Ukupna inflacija u kolovozu

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u kolovozu 2025. blago ubrzala, na 4,6% s 4,5% u srpnju (Slika 1. i Tablica 1.) uglavnom kao rezultat ubrzavanja rasta cijena usluga. U puno manjoj mjeri, ubrzao se rast cijena energije i industrijskih proizvoda, dok se istovremeno rast cijena hrane usporio. Stoga se i temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) u kolovozu ubrzala, na 4,1% (s 3,8% u srpnju). Za razliku od harmoniziranog pokazatelja, inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.), u kolovozu se zadržala na razini iz srpnja te iznosi 4,1%. Sukladno tome, razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije je u kolovozu blago porasla na 0,5 postotnih bodova. Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja se u kolovozu 2025. blago ubrzala, na 2,1% s 2,0% u srpnju pa je razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u kolovozu ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec. Na ubrzavanje ukupne inflacije u europodručju djelovalo je povećanje godišnje stope promjene cijena energije, dok je temeljna inflacija ostala nepromijenjena te četvrti mjesec za redom iznosi 2,3%.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za kolovoz 2025. godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije u Hrvatskoj u kolovozu

Ukupna inflacija u Hrvatskoj, mjerena HIPC-om, u kolovozu se blago ubrzala čemu je poglavito pridonijelo ubrzavanje rasta cijena usluga. Tako je inflacija cijena usluga u kolovozu ubrzala na 7,1% sa 6,6% u srpnju. Iako u puno manjoj mjeri, ubrzao se i rast cijena industrijskih proizvoda (na 0,4% s 0,3% u srpnju). Uslijed ubrzavanja rasta cijena usluga i industrijskih proizvoda, ubrzala se i temeljna inflacija, na 4,1% u kolovozu s 3,8% koliko je iznosila u srpnju. Osim toga, blago se ubrzao rast cijena energije (na 2,7% u kolovozu s 2,6% u srpnju), unatoč mjesečnom pojeftinjenju energenata koje odražava smanjenje cijena sirove nafte na svjetskom tržištu u kolovozu, na što je djelovala povećana ponuda, osobito iz OPEC+ zemalja, uz istovremeno pojačanu zabrinutost oko rasta globalne potražnje. Zabrinutost zbog viška ponude dodatno je potaknula najava OPEC+ zemalja o povećanju proizvodnih kvota od rujna. S druge strane, inflacija cijena hrane se, nakon izraženog ubrzavanja u prethodna tri mjeseca, u kolovozu usporila na 6,6% sa 7,0% u srpnju. Uslijed usporavanja rasta cijena hrane njihov se doprinos ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena u kolovozu smanjio na 1,9 postotnih bodova, dok se doprinos cijena usluga povećao na 2,3 postotna boda.

Ukupna inflacija mjerena IPC-om je u kolovozu ostala nepromijenjena. Zadržavanje inflacije na razini iz prethodnog mjeseca rezultat je toga što je ubrzavanje rasta cijena usluga (na 6,4% u kolovozu s 5,7% u srpnju), a u maloj mjeri i cijena energije (na 2,5% s 2,4%) i cijena industrijskih proizvoda (na 0,5% s 0,4%) u potpunosti nadomjestilo usporavanje rasta cijena hrane (na 6,2% sa 6,6%). Unatoč usporavanju rasta cijena hrane u kolovozu, cijene hrane najviše pridonose ukupnoj inflaciji mjerenoj nacionalnim pokazateljem. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,1% hrana pridonosi s 2,0 postotna boda, a usluge s 1,7 postotnih bodova. Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije se u kolovozu blago povećala u odnosu na prethodni mjesec, na 0,5 postotnih bodova, što je puno manje nego prije godinu dana kada je iznosila 1,2 postotna boda (Slika 2.).

Slika 2. Razlika između doprinosa glavnih komponenata ukupnom HIPC-u i IPC-u

Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije od mjeseca do mjeseca ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Ukupna inflacija mjerena HIPC-om u kolovozu 2025. se blago ubrzala u odnosu na srpanj, na što su najviše djelovali izraženi tekući pritisci na cijene usluga (Slika 3.).

Slika 3. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u kolovozu 2025. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/na-putu-prema-dolje-uloga-baznih-ucinaka-u-usporavanju-potrosacke-inflacije ↑