Uvodne napomene

Makroprudencijalni dijagnostički proces sastoji se od ocjenjivanja makroekonomskih i financijskih odnosa i kretanja koji mogu rezultirati narušavanjem financijske stabilnosti. Pritom se pojedinačni signali koji upozoravaju na povećan stupanj rizika detektiraju na temelju kalibracija statističkim metodama, regulatornih standarda ili stručnih procjena. Oni se sintetički prikazuju u mapi rizika, a indiciraju razinu i dinamiku ranjivosti te tako olakšavaju postupak identifikacije sistemskog rizika, što podrazumijeva određivanje njegove prirode (strukturna ili ciklička), lokacije (segment sustava u kojem se razvija) i izvora (primjerice, odražava li više poremećaje na strani ponude ili na strani potražnje). S obzirom na tu dijagnostiku, optimizira se instrumentarij i kalibrira intenzitet mjera koje bi trebale najučinkovitije djelovati na rizik, reducirati regulatorni rizik, uključujući mogućnost nepoduzimanja aktivnosti, te minimizirati potencijalna negativna prelijevanja na druge sektore kao i neočekivane prekogranične učinke. Osim toga, na taj se način tržišni sudionici informiraju o identificiranim ranjivostima i rizicima koji bi se mogli materijalizirati i ugroziti financijsku stabilnost.

Pojmovnik

Financijska stabilnost je stanje koje se očituje u nesmetanom i učinkovitom funkcioniranju ukupnoga financijskog sustava u procesima alokacije financijskih resursa, procjene i upravljanja rizicima te izvršavanja plaćanja, kao i u otpornosti financijskog sustava na iznenadne šokove te pridonošenju dugoročno održivome gospodarskom rastu.

Sistemski rizik definira se kao rizik nastupanja događaja koji kroz različite kanale mogu onemogućiti obavljanje financijskih usluga ili rezultirati snažnim porastom njihovih cijena i ugroziti neometano poslovanje većeg dijela financijskog sustava, a stoga negativno djelovati i na realnu gospodarsku aktivnost.

Ranjivost u kontekstu financijske stabilnosti označuje strukturna obilježja, odnosno slabosti domaćega gospodarstva koje ga mogu činiti manje otpornim na moguće šokove i pojačavati negativne posljedice tih šokova. U publikaciji se analiziraju rizici povezani s događajima ili kretanjima čija materijalizacija može rezultirati narušavanjem financijske stabilnosti. Primjerice, zbog visokih omjera javnog i inozemnog duga i BDP-a te visokih potreba za njegovim (re)financiranjem, Hrvatska je vrlo ranjiva s obzirom na moguće promjene financijskih uvjeta i izložena je rizicima promjene kamatnih stopa ili tečaja.

Mjere makrobonitetne politike podrazumijevaju primjenu instrumenata ekonomske politike, a ovisno o specifičnostima rizika i obilježjima njegove materijalizacije mogu biti standardne mjere makroprudencijalne politike. Osim toga, mjere monetarne, mikrobonitetne, fiskalne i drugih politika mogu se također, ako je to potrebno, upotrebljavati u makroprudencijalne svrhe. Isto tako, s obzirom na to da unatoč određenim pravilnostima evolucija sistemskog rizika i njegove posljedice mogu biti teško predvidive u svim svojim manifestacijama, uspješno očuvanje financijske stabilnosti ne zahtijeva samo međuinstitucionalnu suradnju u području njihove koordinacije, već po potrebi i oblikovanje dodatnih mjera i pristupa.

1. Identifikacija sistemskih rizika

Ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima zadržala se na umjerenoj razini (Slika 1.). Robustan gospodarski rast i snažan porast plaća održavaju potrošački optimizam na visokoj razini i potiču potrošnju i zaduživanje kućanstava. Povoljna gospodarska kretanja odražavaju se i na poslovanje nefinancijskih poduzeća, pa im prihodi nastavljaju rasti. No, gospodarstvo je sve više izloženo negativnim rizicima povezanima s geopolitičkim napetostima i jačanjem protekcionizma. Povijesno nizak udio neprihodonosnih kredita te dobra kapitalna i likvidonosna pozicija, u razdoblju visoke profitabilnosti, pridonose otpornosti bankarskog sustava. No, nju bi mogli narušili rizici povezani sa snažnim rastom izloženosti banaka potrošačkim i stambenim kreditima te cikličnim djelatnostima građevinarstva i poslovanja nekretnina. Kako bi se ublažilo nakupljanje rizika za financijsku stabilnost povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava, a istodobno ojačala njihova financijska otpornost u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima, HNB je najavio uvođenje novih makrobonitetnih mjera, kojima se ograničavaju kriteriji kreditiranja potrošača.

