Konferencija za novinare
predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos
Frankfurt na Majni, 27. srpnja 2023.
Dobar dan. Potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.
Nastavlja se smanjivanje inflacije, ali i dalje se očekuje da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka. Odlučno se zalažemo za što skoriji povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Upravno vijeće stoga je danas odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova.
Današnje povećanje kamatnih stopa zasniva se na našoj procjeni inflacijskih izgleda, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Kretanja u razdoblju poslije našeg posljednjeg sastanka potvrđuju naše očekivanje da će se inflacija do kraja godine nastaviti smanjivati, ali će dulje razdoblje ostati viša od našeg cilja. Premda postoje naznake smanjivanja određenih mjera inflacije, temeljna inflacija i dalje je, općenito gledajući, visoka. Nastavlja se snažan prijenos naših prethodnih povećanja kamatnih stopa: uvjeti financiranja ponovno su pooštreni i sve nepovoljnije utječu na potražnju, koja je važan činitelj u vraćanju inflacije na ciljnu razinu.
Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa ESB‑a koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno da se inflacija što skorije vrati na naš srednjoročni cilj od 2 %. Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja pooštravanja nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama i dalje ovisiti o našoj procjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.
Nadalje, odlučili smo da će se minimalne pričuve remunerirati po stopi od 0 %. Tom ćemo odlukom očuvati djelotvornost monetarne politike jer ćemo zadržati trenutačni stupanj kontrole nad stajalištem monetarne politike i postići potpun prijenos svojih odluka o kamatnim stopama na tržišta novca. Njome istodobno pridonosimo učinkovitosti monetarne politike smanjenjem ukupnog iznosa kamata na pričuve koji treba platiti radi provođenja odgovarajućeg stajališta.
O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama. Promjena remuneracije minimalnih pričuva podrobnije je objašnjena u zasebnom priopćenju za javnost koje će biti objavljeno u 15.45 SEV.
Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.
Gospodarska aktivnost
Kratkoročni gospodarski izgledi europodručja pogoršali su se, prije svega zbog slabije domaće potražnje. Visoka inflacija i pooštreni uvjeti financiranja nepovoljno utječu na potrošnju, što u prvom redu nepovoljno utječe na proizvodnju u sektoru prerađivačke industrije, na koju nepovoljno utječe i slaba inozemna potražnja. Znakove slabosti pokazuju i ulaganja u stambene nekretnine i poslovna ulaganja. Uslužni sektor i dalje je otporniji, posebno u podsektorima koji zahtijevaju bliske fizičke kontakte, primjerice u turizmu. No zamah u uslužnom sektoru usporava se. Očekuje se da će gospodarstvo u kratkoročnom razdoblju ostati slabo. S vremenom bi oporavku trebali pridonijeti pad inflacije, rast dohodaka i poboljšanje uvjeta na strani ponude.
Tržište rada i dalje je snažno. Stopa nezaposlenosti u svibnju je i dalje bila na povijesno niskoj razini od 6,5 % i otvaraju se mnoga nova radna mjesta, posebno u uslužnom sektoru. Pokazatelji budućih kretanja istodobno upućuju na zaključak da bi se taj trend sljedećih mjeseci mogao usporiti i postati negativan u sektoru prerađivačke industrije.
Usporedno sa smanjivanjem energetske krize, ključno je da vlade hitro i usklađeno ukinu povezane mjere potpore kako ne bi pridonijele povećanju srednjoročnih inflacijskih pritisaka, što bi dovelo do potrebe za snažnijim odgovorom monetarne politike. Pozdravljamo nedavnu izjavu Euroskupine o fiskalnim politikama europodručja, koja je u skladu s tom ocjenom. Fiskalne politike trebale bi biti oblikovane tako da pridonose povećanju produktivnosti našega gospodarstva i postupnom smanjenju velikog javnog duga. Politike kojima se jačaju kapaciteti ponude europodručja mogu pridonijeti smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju i istodobno poduprijeti zelenu tranziciju, koja se podupire i programom Next Generation EU. Trebalo bi do kraja godine okončati reformu okvira gospodarskog upravljanja EU‑a.
Inflacija
Inflacija se nastavila smanjivati, i to sa 6,1 % u svibnju na 5,5 % u lipnju. Nastavio se i pad cijena energije: u odnosu na prethodnu godinu smanjile su se za 5,6 %. Nastavilo se usporavanje inflacije cijena hrane, ali je ona i dalje visoka na razini od 11,6 %.
Inflacija bez energije i hrane blago se povećala na 5,5 % u lipnju, pri čemu su zabilježena divergentna kretanja inflacije u skupini dobara i inflacije u skupini usluga. Inflacija u skupini dobara nastavila se smanjivati, i to s 5,8 % u svibnju na 5,5 %. Nasuprot tomu, inflacija u skupini usluga povećala se s 5,0 % u svibnju na 5,4 % zbog snažne potrošnje na odmore i putovanja te pod utjecajem pozitivnih baznih učinaka.
