Hrvatska mora postati konkurentnija

Objavljeno: 30.9.2016.

Na pitanje Zorana Šprajca, urednika i voditelja emisije RTL Direkt, o navodnim pregovorima Vlade i banaka povezanima s konverzijom kredita u švicarskim francima i potencijalnom lošem ishodu, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić naglasio je da tužbu pred arbitražnim sudom u Washingtonu i početak procesa od strane Europske komisije trebamo shvatiti ozbiljno. Istaknuo je da Vlada treba braniti državne interese koje prije svega treba dobro definirati, a potom odabrati tim ljudi koji će na najbolji način znati obraniti te nacionalne interese. Na sugestiju voditelja kako se podrazumijeva da je nacionalni interes da država ne plati ništa guverner Vujčić odgovorio je da je nacionalni interes imati zemlju koja ima potencijalni visok rast BDP-a, bogato stanovništvo, visoke investicije i dobre uvjete za poslovanje, a sutra će biti jedna od bogatijih zemalja Europske unije. S tim u vezi, također treba definirati vlastitu strategiju, odabrati ljude koji znaju ostvariti tu strategiju te u sklopu nje voditi i ova dva, za sada, otvorena procesa.

Na upit voditelja o tome koji od dva navedena procesa smatra opasnijim, guverner je ukazao na povezanost, ali i na razlike među tim procesima. Različiti su utoliko što se u procesu arbitraže postavlja pitanje izgubljene dobiti koju treba dokazati, kolika je ona bila i postoji li eventualno pravo na odštetu i u kojoj mjeri. U slučaju Europskog suda, ako bi došlo do procesa, u prvom redu ustanovljuje se je li povrijeđena pravna stečevina Europske unije te sud svoju odluku određuje u skladu s tim. Guverner je naglasio da ne vidi mnogo koristi od javnih izjava o ovim procesima, te da bi bilo dobro da političari u tome budu suzdržani, jer ne vidi na koji način javna rasprava o mogućim odgovorima može u ovom trenutku koristiti Hrvatskoj. "Treba se jednostavno dobro pripremiti za te procese i ne komentirati ih pretjerano u javnosti. U krajnjoj liniji, da je general Červenko 1995. na televiziji unaprijed najavljivao Oluju, nisam siguran da bi baš dobro uspjela", poručio je guverner.

Dobro je da rastu krediti u kunama

Na upit o tome treba li biti oprezan prema sve većoj ponudi kredita u kunama, guverner je potvrdio da je dobro da je kuna postala glavni instrument financiranja građana. "U ovom trenutku mogu reći da je već 40% plasmana stanovništvu i poduzećima u kunama, što je s 23% otprilike 2012. veliko povećanje. U ovom trenutku padaju plasmani u devizama, znači prvenstveno u eurima i sektoru stanovništva i poduzeća, i rastu kunski krediti. To je dobro zbog toga jer smanjuje tečajni rizik kojem su građani i poduzeća izloženi – njihovi prihodi su prvenstveno u domaćoj valuti. To se događa zbog toga što su ljudi svjesniji tečajnog rizika, s jedne strane, pa je veća potražnja za kunskim kreditima. S druge strane, zbog toga što je HNB kreirao vrlo veliku količinu kuna i banke se sad natječu naći klijente. I to se onda sve događa i u ozračju, odnosno okruženju, vrlo brzog pada kamatnih stopa, u kojem su se stope na europske i na kunske kredite vrlo približile."

O trendu oporavka države guverner je napomenuo da je unatoč fazi oporavka Hrvatska i dalje nekonkurentna zemlja, dodavši: "U Hrvatskoj je i dalje potrebno napraviti sve one strukturne reforme koje do sada nisu poduzete kako bi postala konkurentnija i proizvodnija zemlja. I Hrvatska je još uvijek isto tako vulnerabilna jer ima i relativno visok vanjski dug, znači preko 100% BDP-a, i javni dug koji je 86% BDP-a. To su činjenice koje zahtijevaju da nova Vlada bude vrlo proaktivna i čini stvari koje su potrebne u smislu reforme, da ne pomisle slučajno da je evo sad sve u redu i ne treba puno raditi."

Glede monetarne politike Europske središnje banke i bojazni od još većega financijskog sloma od onog 2008., guverner je ocijenio da je takva politika dosta ekstremna te da ulaskom u područje negativnih kamatnih stopa s vremenom sigurno postaje manje efikasna, kreirajući pritom sve više rizika. "Ti rizici su u ovom trenutku ustvari prvenstveno na strani mirovinskih fondova, osiguranja, životnih osiguranja koja više nisu u stanju u principu osigurati one dohotke u budućnosti svojim članovima koje su im možda obećali ili koje su ovi očekivali. U onom trenutku kada im priopće da njihova mirovina ili životno osiguranje neće biti na razini njihovog očekivanja, ljudi u načelu ne počinju više trošiti nego više štedjeti, i u tom času imamo opasnost da monetarna politika postane kontraproduktivna i da de facto dovede do veće štednje, a ne potrošnje, te onda imate daljnju kontrakciju BDP-a, a ne rast BDP-a. S druge strane se otvara pitanje rasta cijena financijske imovine na tržištima uz ovakve uvjete uz vrlo niske ili čak negativne kamatne stope, gdje može doći opet do mjehura i napuhavanja cijena i cijena dionica i obveznica, pa i nekretnina u nekim zemljama", smatra guverner Vujčić.