Slika 1. Rizici za financijsku stabilnost ostaju umjereni

Napomena: Strelice označuju promjene u odnosu na Mapu rizika objavljenu u Makroprudencijalnoj dijagnostici, br. 24 (listopad 2024.)
Izvor: HNB

Globalni ekonomski rast potkraj 2024. godine bio je snažan, no praćen porastom negativnih rizika. Oni su ponajprije povezani s ratom u Ukrajini i pitanjem održivosti primirja na Bliskom istoku, ali i s neizvjesnošću oko trgovinske politike nove američke administracije i njezina mogućeg utjecaja na globalnu gospodarsku aktivnost. Jačanje napetosti i trgovinskih pooštravanja mogu dovesti do poremećaja na tržištima, poput energije i sirovina, te ugroziti opskrbne lance, pojačati inflatorne pritiske i umanjiti gospodarski rast (Slika 2.). Optimizam investitora podupire snažan rast cijena imovine na globalnim financijskim tržištima, posebice povezanih s tehnološkim sektorom, što povećava rizike snažnijih korekcija na tržištu kapitala.

Nasuprot stabilnom globalnom rastu, gospodarska aktivnost u europodručju oslabjela je potkraj 2024., praćena blagim rastom inflacije koji je ponajviše odražavao nepovoljne bazne učinke vezane uz cijene energije. Glavni pokretač gospodarskog rasta europodručja u trećem tromjesečju i nadalje je bio uslužni sektor, no prema kraju godine poslovno raspoloženje u ovom je sektoru pogoršano, dok su trendovi u proizvodnom sektoru već duže vrijeme nepovoljni. Istodobno, proces dezinflacije u europodručju dobro napreduje te se temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) približava srednjoročnom cilju. Stoga je Europska središnja banka (ESB) u posljednjem tromjesečju 2024. i prvom mjesecu 2025. godine još tri puta smanjila ključne kamatne stope. No, zbog naglašenih geopolitičkih napetosti i opasnosti jačanja trgovinskih sukoba povećavaju se negativni rizici za gospodarski rast, kao i rizik ponovnog jačanja inflacijskih pritisaka.

Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je snažno rasti krajem 2024. godine, u okružju porasta globalne neizvjesnosti i slabih performansi glavnih trgovinskih partnera iz europodručja (Slika 3.). Visokofrekventni podaci za četvrto tromjesečje 2024. upućuju na robustan rast hrvatskoga gospodarstva pod utjecajem snažnog rasta domaće potražnje, uz povoljna kretanja u trgovini i građevinskoj djelatnosti. Također, unatoč malo lošijim ostvarenjima sredinom godine, krajem godine ojačala je i inozemna potražnja, posebice u turizmu. Ukupna inflacija (mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, HIPC) ubrzala se na 5,0% u siječnju 2025., s 3,0% u kolovozu 2024., dok se temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) nastavila kretati oko prosječnih 4,5%. To ponajviše odražava snažan rast plaća povezan s robusnom domaćom gospodarskom aktivnosti i zategnutim tržištem rada, što je dodatno potaknula i ekspanzivna fiskalna politika, uglavnom povezana s reformom sustava plaća u javnom sektoru.

Slika 2. Indeks geopolitičkog rizika nalazi se na povišenim razinama

Napomena: Indeks geopolitičkog rizika odražava rezultate automatiziranog pretraživanja teksta elektroničkog arhiva deset tiskovina. Ocjena ovog rizika prema anketi Svjetskoga ekonomskog foruma daje se za sljedeću godinu. Indeks nesigurnosti trgovinske politike (TPU) zasniva se na pretragama članaka iz sedam novina od 1960. godine, normaliziran na vrijednost 100 za udio od 1% članaka.
Izvori: Podaci preuzeti s https://www.matteoiacoviello.com/gpr.htm, https://www.matteoiacoviello.com/tpu.htm i World Economic Forum

Slika 3. Ekonomski rast u Hrvatskoj znatno je brži u odnosu na ostale zemlje europodručja

Izvor: Eurostat

U uvjetima snažnoga gospodarskog rasta i rasta plaća, zaduživanje kućanstva nastavilo se snažno povećavati i krajem 2024. godine. Pritom stambeni krediti već dulje vrijeme postojano rastu po godišnjim stopama od oko 10%, dok je rast gotovinskih kredita pokazao naznake stabilizacije na vrlo visokoj razini, uz godišnju stopu rasta koja je na kraju 2024. iznosila 16%. Prema rastu stambenih i nestambenih kredita kućanstvima Hrvatska sada prednjači među članicama europodručja (slike 4. i 5.).

Rizike povezane sa snažnim kreditnim rastom dodatno naglašavaju relativno blagi kriteriji odobravanja kredita. Znatan udio novih stambenih i gotovinskih kredita odobrava se uz povišene omjere otplata duga i dohotka potrošača (DSTI). Tako se u uvjetima rasta kamatnih stopa i poskupljenja stambenih nekretnina, udio stambenih kredita s povišenim omjerom DSTI (iznad 45%) krajem 2024. povećao na 35%, što je za oko 10 p. b. više nego u prvoj polovini 2022. Istodobno malo više od 25% gotovinskih nenamjenskih kredita ima povišen omjer DSTI, iznad 40%. Nadalje, iako omjer iznosa novih stambenih kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu (LTV) u 2024. nije rastao, i nadalje je oko 30% stambenih kredita isplaćeno uz LTV veći od 90%. Kao reakcija na rizike povezane sa snažnim rastom kredita kućanstvima i blagim kriterijima odobravanja (vidi Okvir 1. Rizici povezani s kriterijima odobravanja kredita u uvjetima visokoga kreditnog rasta), HNB je najavio uvođenje novih makrobonitetnih mjera kojima se ograničuju kriteriji kreditiranja potrošača (vidi treće poglavlje).

