Ocjena koristi i troškova uvođenja eura u Hrvatskoj

Objavljeno: 17.11.2017.

U Okrugloj dvorani Hrvatske narodne banke održana je 16. studenoga konferencija na kojoj su predstavljeni radovi istraživača i analitičara HNB-a

"Na današnjem skupu predstavljamo analitičke radove koji su u podlozi Strategije za uvođenje eura kao službene valute Hrvatske, a  s ciljem poticanja stručne rasprave u javnosti", rekao je u pozdravnom govoru viceguverner HNB-a Vedran Šošić izrazivši namjeru da ovakva konferencija postane tradicionalan događaj na kojemu bi se krajem svake godine predstavljali istraživački radovi o svim relevantnim temama koje su obilježile tu godinu.

Maroje Lang, glavni savjetnik u Sektoru istraživanja HNB-a, predstavio je glavne odrednice Strategije, kao polazišne točke za pokretanje procesa uvođenja eura. Ona sadržava analizu ekonomskih koristi i troškova, opis postupka uvođenja eura i strateške odrednice ekonomske politike potrebne za proces uvođenja te valute. Naglašena je i činjenica da nije realno govoriti o ciljanom datumu uvođenja, jer prethodno moramo ispuniti brojne preduvjete, a finalni go-ahead nikako ne ovisi samo o nama. Glavna je poruka Strategije da će Hrvatska uvođenjem eura ostvariti znatne i trajne koristi koje su mnogo veće od uglavnom jednokratnih troškova. "I zato je Hrvatskoj u cilju započeti proces uvođenja eura, a sada je za to pogodno vrijeme. Moramo ionako voditi politike koje će povećati stopu potencijalnog rasta, kao i ozbiljnu fiskalnu politiku, bez obzira na to htjeli ili ne htjeli uvesti euro", naglasio je Lang.

Rad Davora Kunovca i Nine Pavić "Može li uvođenje eura u Hrvatskoj smanjiti trošak zaduživanja?" dao je odgovor koji glasi: Uvođenje eura moglo bi utjecati na smanjenje premije za rizik Hrvatske i pridonijeti smanjenju kamatne stope na novo zaduživanje države. Rezultati analize pokazali su da je visok stupanj financijske euroizacije relevantan indikator pri objašnjavanju dinamike CDS premije i kreditnog rejtinga država. Iz tog razloga, visoka razina domaće financijske euroizacije mogla bi značiti da će Hrvatska imati iznadprosječno pozitivan učinak na cijenu zaduživanja države nakon uvođenja eura. "Pokazali smo i jednostavnim modelom da bi pad premije za rizik Hrvatske mogao utjecati na smanjenje kamatnih stopa banaka na kredite, što naposljetku može imati posljedice vidljive u ukupnoj realnoj aktivnosti", objasnila je Pavić.

Da zajednička valuta povećava transparentnost te smanjuje transakcijske troškove i neizvjesnosti povezane s valutnim rizikom, pokazao je rad Maje Bukovšak, Andrijane Ćudine i Nine Pavić pod nazivom "Uvođenje eura u Hrvatskoj: mogući učinci na međunarodnu razmjenu i ulaganja".  Očekivane koristi za Hrvatsku blago su pozitivne zbog visoke razine trgovinske i financijske integracije s europodručjem i veće relativne važnosti turizma u Hrvatskoj, no znatno su manje od vidljivih pozitivnih učinaka ulaska Hrvatske u Europsku uniju, smatraju autorice. Pritom bi se nakon uvođenja eura razmjena robe mogla blago povećati, dok bi malo vidljiviji učinak mogao biti prisutan u turističkoj djelatnosti, iako autorice upozoravaju i na rizike povezane s mogućim porastom cijena turističkih usluga.  Također, smanjenje tečajnih neizvjesnosti i rizika za makroekonomsku stabilnost moglo bi ohrabriti i inozemne ulagače.

