Guverneri regije o financijskoj stabilnosti

Objavljeno: 1.4.2016.

U hotelu Lone u Rovinju u organizaciji Lider Media d.o.o. održan je 1. travnja 2016. godine 4. susret guvernera regije, zamišljen kao prilika za unaprjeđenje suradnje financijskih institucija našega najbližeg okružja i razmjenu iskustava u suzbijanju i ublažavanju posljedica financijskih kriza i ukupnom gospodarstvu.

Skup je otvorio guverner Češke narodne banke Miroslav Singer izlaganjem o financijskom sektoru u Češkoj i ulozi središnje banke. Opisao je razvoj bankovnog sustava u Češkoj te iskustvo integrirane supervizije financijskih tržišta u okolnostima financijske krize. Također, obrazložio je stav središnje banke o bankarskoj uniji, a završio je pregledom mjera makroprudencijalne politike koje poduzima češka središnja banka.

Okrugli stol na temu Financijska stabilnost: otvorena pitanja koji je moderirao ugledni ekonomist Velimir Šonje, bio je prigoda za raspravu o aktualnim izazovima s kojima se u smislu očuvanja financijske stabilnosti susreću središnje banke u regiji. Dimitar Bogov, guverner Narodne banke Makedonije, Milojica Dakić, guverner Centralne banke Crne Gore, dr. Boštjan Jazbec, guverner Banke Slovenije, Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, i Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, opisali su glavne elemente sustava povezane s financijskom stabilnošću u njihovim zemljama te objasnili ulogu koju u tome imaju njihove središnje banke.

Guverner Vujčić naglasio je pritom da je pridonošenje stabilnosti ukupnoga financijskog sustava među ciljeve hrvatske središnje banke uvršteno tek s izmjenama Zakona o HNB-u 2013. godine, no Hrvatska narodna banka i prije toga vodila je iznimno aktivnu politiku usmjerenu na jačanje otpornosti financijskog sustava te sprječavanje i usporavanje procesa akumulacije sistemskih rizika koji bi mogli ugroziti financijsku stabilnost. Istaknuo je i važnost osnivanja Vijeća za financijsku stabilnost, međuinstitucionalnog tijela sastavljenog od predstavnika HNB-a, Hanfe, Ministarstva financija i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Hrvatski guverner rekao je da ne postoje prepreke za punu primjenu članka 114 CRR-a, te da se – s obzirom na rokove koji preostaju do pune primjene - imamo mogućnost pripremiti za njegovo provođenje i omogućiti da ono prođe bez neželjenih posljedica. Sukladno knjigovodstvenim standardima, za potrebu određivanja pondera rizika, kunske izloženosti banaka prema RH tretiraju se identično bez obzira jesu li indeksirane u stranoj valuti ili nisu.

"Što se pak tiče dinamike NPL-ova, odnosno tzv. loših kredita, situacija se poboljšala", također je ustanovio hrvatski guverner i dodao da su "u 2014. godini banke otpisale otprilike milijardu kuna potraživanja, a 2015. čak gotovo tri milijarde kuna loših potraživanja. Potražnja otkupa tih potraživanja je porasla, a tvrtke koje se time bave u EU-u sve više se okreću manjim tržištima poput Hrvatske. U 2016. godini spremaju se novi otpisi potraživanja, što je vrlo pozitivno, a može biti i bolje jer to ovisi i o pravnom i regulatornom okviru, ali to još čekamo", zaključio je guverner Vujčić.

Guverneri regije raspravljali su i o specifičnim izazovima u provođenju mjera financijske stabilnosti u svojim zemljama, pri čemu se guverner Vujčić posebno osvrnuo na iskustva s implementacijom sustava osiguranja depozita i uspostavom okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava. Rekao je i da "Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) od 1. lipnja ove godine uvodi model uplate premije na temelju rizičnosti financijske institucije".

Mogu li se iz iskustava drugih zemalja izvući lekcije za buduća postupanja te na koji se način razmjena iskustava može poboljšati bila je završna tema okruglog stola, nakon koje su guverneri odgovarali na pitanja publike.

Skup je završio okruglim stolom o bankarstvu budućnosti i obrani od globalnih recesija.