Priopćenje u povodu Dana štednje, 31. listopada 2001.

Objavljeno: 31.10.2001.

Štednja hrvatskih građana već dvije godine snažno raste. Odraz je to povratka povjerenja u domaći bankarski sustav, koje je bilo narušeno krajem devedesetih zbog poteškoća u nekoliko banaka. Jačanju povjerenja zasigurno pridonosi konsolidacija i jačanje konkurencije u bankovnom sektoru.

Ukupna štednja hrvatskih građana iznosila je krajem rujna 53,7 milijardi kuna, što je za 21,3% više nego na isteku prošle godine ili 29,4% više nego prije godinu dana. Štednja građana čini 80% ukupnih depozita i predstavlja najvažniji izvor financiranja kredita banaka.

Visoka ovogodišnja stopa rasta štednje nastavak je tendencije započete 2000. godine kada je štednja građana rasla 23,3%. Iako stope rasta štednje stanovništva u zadnje dvije godine zaostaju za stopama rasta štednje sredinom devedesetih godina, kada su iznosile i preko 50%, treba imati na umu da povećana osnovica utječe na nižu stopu rasta. Tako je u prošloj godini štednja povećana 8,4 milijarde kuna, dok je u samo devet mjeseci ove godine porasla 9,5 milijardi kuna.

Većina hrvatskih građana i nadalje štedi u stranim valutama - krajem rujna čak 92,9% ukupne štednje građana bilo je u devizama. Najzastupljenije su tzv. valute eura sa udjelom preko 80% ukupne devizne štednje, dok samo njemačka marka čini oko 68% ukupnih deviznih depozita. Američki dolar čini oko 17% deviznih depozita građana, a švicarski franak oko 3%. Skoro uvođenje eura nije bitno narušilo strukturu devizne štednje, pa je za pretpostaviti da građani imaju povjerenja u novu europsku valutu.

Povjerenje građana u domaće banke odražava i ročna struktura štednje: krajem rujna oročena štednja činila je 70% ukupne štednje, dok je udjel štednje po viđenju bio 30%.

Do kraja godine očekuje se dodatno ubrzanje rasta štednje zbog polaganja gotovine na devizne račune u poslovnim bankama uoči uvođenja eura u gotovinskom obliku u 12 zemalja Europske unije. Procjenjuje se da hrvatski građani drže značajan iznos stranog novca u gotovinskom obliku, ponajviše u euro valutama. Za očekivati je da će većina tog novca biti položena u domaće banke, čime će štednja dodatno porasti. Priljev gotovine u banke već je započeo, a trebao bi se intenzivirati tijekom idućih mjeseci.