Andreja Pufnik u svom je radu "Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj" zaključila da će doprinos uvođenja eura ukupnoj inflaciji u Hrvatskoj biti vrlo blag, tj. 0,2 postotna boda kada se govori o indeksu potrošačkih cijena. Slični rezultati dobiveni su i u istraživanjima u zemljama koje su dosad uvele euro, a gdje učinak uvođenja eura na ukupnu inflaciju nije prelazio 0,3 postotna boda. Navela je da su glavni faktori koji mogu potaknuti rast cijena tijekom konverzije mogućnost da poduzeća češće zaokružuju cijene naviše te prelijevaju troškove konverzije na potrošače zbog, primjerice, troškova informatičkih usluga ili troškova tiskanja cjenika.

"Usklađenost poslovnih ciklusa i ekonomskih šokova između Hrvatske i država europodručja" rad je autora Karla Kotarca, Davora Kunovca i Rafaela Ravnika, u kojemu pokazuju da je usklađenost poslovnih ciklusa između Hrvatske i zemalja jezgre europodručja relativno visoka te da su simetrični (zajednički) šokovi dominantni za objašnjavanje dinamike domaćeg BDP-a, pri čemu njihova važnost kontinuirano raste. Iz provedene analize zaključuju kako potencijalni ulazak u Europsku monetarnu unije i time povezani gubitak autonomne monetarne politike ne bi trebao biti znatan trošak za hrvatsku ekonomiju s aspekta mogućnosti protucikličkog djelovanja.

U radu "Perzistentnost euroizacije u Hrvatskoj" Mirna Dumičić, Igor Ljubaj i Ana Martinis naglasili su kako činjenice upućuju da je euroizacija u Hrvatskoj iznimno perzistentna i kako ju je teško iskorijeniti, i to unatoč stabilnoj inflaciji i tečaju, izostanku valutnih i bankovnih kriza te višim kamatnim stopama na kunske depozite. Smatraju da je problem euroizacije moguće riješiti ili poticanjem uporabe domaće valute ili uvođenjem eura, a oboje zahtijeva iste preduvjete: zdravu ekonomsku politiku i smanjenje ekonomskih neravnoteža. Ipak, povećanje sklonosti ka štednji u domaćoj valuti može biti težak i dugotrajan proces s neizvjesnim ishodom koji se lako može preokrenuti, dok je uvođenje eura ireverzibilan proces s jasnim ishodom i trajnim uklanjanjem valutnog rizika, naglasio je Ljubaj.

Teorija optimalnih valutnih područja (OVP) definira kriterije koje bi svaka država trebala ispuniti kako bi mogla uspješno sudjelovati u monetarnoj uniji s drugim državama. Mislav Brkić i Ana Šabić u svom su radu "Je li euro optimalna valuta za Hrvatsku: ocjena korištenjem teorije optimalnih valutnih područja" zaključili da je prema toj teoriji euro optimalna valuta za Hrvatsku uzimajući u obzir kriterije trgovinske, financijske i političke integracije te kriterij usklađenosti poslovnih ciklusa. S druge strane, kriterij diversificiranosti gospodarstva nije zadovoljen, što se najbolje očituje u vrlo visokom udjelu sektora turizma u ukupnom izvozu i BDP-u. Osim što Hrvatska zadovoljava većinu kriterija teorije OVP-a, postoje i drugi argumenti u korist uvođenja eura u Hrvatskoj poput visoke izloženosti hrvatskoga gospodarstva valutnom riziku, što navedenom teorijom nije obuhvaćeno. Autori stoga zaključuju da je teorija OVP-a nepotpuna i da zato u današnje vrijeme ona ne može biti jedino mjerilo kada se odlučuje o članstvu u monetarnoj uniji.

Danijel Nestić (Ekonomski institut, Zagreb), Josip Tica (Ekonomski fakultet, Zagreb), Dražen Derado (Ekonomski fakultet, Split), Ante Žigman (HNB), Petar Sorić (Ekonomski fakultet, Zagreb), Tanja Broz (Ekonomski institut, Zagreb), Boris Cota (Ekonomski fakultet, Zagreb) i Marijana Ivanov (Ekonomski fakultet, Zagreb) činili su grupu moderatora i diskutanata koja je na tri panela konferencije dala svoje komentare, pohvale i prijedloge u vezi s predstavljenim radovima.