U sklopu objave statistike financijskih računa^[1] Hrvatska narodna banka javno objavljuje podatke o stanjima financijske imovine i obveza cijeloga gospodarstva i pojedinih institucionalnih sektora – nefinancijskih društava, kućanstava, opće države i financijskog sektora, u određenom trenutku. Financijska netovrijednost gospodarstva ili nekog njegova dijela izračunava se kao razlika između stanja njegove financijske imovine (npr. dani krediti i depoziti, ulaganja u vrijednosnice i udjele) i stanja njegovih financijskih obveza (npr. primljeni krediti i depoziti, priljevi na osnovi izdanih vrijednosnica), pri čemu ukupne financijske obveze uključuju dužničke obveze kao i procijenjenu financijsku vrijednost kapitala.

Na kraju četvrtog tromjesečja 2023.(Slika 1.) financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 444 mlrd. EUR, što je povećanje od 9,1 mlrd. EUR u tom tromjesečju i povećanje od 40,9 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. Istodobno su financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile 460 mlrd. EUR, a povećale su se za 9,1 mlrd. EUR u tromjesečju odnosno za 40,1 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. U odnosu na BDP financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju četvrtog tromjesečja 2023. iznosila je 580% godišnjeg BDP-a, što je povećanje od 0,2 postotna boda u tom tromjesečju i smanjenje od 8,9 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana. Financijske obveze hrvatskoga gospodarstva smanjile su se za 0,3 postotna boda u tromjesečju, dok su se u razdoblju od godinu dana smanjile za 12,6 postotnih bodova, te su na kraju četvrtog tromjesečja 2023. dosegnule razinu od 602% godišnjeg BDP-a. Time je u četvrtom tromjesečju 2023. stabiliziran omjer imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva i BDP-a.

Slika 1. Financijska imovina i financijske obveze hrvatskoga gospodarstva
 

Na kraju četvrtog tromjesečja 2023. (Slika 2.) ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 89 mlrd. EUR ili 2,5% više nego na kraju prethodnog tromjesečja odnosno u razdoblju od godine dana financijska imovina kućanstava porasla je za 6,2 mlrd. EUR ili 7,4%. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 25 mlrd. EUR, što je porast od 2,0% u usporedbi s krajem prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijske obveze kućanstava povećale su se za 2,1 mlrd. EUR ili 9,5%. Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 64,4 mlrd. EUR ili 2,7% više nego na kraju prethodnog tromjesečja (odnosno 4,0 mlrd. EUR ili 6,7% više nego prije godinu dana). Time je netovrijednost sektora kućanstava nastavila s postupnim rastom koji je započeo u drugom tromjesečju 2022., nedugo nakon završetka razdoblja ubrzanog rasta koje je trajalo od drugog tromjesečja 2020. do četvrtog tromjesečja 2021.

Slika 2. Stanje financijskih računa sektora kućanstava^[2]
 

Na kraju četvrtog tromjesečja 2023. (Slika 3.) ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila je 129 mlrd. EUR, tj. 1,0% više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 185 mlrd. EUR, što je rast od 0,8% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Rezultat takvih kretanja bilo je neznatno smanjenje financijske netovrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća na –56,3 mlrd. EUR, što je za 0,1% manje nego na kraju prethodnog tromjesečja.

Slika 3. Stanje financijskih računa sektora nefinancijskih poduzeća

Vremenske serije statističkih podataka: Financijski računi

1. Statistika financijskih računa prikazuje pokazatelje stanja te transakcija, vrijednosnih usklađenja i ostalih promjena financijske imovine i obveza u gospodarstvu, raspoređene po sektorima i financijskim instrumentima, na osnovi trenutačno dostupnih izvora podataka. Izvori podataka jesu monetarna statistika i statistika odnosa s inozemstvom HNB-a, statistička izvješća Hanfe, godišnja izvješća nefinancijskih poduzeća koja prikuplja Financijska agencija, izvješća o vlasničkim udjelima opće države u poduzećima Ministarstva financija RH, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Centra za restrukturiranje i prodaju, podaci o dugu opće države Ministarstva financija i HNB-a te izvješća o trgovanju na Zagrebačkoj burzi. ↑

2. Sektor kućanstava uz kućanstva uključuje i neprofitne institucije koje služe kućanstvima (udruge građana i sl.). ↑