjenu u tim bankama BLB mora pribaviti i suglasnost hrvatske središnje banke. Imajući u vidu negativna iskustva s BLB-om kao svojedobnim vlasnikom Riječke banke d.d. Rijeka, kao i to da u prvom zahtjevu, dostavljenom u svibnju ove godine, nisu bila uključena odgovarajuća kvalitetna jamstva da se slična situacija ne ponovi, HNB je taj zahtjev 11.srpnja ove godine odbio.
Budući da BLB i nakon toga nije izgubio zanimanje za hrvatsko tržište, HNB je istaknuo minimalne uvjete koje BLB mora ispuniti ukoliko namjerava uputiti novi zahtjev. Među njima su obveza pojašnjenja razloga napuštanja Riječke banke u kriznoj situaciji i javna isprika štedišama te banke zbog takvog postupka; provedba dubinskog snimanja poslovanja u obje novostečene banke u Hrvatskoj; procjena potencijalnih gubitaka u tim bankama i dokapitalizacija koja ih u potpunosti pokriva, uz postizanje i održavanje odgovarajuće stope adekvatnosti kapitala; unaprjeđenje sustava upravljanja i kontrole svih rizika; promptna primjena smjernica HNB-a za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
BLB je sve te zahtjeve prihvatio, a rezultati dubinskog snimanja banaka dodatno su potvrdili njihovu opravdanost. Slijedom toga, ove će godine HAAB biti dokapitaliziran s ukupno 250 milijuna eura (od čega je 150 milijuna već realizirano), a Slavonska banka sa 100 milijuna eura (dosad realizirano 30 milijuna). Time će stopa adekvatnosti kapitala biti podignuta na razinu iz sredine 2005. godine i tako održavana najmanje u slijedećih godinu dana: kod HAAB na 18,6 posto, a kod Slavonske banke 22,6 posto. Na taj način BLB je daleko više uključen u sređivanje stanja i rješavanje prisutnih problema u ovim dvjema bankama nego što je bilo predviđeno u njegovom prvom zahtjevu za suglasnost.
Nakon pobližeg snimanja stanja, BLB je ocijenio neophodnom reviziju sustava upravljanja i kontrole svih rizika u obje banke, te njihovo neodložno usklađivanje sa standardima bankovne grupe u čiju vlasničku strukturu se uključuju. Imajući u vidu pomake koje je u nekoliko posljednjih godina BLB ostvario u svom poslovanju i upravljanju rizicima, kao i saznanje da ta banka primjenjuje nacionalnu regulativu koja je u potpunosti usklađena sa zahtjevima Europske unije, za očekivati je da će i to pridonijeti poboljšanju stanja i stabilnosti budućeg poslovanja dviju ovdašnjih banaka.
U razmatranju novog zahtjeva BLB-a uzete su u obzir sve iznijete činjenice, pa i profesionalna spremnost njemačkih bankara na suradnju tijekom njegove pripreme. Imajući sve to u vidu, središnja banka odlučila je - unatoč neprihvatljivom postupanju u krizi Riječke banke početkom 2002. godine - novi zahtjev BLB-a prihvatiti i dopustiti mu povratak na hrvatsko tržište. Takva odluka donijeta je s uvjerenjem da su iz prethodnog iskustva i dosadašnjih zbivanja izvučene pouke, korisne ne samo za BLB i njegove banke-kćeri nego i za hrvatski bankovni sustav u cjelini.
Na ovoj sjednici prihvaćen je i zahtjev povezanog društva Berlin & Co Capital S.á.r.l. iz Luksemburga za indirektno stjecanje vlasničkog udjela većeg od 20 posto u spomenutim dvjema bankama u Hrvatskoj.
Razmotreni su i odobreni zahtjevi nadzornih odbora triju banaka kojima je zatražena suglasnost središnje banke za imenovanje članova uprave. Suglasnost su dobili Gian Luigi Bonfe, kandidat za člana uprave Banke Kovanica d.d. Varaždin; Tomasz Jerzy Taraba kao predsjednik i Dieter Hornbacher kao član uprave Volksbank d.d. Zagreb, te Ivan Ostojić, koji će biti član uprave Wüstenrot stambene štedionice d.d. Zagreb.