U sklopu okruglog stola na temu "Nova ekonomska i fiskalna politika za Hrvatsku", održanog 13. travnja o. g. u Zagrebu u organizaciji Zagrebačke inicijative i Zaklade Konrad Adenauer, sudjelovali su mnogi eminentni stručnjaci iz svijeta ekonomije, politike, gospodarstva i obrazovanja, među kojima i dr. sc. Ante Žigman, viši savjetnik u Uredu guvernera.

Žigman je u panel-diskusiji istaknuo da je Hrvatska narodna banka pridonijela financijskoj stabilnosti u doba krize zbog svoje restriktivne monetarne politike prije krize, a aktualna HNB-ova ekspanzivna monetarna politika ne može biti čarobni štapić koji će, bez strukturnih reforma, riješiti probleme Hrvatske. Fiskalnu politiku već duže vrijeme vidi kao stagnirajuću, a bez permanentnog rada i doprinosa strukturnim reformama. Također je najavio nastavak strukturnih repo operacija, kao dodatni poticaj monetarne politike ekonomskom rastu, koje mogu biti i intenzivnije, ali pod uvjetom da su pokrenute i strukturne reforme Vlade.

Nakon uvodnih pozdravnih govora dr. sc. Michaela A. Langea, predstavnika Zaklade Konrad Adenauer, i prof. dr. sc. Mladena Vedriša, potpredsjednika Zagrebačke inicijative, prvo je izlaganje održao Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe-Adria-Bank. Očekivanja za Hrvatsku su pozitivna, turistička bi sezona mogla pridonijeti stopi rasta i višoj od 1%, povećat će se izvoz u BDP-u za 15%, zabilježeni su pozitivni trendovi industrijske proizvodnje koji se nastavljaju i u 2016., pozitivna su kretanja na području konkurentnosti, platna bilanca je u višku, a trend razduživanja je usporen. U iduće dvije godine očekuje se jača financijska konsolidacija, a sljedeće godine očekuje se proračun praćen strukturnim reformama koje će ubrzati rast. Hrvatsku narodnu banku ocijenio je kao partnera i osiguravatelja stabilnosti te je istaknuo da HNB pravodobno reagira na negativne pojave, pa je tako i kuna prošla gotovo netaknuto unatoč kolebljivostima na financijskim tržištima.

Glavni govornik, Klaus-Peter Willsch, član Odbora za gospodarstvo i energetiku njemačkog Bundestaga, obrazložio je na primjeru Njemačke kako su potrebne katkad i nepopularne bolne reforme i rezovi, kako bi se pokrenulo gospodarstvo i povećao rast. Njemačka je početkom 21. stoljeća bila tzv. bolesnik Europe, a danas je ekonomska sila broj jedan i lokomotiva za ostale zemlje Europe, istaknuo je Willsch. Također, naglasio je i da su stvarne ekonomske reforme krucijalne i da nitko ne može pobjeći od potrebe za reformama. Ohrabrio je hrvatske političare da omoguće stabilne reforme i da prestanu  gubiti vrijeme na iluziju da ulazak u Europsku uniju donosi boljitak a da sami pritom ništa ne poduzimamo.

U panel-diskusiji koja je uslijedila sudjelovali su uz Žigmana i prof. dr. sc. Nikola Mijatović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Novotny, partner T&MC Group, Josip Budimir, član Uprave Franck d.d. te kao moderator doc. dr. sc. Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a neke od tema diskusije bile su izmjene poreznog sustava, fiskalna konsolidacija, reforme, hrvatsko gospodarstvo, odlazak mladih i obrazovanje.