Savjet Hrvatske narodne u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog razmotrio najnovija gospodarska i financijska kretanja te uvjete za ostvarivanje potkraj prošle godine usvojene monetarne projekcije za ovu godinu, izviješće o upravljanju međunarodnim pričuvama i donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti. Sjednici je prisustvovao Ivan Šuker.
Projekcija monetarne politike za 2004. predviđala je podržavanje gospodarskog rasta uz održavanje niske inflacije, što bi bilo moguće uz povećanje novčane mase za oko 10 posto. Glavnina tog prirasta trebala bi se ostvariti na temelju "operacija na otvorenom tržištu", odnosno kupovinom državnih vrijednosnica na sekundarnom tržištu od strane središnje banke.
Ključne pretpostavke za ostvarivost takve projekcije bile su znatno smanjivanje proračunskog deficita, te pribavljanje većeg dijela sredstava za financiranje tog deficita na domaćem tržištu. U međuvremenu se pokazalo da prva pretpostavka nije ostvarena, a postoje naznake da je i druga upitna. Stoga monetarna vlast mora preispitati predviđene modalitete svog djelovanja u ovoj godini i to u okolnostima kad pokazatelji o kretanjima u realnom sektoru već nekoliko mjeseci za redom ukazuju na njegovo usporavanje.
Ministar Šuker izvijestio je Savjet HNB-a o zatečenim i ovogodišnjim proračunskim obvezama, koje ograničavajuće djeluju na smanjivanje proračunskog deficita i na daljnja ulaganja. Suglasio se s ocjenama članova Savjeta HNB-a da je u postojećim okolnostima izuzetno važna dobra suradnja i koordinacija daljnjih mjera monetarne i fiskalne politike. Stoga je dogovoreno da se rukovodstva središnje banke i Ministarstva financija sastanu već sljedećeg tjedna radi pobližeg razmatranja računa financiranja države u ovoj godini, nakon čega će biti moguća i konkretnija razrada monetarne projekcije i instrumentarija za ovu godinu.
Međunarodne pričuve iznosile su na kraju prošle godine 8,19 milijardi dolara, što je za 2,3 milijarde dolara više nego na kraju 2002. To je dosad najveći godišnji prirast, no u njemu je sadržan i učinak daljnjeg pada vrijednosti dolara tijekom prošle godine. Upravljanjem tim pričuvama središnja banka ostvarila je prosječan prinos od 2,58 posto na eurski portfelj i 1,40 posto na dolarski portfelj. Imajući u vidu da je u prvoj polovici prošle godine referentna stopa američke središnje banke smanjena s 1,25 na 1 posto, a kamatna stopa na dvotjedne pozajmice Europske središnje banke spuštena je s 2,75 na 2 posto, može se zaključiti da je u uvjetima niske razine kamata u svijetu, Hrvatska narodna banka uspješno primijenila načela sigurnosti, likvidnosti te profitabilnosti ulaganja sredstava kojima upravlja.
Savjet HNB-a suglasio se s prijedlogom da predsjednica uprave Gospodarsko-kreditne banake d.d.,