Pripreme za operacije na otvorenom tržištu

Objavljeno: 9.3.2005.

Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici razmotrio tromjesečno izvješće o gospodarskim i novčanim kretanjima, izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama u 2004. godini, te izvješće o stanju u bankovnom sustavu u posljednjem tromjesečju prošle godine. Uz to, Savjet HNB-a donio je više odluka neophodnih za početak operacija na otvorenom tržištu, kao novog instrumenta upravljanja likvidnošću, kojim će se smanjiti oscilacije na novčanom tržištu i stabilizirati kamatne stope. Savjet HNB-a donio je na ovoj sjednici i nekoliko odluka koje znače daljnji korak u liberalizaciji financijskih odnosa s inozemstvom.

Očekuje se da bi Hrvatska narodna banka s operacijama na otvorenom tržištu mogla započeti, kao što je i planirano, početkom travnja. Predviđena su tri osnovna tipa operacija: redovite operacije na otvorenom tržištu, operacije fine prilagodbe i strukturne operacije. Redovite operacije, kojima bi se osiguravao financijskom sektoru najznačajniji dio likvidnosti, izvodile bi se jednom tjedno, kao obratne repo operacije, putem standardnih aukcija, a kao kolateral prihvaćat će se trezorski zapisi Ministarstva financija u kunama. Operacije fine prilagodbe provodit će se ad hoc, radi povećanja ili povlačenja likvidnosti i smirivanja neočekivanih fluktuacija kamatnih stopa na tržištu te njihova učestalost i dospijeće nisu standardizirani, a provode se putem repo ili obratnih repo operacija, izravnih kupnji ili prodaja vrijednosnih papira i deviza, te deviznih swapova, uz ograničeni broj sudionika na aukcijama. Strukturne operacije predviđaju se za dugoročnije prilagodbe likvidnosti, te su tome prilagođene i njihove karakteristike.

U početku će se operacije na otvorenom tržištu koristiti u skromnijem opsegu, prvenstveno kao repo operacije za upravljanje likvidnošću, no repo stopa bi trebala s vremenom postati referentna stopa na našem novčanom tržištu. Gornju granicu u kamatnom rasponu predstavljala bi kamatna stopa na lombardne kredite, koji bi se mogli koristiti na kraju svakog radnog dana (a ne kao do sada, samo pet dana u mjesecu), uz zalog Trezorskih zapisa u iznosu 90 posto nominalne vrijednosti, a s prekonoćnim dospijećem. Donja granica u kamatnom rasponu bila bi kamatna stopa na novčane depozite banaka kod HNB-a.

Radi veće protočnosti transakcija tijekom radnog dana, banke će od srpnja (kad se počne primjenjivati sustav DVP (isporuka uvjetovana izvršenim plaćanjem) i bruto načelo namire, moći koristiti i unutardnevni kredit, uz kolateral kakav je predviđen i za lombardni kredit. Taj kredit odobravat će se u okviru limita za namiru i bit će beskamatan, no mora se vratiti na kraju radnog dana i ako banka to ne učini, to će se automatski smatrati zahtjevom za lombardni kredit u iznosu negativnog stanja na računu i tako će se tretirati.

Danas donijetom Odlukom o kamatnim stopama i naknadama HNB-a predviđeno je da kamatna stopa na lombardne kredite i nadalje bude 9,5 posto, a na novčane depozite kod HNB-a središnja banka plaćat će 0,5 posto godišnje. Na izdvojena sredstva kunskog dijela obvezne pričuve (70 posto) HNB će plaćati bankama 1,25 posto godišnje, dok se za dio obvezne pričuve koji banke održavaju na svojim računima kamate neće plaćati.

Savjet HNB-a donio je i odluku koja domaćim rezidentima propisuje slobodnije uvjete i način ulaganja u strane vrijednosne papire i u udjele u stranim investicijskim fondovima, a izmijenjena je i regulacija uvjeta pod kojima nerezidenti ulažu u domaće vrijednosne papire i udjele u domaćim investicijskim fondovima ili izdaju kratkoročne vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj.

Savjet HNB suglasan je s prijedlozima nadležnih nadzornih odbora da Hypo Alpe-Adria Bank d.d. Zagreb za člana uprave imenuje Krešimira Starčevića, da članica uprave Slavonske banke d.d. Osijek postane Branka Štinc, a članica uprave banke Vaba d.d. Varaždin bude mr. Manda Ciprić.