Eurostat i DZS su, nakon ulaska Hrvatske u europodručje, 1. veljače po prvi put objavili brzu procjenu inflacije u Hrvatskoj. Ranija raspoloživost službenog podatka o kretanju cijena olakšava praćenje i pravodobnu ocjenu cjenovnih kretanja.

Godišnja stopa inflacije u siječnju 2023. iznosila je 12,5% mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, nakon 12,7% u prosincu 2022., zahvaljujući usporavanju rasta cijena energije (s 14,7% na 12,1%) i cijena prehrambenih proizvoda (sa 16% na 14,8%). Istovremeno se godišnji rast cijena industrijskih proizvoda tek neznatno usporio (s 11,2% na 11,1%), dok se godišnji rast cijena usluga ubrzao s 9,9% na 11,5%. Godišnja stopa ukupne inflacije mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena u siječnju je iznosila 12,7%, nakon 13,1% u prosincu. Blago usporavanje inflacije u siječnju na tragu je očekivanja HNB-a, utemeljenih na smanjenju cijena naftnih derivata i ocjenama usporavanja godišnjeg rasta cijena hrane izvedenim uz kretanja cijena u maloprodajnim lancima. Usporavanju inflacije pridonijelo je i pojeftinjenje sirovina na svjetskom tržištu, vidljivo od sredine prošle godine, kao i postupno otklanjanje preostalih uskih grla u opskrbnim lancima. S druge strane, još nisu vidljivi znatniji učinci slabljenja gospodarske aktivnosti. Imajući u vidu naznake popuštanja inflacijskih pritisaka na globalnoj razini, kao i statističke elemente u smislu povoljnog učinka baznog razdoblja, u nastavku 2023. očekuje se daljnje postupno usporavanje godišnje stope inflacije, iako će ona još neko vrijeme ostati povišena. Međutim, ne smije se zanemariti da su rizici da buduća ostvarenja inflacije budu viša od projiciranih i dalje znatni.

Kretanja u siječnju upućuju da bi uvođenje eura i u Hrvatskoj moglo imati razmjerno blagi utjecaj na ukupnu inflaciju, što je na tragu iskustva drugih zemalja. Jednako tako je na tragu iskustva drugih zemalja podatak da je povećanje cijena nakon uvođenja eura vjerojatno najviše izraženo u segmentu uslužnih djelatnosti. Za konačnu ocjenu rasta cijena nakon uvođenja eura potrebno je pričekati detaljne podatke za siječanj i nekoliko narednih mjeseci. Povišena inflacija, koja se bilježila i prije ulaska u europodručje, pritom bi mogla otežati izoliranje utjecaja pojedinih činitelja inflacijskih pritisaka.

Najnoviji anketni podaci pokazuju da je usporavanje inflacije u siječnju 2023. bilo praćeno primjetnim smanjenjem percipirane i očekivane inflacije potrošača, koje je bilo široko rasprostranjeno u svim skupinama ispitanika prema spolu, dobi, obrazovanju i dohotku, a vjerojatno je povezano s pojeftinjenjem naftnih derivata. Službeni podaci o inflaciji mjere prosječno povećanje cijena svih dobara i usluga koje kućanstva troše, a potrošačke navike pojedinih kućanstava mogu se bitno razlikovati, što pridonosi još uvijek povišenoj raspršenosti percepcije pojedinih kućanstava.