Sažetak

• Saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance tijekom prvog tromjesečja 2025. iznosio je –3,65 mlrd. EUR, a u istom tromjesečju prethodne godine bio je –2,78 mlrd. EUR.
• Na financijskom računu platne bilance tijekom prvog tromjesečja 2025. zabilježen je saldo od –4,09 mlrd. EUR, a u istom tromjesečju prethodne godine –2,62 mlrd. EUR.
• Neto stanje međunarodnih ulaganja na kraju prvog tromjesečja 2025. iznosilo je –27,1 mlrd. EUR. U odnosu na kraj prvog tromjesečja 2024. negativan saldo povećao se za 2,83 mil. EUR, a njegov se omjer s BDP-om povisio s –30,4% na –31,2%.
• Stanje bruto inozemnog duga na kraju prvog tromjesečja 2025. iznosi 57,8 mlrd. EUR ili 66,7% BDP-a.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance (Slika 1.) u prvom je tromjesečju 2025. ostvaren manjak od 3,65 mlrd. EUR, što znači smanjenje salda za 0,87 mlrd. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Smanjenju je najviše pridonio podračun robe, čiji se negativan saldo povećao za 511 mil. EUR. Pozitivna salda na podračunu usluga i podračunu primarnog dohotka smanjila su se u odnosu na isto tromjesečje prošle godine za 209,4 mil. EUR odnosno 177,9 mil. EUR. Pozitivan saldo podračuna sekundarnog dohotka povećao se za 12,1 mil. EUR.^[1] Pozitivan saldo kapitalnih transakcija veći je za 10,3 mil. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.

Slika 1. Platna bilanca – tekući i kapitalni račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Saldo na financijskom računu platne bilance (razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza) u prvom je tromjesečju 2025. iznosio –4,09 mlrd. EUR u odnosu na –2,62 mlrd. EUR u istom tromjesečju prethodne godine (Slika 2.). To je ponajprije rezultat povećanja novostečenih neto obveza na osnovi ostalih ulaganja za 2,59 mlrd. EUR, dok su se istodobno novostečene neto obveze na osnovi izravnih ulaganja povećale za 299,1 mil. EUR. Novostečena neto imovina na osnovi portfeljnih ulaganja ostala je pozitivna i povećala se za 549,6 mil. EUR, dok su se novostečene neto obveze na osnovi financijskih izvedenica smanjile s ̶ 469 mil. EUR na ̶ 116 mil. EUR. Međunarodne pričuve u prvom tromjesečju 2025. zabilježile su povećanje vrijednosti od 338 mil. EUR u odnosu na smanjenje vrijednosti od 187 mil. EUR u istom tromjesečju prethodne godine.

Slika 2. Platna bilanca – financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja (Tablica 1.), kumulativni manjak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 705 mil. EUR ili 0,8% BDP-a, u odnosu na višak od 172 mil. EUR, odnosno 0,2% BDP-a u 2024. godini. Za posljednja četiri tromjesečja vidljiv je i kumulativni manjak na financijskom računu od 684 mil. EUR ili 0,8% BDP-a, u odnosu na višak od 776 mil. EUR ili 0,9% BDP-a, koliko je on iznosio u 2024. godini.

Tablica 1. Platna bilanca

^* Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Napomena: Pozitivna neto vrijednost u Tablici 1. i na Slici 2. za pojedinu komponentu financijskog računa označuje da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina veće od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto odljev kapitala u inozemstvo. Negativna vrijednost znači da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina manje od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto priljev kapitala iz inozemstva.
Izvor: HNB

Neto stanje međunarodnih ulaganja (Slika 3.) na kraju prvog tromjesečja 2025. iznosilo je –27,1 mlrd. EUR, s udjelom u BDP-u od –31,2%. U odnosu na kraj prvog tromjesečja 2024. negativan saldo povećao se za 2,83 mil. EUR, odnosno za 0,8 postotnih bodova BDP-a.

Slika 3. Stanje međunarodnih ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćene su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalog.
Izvor: HNB

Omjer neto dužničkih ulaganja i BDP-a smanjio se s 10,6% na kraju 2024. na 5,5% na kraju prvog tromjesečja 2025., dok se omjer neto vlasničkih ulaganja i BDP-a promijenio s –37,9% na –36,8%. Za usporedbu, omjer neto dužničkih ulaganja i BDP-a na kraju prvog tromjesečja 2024. iznosio je 3,8%, a kod neto vlasničkih ulaganja –34,3%.

Slika 4. Omjer stanja međunarodnih ulaganja i BDP-a prema vrsti ulaganja

Stanje bruto inozemnog duga (Slika 5.) na kraju prvog tromjesečja 2025. iznosilo je 57,8 mlrd. EUR ili 66,7% BDP-a, što je za 1,6 mlrd. EUR i za 1 postotni bod BDP-a više nego na kraju 2024. godine. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (87,7% ukupnoga bruto inozemnog duga) veće je u odnosu na kraj 2024. za 1,8 mlrd. EUR ili za 1,3 postotna boda kada se promatra omjer duga i BDP-a.

Slika 5. Stanje bruto inozemnog duga^[2]

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Primarni dohodak sastoji se od naknada zaposlenicima i dohotka od ulaganja (zadržana dobit, dividende, kamate). Sekundarni dohodak odnosi se na tekuće transfere (radničke doznake, mirovine, poklone i pomoći, poreze i doprinose, tokove sredstava u sklopu međunarodne suradnje). ↑

2. Ulaskom Republike Hrvatske u europodručje došlo je do porasta bruto inozemnog duga za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava. Taj iznos čini razliku između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju. Nadalje, taj iznos obveza umanjen je za iznos procjene iznosa euronovčanica koje se nalaze u optjecaju u Republici Hrvatskoj, a koje su izdane iz ključa ESB-a drugih zemalja članica europodručja. Na strani inozemnih potraživanja evidentira se samo iznos razlike između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju, pa je učinak na stanje neto inozemnog duga povoljan s obzirom na to da je stanje potraživanja veće od stanja obveza. ↑