Mijenjaju se pokretači inflacije. Slabi utjecaj vanjskih izvora inflacije. Nasuprot tomu, domaći cjenovni pritisci, uključujući one koji proizlaze iz rasta plaća i još znatnih profitnih marži, sve su važniji pokretač inflacije.
Premda se određene mjere inflacije smanjuju, temeljna inflacija i dalje je, općenito gledajući, visoka, među ostalim zbog dugotrajnog utjecaja prethodnih povećanja cijena energije na cijene u cijelom gospodarstvu. Premda je većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja trenutačno na razini od oko 2 %, neki su pokazatelji i dalje povišeni i potrebno ih je pomno pratiti.
Procjena rizika
Izgledi za gospodarski rast i inflacijski izgledi i dalje su vrlo neizvjesni. Među negativnim su rizicima za gospodarski rast neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i povećanje širih geopolitičkih napetosti, koje bi moglo dovesti do fragmentacije globalne trgovine i stoga nepovoljno utjecati na gospodarstvo europodručja. Rast bi mogao biti sporiji i ako utjecaj monetarne politike bude jači nego što se očekuje ili ako svjetsko gospodarstvo oslabi, što bi nepovoljno utjecalo na potražnju za izvozom europodručja. Nasuprot tomu, rast bi mogao biti veći nego što se predviđa dovedu li snažno tržište rada, rast realnih dohodaka i sve manja neizvjesnost do većeg povjerenja i veće potrošnje pojedinaca i poduzeća.
Među pozitivnim su rizicima za inflaciju mogući novi pritisci na rast troškova energije i hrane, koji su, među ostalim, povezani s jednostranim povlačenjem Rusije iz Crnomorske inicijative za žitarice. S obzirom na razvoj klimatske krize, cijene hrane mogle bi biti veće od predviđenih zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Inflacija bi, i u srednjoročnom razdoblju, mogla biti viša zbog trajnog porasta inflacijskih očekivanja na razine više od ciljne razine te povećanja plaća i profitnih marži koja su veća od predviđenih. Nasuprot tomu, slabija potražnja, primjerice zbog jače transmisije monetarne politike, dovela bi do manjih cjenovnih pritisaka, posebno u srednjoročnom razdoblju. Nadalje, do bržeg smanjenja inflacije došlo bi u slučaju bržeg prijenosa smanjenja cijena energije i manjih povećanja cijena hrane na cijene drugih dobara i usluga u odnosu na sadašnja predviđanja.
Financijski i monetarni uvjeti
Nastavlja se snažan prijenos pooštravanja naše monetarne politike na šire uvjete financiranja. Nerizične kamatne stope za kratkoročna i srednjoročna dospijeća povećale su se od našeg posljednjeg sastanka i financiranje je poskupjelo za banke, među ostalim zbog postupnog ukidanja ESB‑ovih ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, koje je u tijeku. Velika otplata u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja u lipnju prošla je glatko jer su banke bile dobro pripremljene. U svibnju su ponovno porasle prosječne kamatne stope na kredite poduzećima i hipotekarne kredite: prosječna kamatna stopa na kredite poduzećima porasla je na 4,6 % a prosječna kamatna stopa na hipotekarne kredite na 3,6 %.
Prema našoj najnovijoj anketi o kreditnoj aktivnosti banaka zbog većih kamatnih stopa na zaduživanje i povezanih smanjenja u planovima potrošnje došlo je do novog snažnog pada potražnje za kreditima u drugom tromjesečju. Nadalje, standardi odobravanja kredita poduzećima i kućanstvima dodatno su pooštreni jer su banke sve zabrinutije zbog rizika kojima su njihovi klijenti izloženi i sve su manje sklone preuzeti te rizike. Zbog pooštravanja uvjeta financiranja stambene nekretnine postale su manje dostupne i manje privlačne kao ulaganje, tako da je potražnja za hipotekarnim kreditima pala u petom uzastopnom tromjesečju.
U tim se okolnostima godišnja stopa rasta kredita u lipnju nastavila smanjivati te je iznosila 3,0 % za poduzeća i 1,7 % za kućanstva, pri čemu je u drugom tromjesečju anualizirana stopa rasta za poduzeća iznosila 0,0 % a anualizirana stopa rasta za kućanstva –0,2 %. U uvjetima slabe kreditne aktivnosti i smanjenja bilance Eurosustava godišnja stopa rasta najšireg monetarnog agregata u lipnju se smanjila na 0,6 %, pri čemu je anualizirana stopa rasta u drugom tromjesečju iznosila –1,1 %.
Zaključak
Nastavlja se smanjivanje inflacije, ali i dalje se očekuje da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka. Upravno vijeće stoga je danas odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova.
Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa ESB‑a koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno da se inflacija što skorije vrati na naš srednjoročni cilj od 2 %. Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja pooštravanja nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama i dalje ovisiti o našoj procjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.
U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.
Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.
Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.