Slika 4. Stambeni krediti rastu po stabilnoj godišnjoj stopi od oko 10%

Napomena: Sivo područje označuje razliku između najviše i najniže stope rasta u europodručju.
Izvori: HNB; ESB

Slika 5. Rast gotovinskih nenamjenskih kredita pokazuje znake stabilizacije na povišenoj razini

Napomena: Sivo područje označuje razliku između najviše i najniže stope rasta u europodručju. Za izračun stope rasta u europodručju korišteni su potrošački i ostali krediti.
Izvori: HNB; ESB

Cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj i nadalje rastu snažnije nego u većini članica EU-a, unatoč nastavku smanjivanja broja transakcija (Slika 6.). Stopa rasta cijena stambenih nekretnina ubrzala se s prosječnih 9,6% u prvom polugodištu na 12,3% u trećem tromjesečju 2024. godine. To ubrzanje uglavnom odražava bazni efekt, s obzirom na to da su u trećem tromjesečju 2023. cijene nekretnina stagnirale. Istodobno se broj kupoprodaja nastavio smanjivati, na što je najviše utjecao kontinuirani pad transakcija na Jadranu, kao odraz smanjivanja inozemne potražnje.

Dugo razdoblje snažnog porasta cijena stambenih nekretnina praćenog smanjenjem aktivnosti jača rizik preokreta ciklusa na tržištu stambenih nekretnina. Prilagodba ponude, vidljiva u porastu obujma građevinskih radova na zgradama od 21% u prvih jedanaest mjeseci 2024. godine kao i očekivano usporavanje rasta dohodaka mogli bi donekle ublažiti pritiske na porast cijena stambenih nekretnina. S druge strane, očekivano smanjenje kamatnih stopa moglo bi potaknuti domaću i inozemnu potražnju i time ojačati pritiske na rast cijena. Konačno, mjere u sklopu nove stambene politike također će se odraziti na tržište stambenih nekretnina, pri čemu oslobađanje od poreza na promet nekretnina i povrat poreza na kupnju novogradnje za mlade potiču potražnju, dok bi uvođenje poreza na nekretnine moglo osnažiti ponudu nekretnina koje se trenutno ne rabe za stanovanje.

Usporedno sa snažnim stambenim kreditiranjem, znatno se ubrzalo i kreditiranje građevinske djelatnosti te poslovanja nekretninama (Slika 7.). Nastavak snažnoga kreditiranja ovih djelatnosti, koje karakterizira intenzivno korištenje financijske poluge (dugova), dodatno koncentrira cikličke rizike povezane s tržištem nekretnina. Naime, poslovanje poduzeća u građevinarstvu povijesno se pokazalo vrlo osjetljivim na oscilacije gospodarskog ciklusa, pa su tijekom i nakon globalne financijske krize nenaplativi krediti poduzećima iz te djelatnosti dosegli razinu od gotovo 60%.

Snažna gospodarska aktivnost odražava se i na porast poslovnih prihoda nefinancijskih poduzeća te ujedno potiče osnivanje novih poduzeća. Iznos fiskaliziranih računa u 2024. godini bio je veći za 11% u odnosu na 2023. godinu, što se nastavilo i u siječnju 2025. (godišnji rast od 10%), no istodobno rastu i troškovi poduzeća, među kojima se posebno izdvaja porast troška rada. Broj aktivnih poduzeća u 2024. godini povećao se za 2,9%, poglavito zahvaljujući neto ulascima poduzeća iz građevinskih i uslužnih djelatnosti, dok su izlasci s tržišta bili relativno stabilni.

Slika 6. Hrvatska je i nadalje pri vrhu zemalja EU-a po rastu cijena nekretnina

Napomena: Prije 2011. godine nije moguće napraviti međunarodnu usporedbu. Rast cijena nekretnina izračunat je iz indeksa cijena nekretnina. Rang 1 označuje zemlju s najbržim rastom cijena nekretnina u EU-u u određenom tromjesečju.
Izvor: HNB

Slika 7. Rast kredita najizraženiji je kod građevinarstva i poslovanja nekretninama, koji su i iznadprosječno zaduženi

Napomena: Pokazatelj zaduženosti odnosi se na kraj 2023. godine
Izvori: Fina (zaduženost); HNB (rast kredita)

Povoljno gospodarsko okružje i povišene kamatne stope u 2024. poduprli su profitabilnost kreditnih institucija (Slika 8.). Postupno smanjivanje profitabilnosti banaka započelo je u trećem tromjesečju 2024., kada su ROA i ROE smanjeni s rekordnih razina zabilježenih u prethodnom tromjesečju, s 2,1% na 2,0%, odnosno s 19% na 17,5%. To je rezultat spuštanja ključnih kamatnih stopa ESB-a u listopadu i prosincu 2024., što je utjecalo na pad neto kamatnog prihoda, koji je i ponajviše pridonio rastu profitabilnosti banaka u posljednje dvije godine. Banke će se u nadolazećim razdobljima suočavati s rastućim operativnim troškovima, ponajprije zbog pritiska na povećanje plaća, ali i nastavka ulaganja u digitalizaciju poslovanja koja bi srednjem roku, zajedno s nastavkom konsolidacije tržišta, ipak trebala dovesti do porasta troškovne efikasnosti. Također, prostor za daljnje smanjivanje troška umanjenja vrijednosti vrlo je ograničen s obzirom na to da je udio neprihodonosnih kredita (NPLR-a) dosegnuo rekordno nisku razinu od 2,5%, a tekući pokazatelji navješćuju mogući preokret tendencije njegova smanjivanja. Tako je NPLR za kredite nefinancijskim poduzećima blago porastao u trećem tromjesečju, s 4,7% na 4,8%, najviše zbog rasta neprihodonosnih kredita u prerađivačkoj industriji, dok je udio gotovinskih nenamjenskih kredita s povišenim kreditnim rizikom (kredita u fazi 2) blago porastao u posljednjem tromjesečju 2024. godine.

Bankovni sustav zadržao je snažnu kapitalnu poziciju, sa stopom ukupnoga kapitala iznad regulatornih zahtjeva (Slika 9.). Nakon što su tijekom prve polovine 2024. godine na stopu ukupnoga kapitala negativno utjecali intenziviranje isplata dividendi, rast plasmana te rast prosječnog pondera rizika, pad stope ukupnoga kapitala zaustavio se u trećem tromjesečju na 23,0%. To je za oko 3 postotna boda iznad regulatornih zahtjeva, kada se uz bonitetne zahtjeve uzme u obzir i sanacijski zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL). Dodatno, likvidnosni pokazatelji ostali su na visokim razinama, znatno iznad regulatornih zahtjeva. Tako je na kraju studenoga koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) iznosio 226,7%, a udio neto stabilnih izvora financiranja (NSFR) na kraju rujna 173,8%.

Slika 8. Visoka neto kamatna marža glavni je čimbenik visoke profitabilnosti banaka

Napomena: Podaci za 2024. godinu anualizirani su na osnovi prvih devet mjeseci.
Izvor: HNB

Slika 9. Stopa adekvatnosti kapitala u 2024. smanjena je ponajprije zbog isplata dividendi, no i nadalje je visoka

Napomena: Podaci za 2024. godinu odnose se na prvih devet mjeseci.
Izvor: HNB

2. Potencijalni okidači za materijalizaciju rizika

Mogući porast intenziteta ratnih sukoba i nadalje je najveći potencijalni okidač rizika za globalnu financijsku stabilnost. To se ponajprije odnosi na rat u Ukrajini, koji uskoro ulazi u četvrtu godinu. Premda su prvotni šokovi za financijsku stabilnost, poput rasta premije za rizik i kolebljivosti na tržištu kapitala, uglavnom iščeznuli, rizici su i nadalje prisutni. Tako je početak godine bio obilježen rastom cijena plina u Europi nakon što je prekinut dotok ruskog plina preko Ukrajine u Europu, a daljnja eskalacija sukoba mogla bi ponovo ojačati inflatorne pritiske. Geopolitičke napetosti i nadalje ostaju visoke na Bliskom istoku, pri čemu je posebno važna održivost primirja između Izraela i susjednih zemalja. Također, neizvjesnost o tome kakvu će poziciju zauzeti nova sirijska vlada posebno je važna ako se uzme u obzir da se u ovoj regiji nalaze najveće svjetske rezerve nafte i prirodnog plina, odnosno da bi nove eskalacije sukoba mogle dovesti do novih poremećaja na tržištu energenata.

Najavljeni zaokret u trgovinskoj politici SAD-a uz neizvjesnu političku situaciju u nekoliko najvećih europskih država mogao bi činiti dodatni izazov za gospodarski oporavak Europske unije. Promjene u američkoj carinskoj politici mogle bi znatno utjecati na globalne trgovinske tokove. Potencijalna fragmentacija globalne trgovine potaknuta protekcionističkim mjerama mogla bi dodatno usporiti ionako slab očekivani rast gospodarstva EU-a, uz istodobno neizvjesnu političku situaciju i ekonomske politike u najvećim gospodarstvima: Njemačkoj, Francuskoj i Austriji. Svjesne tih rizika, banke u EU-u sve više uključuju političke i geopolitičke rizike u izračun mogućih budućih gubitaka po kreditima, očekujući njihov negativan utjecaj na kapital u nadolazećem razdoblju. Tako su u jesenskoj polugodišnjoj anketi EBA-e za 2024. godinu političke i geopolitičke nepredvidivosti bile navedene kao glavni razlog dodatne prilagodbe modela (stavke koje su nepredvidive i ne mogu se uključiti u standardni izračun modela)^[4].

Dodatni pritisak na gospodarstva i financije zemalja EU-a predstavljaju i sve veća ulaganja u obranu. Za 2024. godinu ta bi izdvajanja (prema European Defence Agency) trebala iznositi 326 milijardi eura na razini EU-a (oko 1,9% BDP-a) odnosno 17% više u odnosu na prethodnu godinu, a u budućnosti bi trebala nastaviti rasti. Porast izdvajanja za obranu mnogim članicama EU-a otežava stabilizaciju javnog duga, kao i nastavak ulaganja u druge dugoročne projekte, poput borbe protiv klimatskih promjena.

Sve su veći rizik za financijsku stabilnost i kibernetički napadi, kojima se u posljednje vrijeme sve češće koristi kao oblikom hibridnog ratovanja (Slika 10.). Napredak tehnologije proteklih godina, a osobito razvoj umjetne inteligencije, doveo je do znatnih napredaka, ali je postao i oružje u razdoblju povećanih geopolitičkih napetosti. Hakerski napadi, katkad i državno sponzorirani, postaju sve češći, a njihov intenzitet trajanja i trošak koji donose sve veći. U financijskom sustavu, kibernetički napadi mogu narušiti digitalnu infrastrukturu financijskih institucija, poput platnih sustava, platformi za trgovanje ili sustava za obradu podataka, te dovesti do zastoja u trgovanju, transakcijama te gubitku podataka, što može ugroziti i povjerenje klijenata te povećati sistemski rizik.

Dok geopolitičke napetosti i trgovinski sukobi dominiraju u kratkoročnim ocjenama glavnih rizika za globalno gospodarstvo i financijski sustav, u dugom su roku klimatski rizici i nadalje jedna od najvažnijih prijetnji globalnoj financijskoj stabilnosti (Slika 11.). Nastavljajući trend rasta, 2023. i 2024. godina bile su najtoplije godine u povijesti mjerenja temperature. Početak ove godine obilježen je razornim požarima u Kaliforniji, dijelom uzrokovanima i ekstremnim vremenskim uvjetima, za koje se već sada procjenjuje da su najveća prirodna katastrofa u povijesti SAD-a. Nastavak trenda povećavanja prosječne razine temperature i općenito veća učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta mogli bi dovesti i do drugih prirodnih katastrofa, koje bi mogle znatno ugroziti gospodarstvo, a posljedično i financijsku stabilnost. Europsko gospodarstvo u znatnoj je mjeri izloženo tim rizicima, jer europski kontinent na globalnoj razini bilježi najveći porast prosječne temperature, a Hrvatska i dodatno zbog svoje geografske raznolikosti koja uključuje morsku obalu, planine, rijeke i ravnice.

Slika 10. Broj i šteta kibernetičkih napada u EU-u znatno rastu u posljednjih pet godina

Napomena: Podaci se prikupljaju iz više od 200 javnih izvješća o kibernetičkim incidentima.
Izvor: European Repository of Cyber Incidents i Statista

Slika 11. Porast troškova zbog materijalizacije fizičkih rizika u EU-u

Izvor: European Environment Agency.

3. Recentne makrobonitetne aktivnosti

Makrobonitetna politika HNB-a u posljednjem tromjesečju 2024. i početkom 2025. godine bila je usmjerena na ublažavanje akumulacije rizika povezanih sa snažnim zaduživanjem kućanstava uz relativno blage kriterije kreditiranja i očuvanje otpornosti bankarskog sektora na moguću materijalizaciju sistemskih rizika. S tim ciljem, HNB proširuje skup makrobonitetnih instrumenata u primjeni uvođenjem ograničenja kriterija kreditiranja potrošača, koja će se odnositi na stambene i nestambene kredite potrošačima. Visina zaštitnih slojeva kapitala je, nakon redovnih preispitivanja provedenih krajem 2024., ostala nepromijenjena. U svjetlu izmjene Uredbe o kapitalnim zahtjevima, prilagođena je primjena postojećih nacionalnih diskrecija glede izračuna rizičnosti izloženosti osiguranih nekretninama.

3.1. Odluka o kriterijima kreditiranja potrošača

HNB uvodi nove makrobonitetne mjere kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača s ciljem ublažavanja nakupljanja sistemskih rizika povezanih sa zaduživanjem kućanstava i jačanja njihove financijske otpornosti u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima. Ove se mjere donose preventivno, kao reakcija na rizike povezane sa snažnim rastom kredita kućanstvima, pri kojem se znatan dio kredita odobrava uz relativno blage kriterije (vidjeti Poglavlje 1. i Okvir 1.). Očekuje se da će mjere istodobno djelovati i u smjeru smanjivanja inflatornih pritisaka povezanih s povećanom potražnjom kućanstava. Odluka o kriterijima kreditiranja potrošača propisat će da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka (engl. debt service to income, DSTI) ne smije biti veći od 45% za stambene kredite i 40% za nestambene kredite, a omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu (engl. loan to value, LTV) ne smije biti veći od 90%. Uz ova je ograničenja propisana kvota dopuštenih iznimki u iznosu od 20% za stambene kredite namijenjena ponajviše (tri četvrtine iznimki) kreditiranju potrošača koji rješavaju stambene potrebe, a 10% iznosa za nestambene kredite. Dodatno se ročnost stambenih kredita ograničuje na trideset godina, a nestambenih kredita na deset godina. Prije donošenja mjere otvoreno je savjetovanje s javnošću u trajanju od 30 dana, a odluka bi se trebala objaviti u ožujku 2025.

Ograničenje kriterija kreditiranja spada u skupinu makrobonitetnih mjera usmjerenih na korisnike kredita, kojima se izravno ograničuje iznos kredita koji kreditne institucije mogu odobriti u ovisnosti o dohotku dužnika ili vrijednosti imovine u zalogu, duljina trajanja kreditnog odnosa i/ili način otplate duga (vidjeti Makroprudencijalnu dijagnostiku br. 10, Okvir 1). Njihova je uloga u očuvanju financijske stabilnosti dvojaka: izravno djeluju na smanjenje rizika koji proizlaze iz (prekomjerne) kreditne aktivnosti jer pojedinim kategorijama potrošača ograničavaju iznos novih kredita, dok neizravno povećavaju otpornost i potrošača i kreditnih institucija u slučaju mogućih nepovoljnih makroekonomskih scenarija. Ovaj tip mjera danas čini sastavni dio makrobonitetnog instrumentarija u 23 od 27 zemalja članica Europske unije (vidi Tablicu P.1.), koje ih najčešće rabe za ublažavanje rizika povezanih s kreditiranjem kućanstava i tržištem nekretnina, a Hrvatska je 24. zemlja članica koja ih aktivira.

Ograničenja kriterija kreditiranja novi su trajni strukturni element makrobonitetne politike HNB-a. Njihov će se učinak pratiti u kontekstu cjelokupnog skupa makrobonitetnih mjera te njihova doprinosa očuvanju stabilnosti financijskog sustava i dugoročno održivoga gospodarskog rasta, te će se po potrebi prilagođavati razvoju sistemskih rizika i općim makrofinancijskim okolnostima.

3.2. Stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala ostaje 1,5%

S obzirom na i nadalje povišenu razinu cikličkih ranjivosti, stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 1,5%, koja je u primjeni od kraja lipnja 2024., ocjenjuje se primjerenom potrebi očuvanja otpornosti bankovnog sustava na moguću materijalizaciju sistemskih rizika. Domaći financijski ciklus i nadalje se nalazi u zreloj fazi ekspanzije obilježenoj nastavkom snažnoga kreditiranja kućanstava, posebice u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, dok stambeni krediti nastavljaju rasti po stabilnim stopama. Istodobno, blago se ubrzao rast kredita nefinancijskim poduzećima. Povišenoj razini cikličkih rizika pridonosi i kontinuirani rast cijena stambenih nekretnina, unatoč smanjenju broja transakcija. Eventualno daljnje produbljivanje cikličkih ranjivosti u povoljnom makrofinancijskom okružju moglo bi zahtijevati i dodatno povećanje propisane stope tog zaštitnog sloja.

3.3 Preispitivanje sistemske važnosti kreditnih institucija

HNB je u prosincu 2024. potvrdio status sedam ostalih sistemski važnih (u nastavku teksta: OSV) kreditnih institucija i njihove stope zaštitnog sloja kapitala. Tim dodatnim zaštitnim slojem kapitala povećava se otpornost i sposobnost podnošenja gubitaka kreditnih institucija, koje bi zbog svoje sistemske važnosti u slučaju propadanja mogle negativno utjecati na stabilnost cijeloga financijskog sustava. Sistemsku važnost kreditnih institucija HNB preispituje svake godine, kao i potrebnu visinu stope zaštitnog sloja kapitala za utvrđene OSV kreditne institucije. Posljednje preispitivanje provedeno je u listopadu 2024., na osnovi podataka s kraja 2023., prema smjernicama Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo i internoj metodologiji. U odnosu na prethodnu godinu, stope zaštitnog sloja kapitala koje će OSV kreditne institucije biti dužne održavati u 2025. ostale su nepromijenjene (Tablica 1.).

Tablica 1. OSV kreditne institucije u Republici Hrvatskoj

Izvor: HNB

3.4. Preispitivanje zaštitnog sloja kapitala za (strukturni) sistemski rizik

Stopa zaštitnog sloja kapitala za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5% ocijenjena je primjerenom za očuvanje otpornosti domaćega bankarskog sektora u odnosu na strukturne sistemske rizike. Analiza strukturnih ranjivosti i sistemskih rizika u domaćem gospodarstvu provedena je tijekom posljednjeg tromjesečja 2024., u sklopu redovitoga dvogodišnjeg preispitivanja. Najvažniji izvori rizika za financijsku stabilnost proizlaze iz međunarodnog okružja te je Republika Hrvatska kao malo i otvoreno gospodarstvo osobito osjetljiva na poremećaje u globalnom gospodarstvu. Kao ključne strukturne slabosti domaćega gospodarstva i financijskog sustava i nadalje se izdvajaju strukturne manjkavosti na tržištu rada, poglavito u obliku niske stope participacije radne snage i nepovoljnih demografskih trendova, ali i visoka izloženost bankarskog sektora državi te naglašena bankocentričnost domaćega financijskog sustava.

3.5. Makrobonitetne mjere za rizike povezane s tržištem nekretnina

HNB je u prosincu 2024. prilagodio primjenu postojećih nacionalnih diskrecija glede izračuna rizičnosti izloženosti koje su osigurane nekretninama, čime je zadržana stroža definicija stambene nekretnine, a ukinuta je primjena višeg pondera rizika za izloženosti osigurane poslovnim nekretninama. Naime, s početkom 2025. godine na snagu je stupila izmijenjena Uredba o kapitalnim zahtjevima (tzv. CRR3^[5]) kojom se, među ostalim, bitno mijenjaju odredbe u odnosu na izloženosti osigurane nekretninama pri standardiziranom pristupu za izračun kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik. Spomenute izmjene uključuju i granularniji pristup mjerenju rizika, čime se nastoji postići prikladnija ocjena rizičnosti za izloženosti osigurane nekretninama. Uzimajući u obzir rezultate studije učinka primjene nove regulative, provedene krajem 2024., HNB je zadržao strožu definiciju stambene nekretnine za primjenu povlaštenog pondera rizika na izloženosti osigurane stambenim nekretninama, koja sada podrazumijeva da korisnik kredita nema više od dvije nekretnine te da nekretnina kojom se osigurava izloženost nije kuća za odmor. Za izloženosti osigurane poslovnim nekretninama prestala je važiti ranije propisana nacionalna diskrecija u obliku obvezne primjene višeg pondera rizika (100%) te se od siječnja 2025. na ove izloženosti primjenjuju ponderi rizika u skladu s CRR3.

Odluka o prestanku primjene strožeg pondera rizika za izloženosti osigurane poslovnim nekretninama motivirana je granularnijim pristupom mjerenju kreditnoga rizika za ove izloženosti, omogućenim u CRR3. Novi je pristup više osjetljiv na rizičnost izloženosti, čiji se tretman razlikuje s obzirom na mogućnost generiranja prihoda, te propisuje i viši najniži ponder rizika za izloženosti osigurane poslovnim nekretninama (60% umjesto dosadašnjih 50%) do visine omjera iznosa kredita i vrijednosti nekretnine od 55% (prethodno do 80%). Dodatno, rezultati studije učinka primjene CRR3 upućuju na to da primjena pondera rizika predviđenih CRR3 bez primjene nacionalnih diskrecija ne bi trebala dovesti do pada kapitalnih zahtjeva za izloženosti osigurane poslovnim nekretninama. Međutim, HNB nastavlja redovito pratiti podatke o izloženostima kreditnih institucija osiguranih nekretninama i povezane sistemske rizike za financijsku stabilnost, te po potrebi može i naknadno primijeniti strože nacionalne diskrecije, kao i druge makrobonitetne mjere za ublažavanje sistemskih rizika povezanih s tržištem nekretnina.

3.6. Postupanje po preporukama Europskog odbora za sistemske rizike

Nastavno na preporuke ESRB-a, HNB je u drugoj polovini 2024. donio odluke o nepriznavanju uzajamne primjene makrobonitetnih mjera koje su donijela imenovana tijela Portugala, Danske i Italije, jer izloženosti domaćih kreditnih institucija ne prelaze propisane pragove značajnosti. Spomenute makrobonitetne mjere odnose se na: (1) sektorski zaštitni sloj za sistemski rizik od 4% za sve kreditne institucije koje se koriste IRB pristupom na sve izloženosti prema fizičkim osobama osigurane stambenim nekretninama u Portugalu, (2) sektorski zaštitni sloj za sistemski rizik od 7% na sve vrste izloženosti u Danskoj prema nefinancijskim društvima koja se bave poslovanjem vezanim uz nekretnine i organizaciju izvedbe projekata za zgrade i (3) zaštitni sloj za sistemski rizik od 0,5% (od 31. prosinca 2024.) i 1% (od 30. lipnja 2025.) na sve izloženosti kreditnom riziku i izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane u Italiji.

U sklopu redovite procjene usklađenosti s Preporukom^[6] o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike, Republika Hrvatska u kolovozu 2024. ocijenjena je kao potpuno usklađena.

3.7. Provođenje makrobonitetne politike u drugim zemljama Europskoga gospodarskog prostora

U posljednjem tromjesečju 2024. nekoliko je zemalja članica EGP-a nastavilo s izgradnjom otpustivih (engl. releasable) slojeva kapitala, a jedna je zemlja uvela mjere usmjerene na korisnike kredita.

Portugal i Grčka odlučili su uvesti strategiju pozitivne neutralne stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala koja će se primjenjivati u okružju neutralne razine rizika. U Portugalu bi se pozitivno neutralna stopa od 0,75% trebala početi primjenjivati od 1. siječnja 2026. Grčka središnja banka najavila je povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala na 0,25% od 1. listopada 2025., a ciljana pozitivno neutralna razina od 0,5% počet će se primjenjivati od 1. listopada 2026.

