Boljim korištenjem EU fondova do bržeg rasta

Objavljeno: 21.10.2016.
Boljim korištenjem EU fondova do bržeg rasta

Rast BDP-a vjerojatno će biti viši nego što se očekivalo u projekcijama od prije nekoliko mjeseci, mogao bi u ovoj godini dosegnuti otprilike 2,5%, ili čak i nešto više od toga. U sljedećim bi se godinama rast mogao zadržati na sličnoj razini, ali takvu projekciju prati visok stupanj neizvjesnosti, rekao je viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić na konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija održanoj 20. listopada 2016. u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Nakon izlaganja Maximiliena Lambertsona, analitičara The Economist Inteligence Unit, o makroekonomskim trendovima i očekivanjima u EU-u i Republici Hrvatskoj, viceguverner je rekao da bi jačanje neto korištenja fondova EU i nadalje moglo djelovati na ubrzavanje rasta.

Viceguverner Šošić je objasnio trendove koji utječu na financijsku stabilnost te istaknuo da je donedavno fiskalna održivost bila jedan od ključnih rizika za financijsku stabilnost, ali neočekivano dobra fiskalna ostvarenja u protekloj i vrlo povoljna fiskalna kretanja u ovoj godini bitno smanjuju taj rizik. Smanjena premija za rizik odražava se i na domaće kamatne stope. To, zajedno s oživljavanjem rasta, popravlja sliku održivosti duga svih sektora ekonomije i smanjuje rizike.

Posebno se osvrnuo na tečajni rizik, koji se, iako strukturno na visokoj razini, također smanjuje zbog jačanja kunskoga kreditiranja i smanjenja inozemnog duga. S druge strane, kamatni rizik je porastao zbog povećanja udjela kredita s promjenjivom kamatnom stopom slijedom konverzije kredita u švicarskim francima. Izdvojio je i podatak da, prema istraživanju Hrvatske narodne banke, udio NRS-a kao referentne stope u kreditima stanovništvu premašuje udjele EURIBOR-a i LIBOR-a, koje su kreditne institucije ranije preferirale. Naglasio je ulogu Hrvatske narodne banke u informiranju i educiranju potrošača o rizicima koji proizlaze iz pojedinih elemenata kredita, pri čemu je konačna odluka o konkretnim parametrima kredita uvijek na potrošačima.

Faktor rizika koji se sve više ističe je rizik likvidnosti. Naime, depoziti postojano rastu, ali se istodobno mijenja struktura depozita u korist depozita na transakcijskim računima i štednih depozita, koji su mnogo osjetljiviji na poremećaje. Taj je rizik tim veći ima li se na umu činjenica da se rastućim iznosima kunskih depozita na tekućim računima banke koriste kako bi odobrile dugoročne potrošačke i stambene kredite u kunama.

Rezultati anketa pokazuju da se znatan dio malih i srednjih poduzeća suočava s poteškoćama u pristupu kreditima, što je vrlo često rezultat nedovoljnoga kapitala i nedostatka kolaterala. Monetarna politika tu ne može mnogo napraviti, ali može jačanje jamstvenih shema koje su u Hrvatskoj slabije razvijene nego u usporedivim zemljama, zaključio je viceguverner Šošić.

U panel-diskusiji osim Vedrana Šošića sudjelovali su i Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Saša Drezgić, zamjenik ministra financija, Petar Pierre Matek, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Ivan Jandrić, predsjednik Udruženja banaka HGK-a, i Marijan Kralj, član Udruženja osiguravatelja HGK-a.