Prema prvoj procjeni Eurostata inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) u studenom se znatno usporila (na 5,5% sa 6,7% u listopadu). Tome su pridonijele sve glavne komponente ukupne inflacije (Slika 1.). Smanjenje inflacije cijena energije u studenom na –4,1% s –0,7% u listopadu rezultat je smanjenja cijena energije (ponajviše naftnih derivata) u usporedbi s prethodnim mjesecom, kao i povoljnog učinka baznog razdoblja (zbog mjesečnog porasta tih cijena u studenom prošle godine kada su naftni derivati poskupjeli). Prosječna cijena sirove nafte tipa Brent na svjetskom tržištu u studenom je iznosila 83,7 USD te je bila za 8,1% niža u odnosu na listopad. Porast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku početkom listopada bio je kratkotrajan, a cijene sirove nafte su proteklih tjedana postupno padale. Međutim, moguće povećanje tih cijena zbog geopolitičkih napetosti i dalje predstavlja znatan rizik za kretanje inflacije u budućnosti. Inflacija cijena hrane (uključujući alkohol i duhan) u studenom se usporila na 7,7% s 8,6% u listopadu, u uvjetima smanjenih troškovnih pritisaka, usporavanja rasta proizvođačkih cijena hrane te povoljnog učinka baznog razdoblja (zbog izrazitijeg mjesečnog porasta cijena hrane u istom mjesecu prošle godine, koji više ne utječe na izračun godišnje stope inflacije cijena hrane).
Temeljna inflacija (pri čijem se izračunu isključuju cijene energije i hrane) u studenom se smanjila na 6,8% sa 7,5% u listopadu, pri čemu je usporila inflacije obje komponente (inflacija cijena industrijskih proizvoda na 4,6% s 5,5% te usluga na 8,6% s 9,2%), u okružju nižih cijena energije i drugih proizvoda koje se koriste u procesu proizvodnje industrijskih dobara i pružanja usluga. Temeljna inflacija i dalje je povišena, prije svega zbog još uvijek visoke inflacije cijena usluga, čemu su uvelike pridonijeli domaći činitelji, odnosno inflacijski pritisci proizašli iz rasta plaća i solidne domaće potražnje.
Ukupna inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni DZS-a, u studenom se usporila na 4,7% s 5,8% zabilježenih u listopadu. Prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om usporila se s 2,9% u listopadu na 2,4% u studenom, a temeljna inflacija s 4,2% na 3,6%.
Pokazatelji tekućih kretanja ukupne i temeljne inflacije (tromjesečne stope promjene na godišnjoj razini) smanjuju se tri mjeseca zaredom (Slika 2.). U studenom je do slabljenja zamaha ukupne inflacije došlo zahvaljujući osjetno slabijem zamahu svih glavnih komponenata inflacije koji se smanjio na vrlo nisku razinu (Slika 3.).
Hrvatska narodna banka u svojoj projekciji iz rujna 2023. očekuje usporavanje prosječne godišnje inflacije (mjerene HIPC-om) u 2023. na 8,8% (s 10,7% u 2022.) te na 4,7% u 2024. godini. Usporavanje inflacije gotovo kontinuirano se bilježilo tijekom cijele 2023. te je u najvećoj mjeri bilo rezultat snažnog smanjivanja inflacije cijena energije te u nešto manjoj mjeri hrane i temeljne inflacije (inflacije koja iz izračuna isključuje cijene hrane i energije). Nastavak tog trenda očekuje se i u ostatku 2023. te tijekom 2024., a ono bi trebalo odražavati smanjivanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane koje se nalaze na još uvijek povišenim razinama. Što se tiče inflacije cijena hrane, očekuje se nastavak njenog usporavanja, u okružju nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu i normalizacije opskrbnih lanaca. Istovremeno bi usporavanje temeljne inflacije moglo biti nešto slabijeg intenziteta obzirom da na tu komponentu (poglavito na podkomponentu usluga) u većoj mjeri utječe snažni rast nominalnih plaća.
Rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije i dalje su naglašeni. Geopolitičke napetosti i dalje bi mogle uzrokovati znatne poremećaje u opskrbi energentima i drugim sirovinama na svjetskom tržištu te porasta njihovih cijena. Nadalje, nepovoljni vremenski uvjeti dodatni su čimbenik koji bi mogao potaknuti neočekivani porast cijena prehrambenih sirovina te voća i povrća. Kretanje cijena hrane i energije ima znatan utjecaj na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja kućanstava, stoga bi u opisanom scenariju nastavak usporavanja inflacijskih očekivanja kućanstava mogao bi biti manje izražen nego što se očekuje, što bi moglo rezultirati većim i/ili ustrajnijim zahtjevima za povećanjem plaća. Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju da ne dođe do očekivanog smanjenja doprinosa profita inflaciji, koje bi kompenziralo utjecaj snažnog rasta plaća. Viša i/ili dugotrajnija inflacija u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima također bi mogla rezultirati višom inflacijom potrošačkih cijena od prethodno očekivane. S druge strane, slabiji gospodarski rast i time slabija potražnja, jači učinci zaoštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga od trenutačno očekivanog, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane.