Fiskalna politika može biti učinkovit instrument makroekonomske stabilizacije u Hrvatskoj

Objavljeno: 10.9.2020.

Nakon polugodišnje pauze koja je nastupila zbog svjetske pandemije uzrokovane koronavirusom, Ekonomska radionica HNB-a ponovo je krenula te se u skladu s novim okolnostima održava online.

Darjan Milutinović i Milan Deskar-Škrbić

Na 33. Ekonomskoj radionici HNB-a održanoj 9. rujna predstavljen je rad "Procjena fiskalnih mulitplikatora u Hrvatskoj i stabilizacija javnih financija tijekom boravka u ERM II", autora Milana Deskara-Škrbića i Darjana Milutinovića iz Hrvatske narodne banke te Ane Grdović Gnip s Fakulteta za matematiko, naravoslovje in informacijske tehnologije iz Kopra, koji je nastao u sklopu istraživačkog projekta Direkcije za modeliranje HNB-a "Makroekonomski učinci fiskalne politike u Hrvatskoj".

Osnovni ciljevi ovoga HNB-ova projekta jesu pružiti bogatu analitičku podlogu za razumijevanje makroekonomskih učinaka fiskalne politike u Hrvatskoj i povratnih utjecaja od makroekonomskih kretanja prema fiskalnim varijablama te dodatno unaprijediti fiskalne prognoze HNB-a. U radovima koji su nastali ili će nastati tijekom projekta primjenjuje se state of the art metodologija, a najveći dio metodoloških pristupa kojima se koristimo u radu nije se dosad rabio u fiskalnoj analizi u domaćoj literaturi, objasnio je Milan Deskar-Škrbić, savjetnik u Direkciji za modeliranje.

U fokusu je ovog rada transmisijski mehanizam fiskalne politike u Hrvatskoj, odnosno analiza učinaka različitih fiskalnih instrumenata na gospodarska kretanja i makroekonomske agregate. Poznavanje veličine fiskalnih multiplikatora različitih fiskalnih instrumenata omogućuje optimizaciju paketa fiskalne konsolidacije, odnosno razumijevanje kojim je fiskalnim instrumentima moguće ostvariti najviše učinke, a da su pritom troškovi za gospodarstvo u cjelini što je moguće niži. Navedeno je od posebne važnosti s dva aspekta: s jedne strane, ostvarenje dugoročne stabilnosti javnih financija cilj je ekonomske politike ne samo Hrvatske već i niza europskih zemalja; s druge strane, od srpnja ove godine Hrvatska se nalazi u tečajnom mehanizmu ERM II, pa se pomno prati njezino zadovoljenje nominalnih kriterija konvergencije, naglasila je Ana Grdović Gnip.

Ana Grdović Gnip

Rezultati istraživanja pokazuju kako fiskalna politika može biti učinkovit instrument makroekonomske stabilizacije u Hrvatskoj te kako među različitim fiskalnim instrumentima postoje znatne razlike u veličini fiskalnih multiplikatora. S obzirom na pogoršanu fiskalnu poziciju zbog posljedica pandemije, može se očekivati kako će nositelji politike u Hrvatskoj tijekom boravka u tečajnom mehanizmu ERM II u relativno kratkom razdoblju započeti proces fiskalne prilagodbe kako bi osigurali da se prije ulaska u europodručje zadovolje svi nominalni kriteriji konvergencije, smatraju autori.

Praćenje i istraživanje fiskalne politike od velike je važnosti za središnju banku iz dva razloga. Prvo, fiskalna politika ima velik utjecaj na ekonomsko okružje u kojemu središnja banka djeluje, zbog čega ima važnu ulogu pri izradi projekcije fiskalnih i gospodarskih kretanja koja služi kao podloga za donošenje monetarne projekcije. Drugo, poznavanje fiskalne politike omogućuje bolju koordinaciju s monetarnom politikom, što pridonosi ostvarenju općih gospodarskih, ali i specifičnih ciljeva, pogotovo na područjima upravljanja javnim dugom, uvjetima zaduživanja i financijske stabilnosti, zaključio je Darjan Milutinović, glavni stručni suradnik u Direkciji za ekonomske analize.