Inflacija i dalje niska

Objavljeno: 10.7.2002.

Na sjednici održanoj u srijedu, 10. srpnja 2002. godine Savjet Hrvatske narodne banke, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio je novčana i gospodarska kretanja u proteklom razdoblju i projekciju monetarne politike za treće tromjesečje 2002. godine te donio više odluka iz svoje nadležnosti.

Raspoloživi pokazatelji govore o uzlaznom trendu gospodarske aktivnosti. U prvom tromjesečju 2002. ostvaren je rast bruto domaćeg proizvoda od 4,6 posto, na što je najveći utjecaj imao rast investicija i osobne potrošnje. Najveći godišnji rast zabilježen je u građevinarstvu (15,2 posto) i trgovini (12 posto). Industrijska proizvodnja povećana je u prvih pet mjeseci ove godine 3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. S obzirom na značajan rast uvoza opreme, i u narednom se razdoblju može očekivati dinamična gospodarska aktivnost.

Inflacija je i dalje niska: godišnja stopa rasta maloprodajnih cijena iznosila je u lipnju 2,2 posto (u lipnju 2001. godine bila je 4,9 posto), a stopa temeljne inflacije 1,0 posto (u lipnju prošle godine bila je 4,4 posto).

Aprecijacijski pritisci zabilježeni tijekom prethodnih mjeseci zbog povećanog deviznog priljeva bili su prisutni i u lipnju. Hrvatska narodna banka svojim je intervencijama na deviznom tržištu, u okviru kojih je u protekla tri mjeseca od banaka ukupno otkupljeno 342,2 milijuna eura (173,1 milijun eura u lipnju), što je najsnažnije prisustvo središnje banke na deviznom tržištu u drugom tromjesečju u proteklih nekoliko godina, uspjela oslabiti te pritiske. Suprotno kretanjima u lipnju, u prvim danima srpnja tečaj kune prema euru karakterizira blaga deprecijacija. U nastojanju da održi stabilnost tečaja, HNB će i nadalje odgovarajućim mjerama sprječavati izraženije oscilacije tečaja u smjeru aprecijacije ili deprecijacije.

Bitno obilježje bankovnog sustava i dalje je visoka likvidnost.

Savjet HNB-a suglasio se na ovoj sjednici s prijedlozima nadzornih odbora nekoliko banaka za imenovanje predsjednika i članova uprava banaka. Tako je Dražen Božić dobio suglasnost da postane član uprave Dubrovačke banke d.d. Dubrovnik, Tomislav Vuić predsjednik uprave Erste & Steiermärkische Bank d.d. Zagreb, Petar Radaković predsjednik uprave, a Sava Dalbokov i Slađana Jagar članovi uprave Riječke banke d.d. Rijeka. Tadija Vrdoljak dobio je suglasnost da postane član uprave Slavonske banke d.d. Osijek, Ivan Malada predsjednik uprave i Joško Vukušić član uprave Splitsko-dalmatinske banke d.d. Split. Cassa di Risparmio di Trieste - Banca S.p.A. Trst dobila je suglasnost za stjecanje 8,144 posto dionica s pravom glasa u Cassa di Risparmio di Trieste - Banca d.d. Zagreb, čime će se udio talijanske banke u hrvatskoj banci-kćeri povećati na 80,201 posto.