Upravljanje likvidnošću središnje banke podrazumijeva osiguravanje ponude likvidnosti bankarskom sustavu koja će omogućiti održavanje kamatne stope na prekonoćnom međubankarskom tržištu unutar kamatnog raspona.
To se postiže operacijama na otvorenom tržištu i zahtjeva prognozu likvidnosti bankovnog sustava.
Indikatori likvidnosti
u milijunima kuna
| Stanje na dan | |
| Autonomni faktori | |
| Operacije na otvorenom tržištu | |
| Redovite operacije | |
| Operacije fine prilagodbe | |
| Strukturne operacije | |
| Stalno raspoložive mogućnosti | |
| Prekonoćni kredit | |
| Prekonoćni depozit | |
| Kunski dio obvezne pričuve | |
| Izdvajanje | |
| Održavanje | |
| Račun za namirenje | |
Analiza likvidnosti temelji se na odnosu između ponude i potražnje za likvidnošću.
Pojednostavljena bilanca HNB-a
| AKTIVA | PASIVA |
| Autonomni faktori Neto raspoloživa inozemna aktiva | Autonomni faktori Gotov novac izvan kreditnih institucija Kunski depoziti države Ostali autonomni faktori |
| Račun za namirenje Izdvajanje obvezne pričuve | |
| Instrumenti monetarne politike Operacije na otvorenom tržištu Prekonoćni kredit | Instrumenti monetarne politike Prekonoćni depozit |
Ponudu likvidnosti čine autonomni faktori, odnosno stavke iz bilance HNB-a koje utječu na likvidnost bankarskog sektora, ali njihove promjene nisu pod neposrednom kontrolom središnje banke. Autonomne faktore čine neto raspoloživa inozemna aktiva, gotov novac izvan kreditnih institucija, kunski depoziti države, te ostali autonomni faktori.
Potražnja za likvidnošću određena je ukupnim iznosom kunskog dijela obvezne pričuve i potražnje za viškom likvidnosti.
Ravnoteža između ponude i potražnje za likvidnošću postiže se instrumentima monetarne politike. Promjena u instrumentima monetarne politike izazvana od Hrvatske narodne banke mora biti jednaka razlici između autonomnih faktora i depozita banaka uz danu razinu međubankarske kamatne stope, što znači promjenu u neto likvidnosti. Ukoliko se predvidi da će potražnja za rezervama premašiti ponudu rezervi, doći će do manjka likvidnosti u sustavu te će Hrvatska narodna banka trebati ubaciti dodatnu likvidnost u sustav. Suprotan slučaj je višak likvidnosti kada središnja banka treba povući likvidnost iz sustava.
Hrvatska narodna banka dodatnu likvidnost osigurava redovitim operacijama na otvorenom tržištu, dok u nepredviđenim situacijama bankama na raspolaganju stoje stalno raspoložive mogućnosti prekonoćnog kredita i prekonoćnog depozita.