"Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije" novi je HNBlog autora Davora Kunovca, izvršnog direktora Sektora istraživanja i Marka Luketine, savjetnika u Direkciji za ekonomske analize HNB-a, u kojem analiziraju utjecaj baznih učinaka na promjenu godišnje stope inflacije. Nakon što se, naime,  potrošačka inflacija gotovo neprekidno ubrzavala s razine od –0,3%  u  prosincu 2020. do 13% u studenome 2022., suprotan trend zabilježen je u proteklih 13 mjeseci, tijekom kojih se inflacija usporila do 5,4% u prosincu, što je i nadalje povišena razina. No, tekući inflacijski pritisci tek se s odgodom ogledaju u godišnjoj stopi inflacije, koja pokazuje ukupnu promjenu razine cijena u cijeloj protekloj godini. Također, promjena godišnje stope inflacije ne ovisi samo o tekućoj inflaciji nego i o tzv. baznim statističkim učincima, odnosno eventualnim neuobičajeno snažnim promjenama cijena prije godinu dana. Sve komponente tekuće mjesečne inflacije od jeseni se nalaze na uobičajenim razinama. Ako se tekući pritisci zadrže na trenutačnoj, niskoj razini, godišnja stopa inflacije smanjivat će se zbog postupnog isključivanja iz izračuna povišenih stopa tekuće inflacije, koje su se bilježile do jeseni 2023. godine. Upravo pod utjecajem tih baznih učinaka godišnja bi se inflacija u Hrvatskoj do kraja 2024. godine mogla smanjiti ispod 3%. Takva mehanička projekcija podložna je rizicima koji se mogu odraziti na rast tekuće inflacije, što bi u određenoj mjeri poništilo povoljne bazne učinke. Bazni učinci često određuju promjenu godišnje stope inflacije i na razini cijelog europodručja. Ubrzavanje inflacije u prosincu 2023. godine (na 2,9% s 2,5% u studenome) tako gotovo u cijelosti odražava nepovoljne učinke baznog razdoblja, posebno cijena energije.