U Letoniji se od 18. prosinca 2024. počela primjenjivati najavljena stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 0,5%, u skladu sa strategijom pozitivne neutralne stope, a s ciljem dodatnog jačanja otpornosti bankovnog sustava. U lipnju 2025. ova će se stopa povećati na ciljanu pozitivno neutralnu razinu od 1%.

Cipar je najavio povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s 1% na 1,5%, s početkom primjene od 14. siječnja 2026. Ocijenjeno je da su se ciklički rizici u Cipru povećali zbog nastavka ekspanzije novoga kreditiranja kućanstava i nefinancijskih poduzeća, a povišeni su i rizici na tržištu stambenih nekretnina.

U Bugarskoj su se od 1. listopada 2024. počele primjenjivati mjere usmjerene na korisnike kredita osiguranih stambenim nekretninama. Pri odobravanju novih kredita tako se ograničavaju omjer vrijednosti odobrenoga kredita i instrumenta osiguranja (LTV) na 85%, omjer otplate kredita i dohotka (DSTI) na 50% te ročnost kredita na 30 godina. Uz navedene mjere donesena je i kvota dopuštenih iznimki u odnosu na propisana ograničenja u vrijednosti od najviše 5% novih kredita tromjesečno. Bugarska je time postala 23. od 27 zemalja članica EU-a koja primjenjuje ovaj tip makrobonitetnih mjera.

Letonija je zbog početka primjene izmijenjene Uredbe o kapitalnim zahtjevima (tzv. CRR3) prilagodila primjenu postojećih nacionalnih diskrecija glede izračuna rizičnosti izloženosti koje su osigurane poslovnim nekretninama. Tako je prestala važiti ranije propisana nacionalna diskrecija u obliku obvezne primjene višeg pondera rizika (80%) na izloženosti osigurane poslovnim nekretninama te se od siječnja 2025. na ove izloženosti primjenjuju ponderi rizika u skladu s CRR3.

Tablica P.1. Pregled makrobonitetnih mjera po zemljama članicama EGP-a

Tablica P.2. Provedba makrobonitetne politike i pregled makrobonitetnih mjera u Hrvatskoj

1. Prethodne analize kriterija odobravanja kredita potrošačima dostupne su u prethodnim publikacijama Financijska Stabilnost i Makroprudencijalna dijagnostika (vidi primjerice Makroprudencijalna dijagnostika br. 24 Okvir 1., Financijska stabilnost br. 25 poglavlje C., Financijska stabilnost br. 24 poglavlje B, Financijska stabilnost br. 23 poglavlje 3.3, Makroprudencijalna dijagnostika br. 15. Okvir 1., Financijska stabilnost br. 22 Okvir 1.). ↑

2. Osim gotovinskih nenamjenskih kredita, nestambeni krediti potrošačima uključuju i ostale vrste kredita, a isključuju prekoračenja i kreditne kartice. Pritom, stambeni krediti uključuju i hipotekarne kredite. Navedeni obuhvat usklađen je s pravnim definicijama stambenih i nestambenih kredita te se blago razlikuje od obuhvata statističkih definicija stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita. ↑

3. Vidi primjerice Mian, A., & Sufi, A. (2014). House of Debt: How They (and You) Caused the Great Recession, and How We Can Prevent It from Happening Again. The University of Chicago Press, koji pokazuju da je brzi rast kredita u SAD-u tijekom 2000-ih imao ključnu ulogu u ojačavanju kontrakcije gospodarske aktivnosti u recesiji tijekom 2007. ̶ 2009., a osobito u područjima u kojima su se odobravali krediti s visokim omjerima duga i dohotka. Naime, tijekom kasnije faze kreditnog ciklusa 2000-ih banke su sve redovitije odobravale kredite tzv. "marginalnim" dužnicima, odnosno onima čiji su kreditni zahtjevi ranije češće bili odbijani zbog visokoga kreditnog rizika. Ti su dužnici među prvima prestali vraćati dugove, što je izazvalo naglo smanjenje potrošnje i dodatno produbilo kontrakciju. Pritom, kućanstva u područjima s većim rastom duga prije krize iskusila su veći rast cijena nekretnina, ali su i bila posebno ranjiva na šokove bogatstva izazvane naknadnim padom vrijednosti nekretnina, što je dovelo do snažnijeg smanjenja potrošnje i znatnijeg porasta nezaposlenosti u tim područjima. ↑

4. U anketi EBA-e 46% banka, koje se koriste dodatnim prilagodbama modela, navelo je geopolitičke rizike kao razlog za dodatne rezervacije, što je znatan porast u odnosu na anketu iz proljeća 2024., kada je to bio treći najčešći razlog za dodatne rezervacije, s udjelom banka koje su se njima koristile malo manjim od 30%. ↑

5. Uredba (EU) 2024/1623 o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 ↑

6. ESRB/2015/2 ↑