U sklopu objave statistike financijskih računa^[1] Hrvatska narodna banka javno objavljuje podatke o stanjima financijske imovine i obveza cijeloga gospodarstva i pojedinih institucionalnih sektora – nefinancijskih društava, kućanstava, opće države i financijskog sektora, u određenom trenutku. Financijska netovrijednost gospodarstva ili nekog njegova dijela izračunava se kao razlika između stanja njegove financijske imovine (npr. dani krediti i depoziti, ulaganja u vrijednosnice i udjele) i stanja njegovih financijskih obveza (npr. primljeni krediti i depoziti, priljevi na osnovi izdanih vrijednosnica), pri čemu ukupne financijske obveze uključuju dužničke obveze kao i procijenjenu financijsku vrijednost kapitala.

Na kraju drugog tromjesečja 2024. (Slika 1.) financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 462 mlrd. EUR, što je povećanje od 6,3 mlrd. EUR u tom tromjesečju i povećanje od 35,0 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 485 mlrd. EUR, a povećale su se za 6,8 mlrd. EUR u tromjesečju odnosno za 33,8 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. U odnosu na BDP financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju drugog tromjesečja 2024. iznosila je 564% godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 5,3 postotna boda u tom tromjesečju i smanjenje od 21,5 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP smanjile su se za 5,4 postotna boda u tromjesečju, dok su se u razdoblju od godinu dana smanjile za 26,6 postotnih bodova, te su na kraju drugog tromjesečja 2024. dosegnule razinu od 593% godišnjeg BDP-a. Time se nastavio trend smanjivanja stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP zbog manjeg rasta njihove vrijednosti u odnosu na rast tromjesečnog BDP-a.

Slika 1. Financijska imovina i financijske obveze hrvatskoga gospodarstva

Na kraju drugog tromjesečja 2024. (Slika 2.) ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 100 mlrd. EUR ili 2,8% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, a u razdoblju od godine dana porasla je za 10,0 mlrd. EUR ili 11,1%. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 27 mlrd. EUR, što je porast od 3,1% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijske obveze kućanstava povećale su se za 2,7 mlrd. EUR ili 11,1%. Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 73,7 mlrd. EUR ili 2,7% više nego na kraju prethodnog tromjesečja (odnosno za 7,4 mlrd. EUR ili 11,1% više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine). Time je netovrijednost sektora kućanstava nastavila s postupnim rastom koji je započeo u drugom tromjesečju 2022.

Slika 2. Stanje financijskih računa sektora kućanstava^[2]

Na kraju drugog tromjesečja 2024. (Slika 3.) ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila je 135 mlrd. EUR, tj. 1,3% više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 206 mlrd. EUR, što je rast od 1,7% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Rezultat takvih kretanja bilo je smanjenje financijske netovrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća na –71,0 mlrd. EUR, što je za 2,3% manje nego na kraju prethodnog tromjesečja.

Slika 3. Stanje financijskih računa sektora nefinancijskih poduzeća

Vremenske serije statističkih podataka: Financijski računi

1. Statistika financijskih računa prikazuje pokazatelje stanja te transakcija, vrijednosnih usklađenja i ostalih promjena financijske imovine i obveza u gospodarstvu, raspoređene po sektorima i financijskim instrumentima, na osnovi trenutačno dostupnih izvora podataka. Izvori podataka jesu monetarna statistika i statistika odnosa s inozemstvom HNB-a, statistička izvješća Hanfe, godišnja izvješća nefinancijskih poduzeća koja prikuplja Financijska agencija, izvješća o vlasničkim udjelima opće države u poduzećima Ministarstva financija RH, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Centra za restrukturiranje i prodaju, podaci o dugu opće države Ministarstva financija i HNB-a te izvješća o trgovanju na Zagrebačkoj burzi. ↑

2. Sektor kućanstava uz kućanstva uključuje i neprofitne institucije koje služe kućanstvima (udruge građana i sl.). ↑